Inflacija u travnju najniža u godinu dana

U travnju je u Hrvatskoj inflacija skliznula na 3,3 posto, najnižu razinu u godinu dana, što je u skladu s očekivanjima makroekonomista.

Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u travnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na ožujak za 0,4 posto, dok su u odnosu na travanj prošle godine porasle za 3,3 posto.

To predstavlja usporavanje inflacije, s obzirom da je mjesec dana prije iznosila 3,7 posto, i to je najniža stopa inflacije od travnja prošle godine, kada je iznosila 2,6 posto.

Slabljenje inflacije u skladu je s očekivanjima. Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjivala su u prosjeku da su u travnju potrošačke cijene porasle za 3,3 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 2,9 do 4,0 posto.

Zbog povećanja stope PDV-a u ožujku prošle godine, a kasnije cijena struje i plina, inflacija se u drugom dijelu prošle godine kretala iznad 4 posto da bi u siječnju dosegnula 5,2 posto, najvišu razinu od 2008. godine.
cijene
“Uz učinak baznog razdoblja, odnosno razmjerno niskih stopa inflacije do svibnja 2012., inflatorni pritisci i dalje su djelomično generirani lanjskim rastom administrativno utvrđenih cijena električne energije i plina u svibnju, te rastom cijena prehrane, koje su bile pod utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s međunarodnih tržišta. Ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije, godišnja stopa rasta iznosila je 2,5 posto, što pokazuje da utjecaj povećanja administrativno utvrđenih cijena polako jenjava. A ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 1,2 posto godišnje”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

U travnju su, u odnosu na prethodni mjesec, cijene dobara porasle za 0,4, a usluga za 0,2 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u travnju su, u odnosu na ožujak, najviše porasle cijene odjeće i obuće, 5,0 posto, zbog novih kolekcija, dok su cijene alkoholnih pića i duhana porasle za 1,1 posto.

Cijene prehrane i bezalkoholnih pića, uključujući cijene svježeg voća i povrća, porasle su za 0,7 posto, dok su cijene ugostiteljskih usluga ojačale za 0,6, a rekreacije i kulture za 0,4 posto.

S druge strane, cijene prometa, koje sadrže cijena goriva za osobna vozila, pale su na mjesečnoj razini za 1,4 posto.

Cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja oslabile su za 0,3 posto, dok su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva skliznule 0,1 posto.

U ostalim su segmentima cijene ostale nepromijenjene na mjesečnoj razini.

Na godišnjoj su razini pak najviše, 11,1 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.

“Tomu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije za 19,8 posto godišnje, posebice električne energije, za 19,8 posto, i plina, za 20,8 posto, čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti još u svibnju. S druge strane, cijene tekućih goriva u odnosu na travanj 2012. niže su za 7 posto, dok su cijene prometa u istom razdoblju zabilježile smanjenje za 3,1 posto”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

S rastom od 7,5 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 4,9 posto.

Cijene zdravstva ojačale su 2,7 posto, a slijede cijene ostalih dobara i usluga, s rastom od 2,2 posto, te rekreacije i kulture, s rastom od 2,0 posto.

Cijene ugostiteljskih usluga porasle su u travnju, u odnosu na isti lanjski mjesec, za 1,7 posto, dok su cijene pokućstva i opreme za kuću porasle 0,6, a obrazovanja 0,4 posto.

S druge strane, najviše su, 4,5 posto, na godišnjoj razini pale cijene odjeće i obuće.

U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobna vozila, cijene su oslabile 3,1 posto, dok su cijene komunikacija skliznule 0,1 posto. (H)

U ožujku inflacija skliznula ispod 4 posto

U ožujku je u Hrvatskoj inflacija skliznula s 4,9 posto, koliko je iznosila mjesec dana prije, na 3,7 posto, što se očekivalo i što je njezina najniža razina od travnja prošle godine.

Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na veljaču za 0,3 posto, dok su u odnosu na ožujak prošle godine porasle za 3,7 posto.

To predstavlja znatno usporavanje inflacije, s obzirom da je mjesec dana prije iznosila 4,9 posto. Inflacija od 3,7 posto najniža je od travnja prošle godine, kada je iznosila 2,6 posto.

Slabljenje inflacije u skladu je s očekivanjima. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da su u ožujku potrošačke cijene porasle za 3,6 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 3,5 do 3,8 posto.

Zbog povećanja stope PDV-a u ožujku prošle godine, a kasnije cijena struje i plina, inflacija je lani postupno rasla, da bi se od kolovoza prošle godine probila iznad razine od 4 posto.

U siječnju ove godine inflacija je dosegnula 5,2 posto, najvišu razinu od listopada 2008. godine, da bi potom pala dva mjeseca zaredom.

“Uz učinak baznog razdoblja, odnosno razmjerno niskih stopa inflacije do svibnja 2012., inflatorni pritisci i dalje su uglavnom generirani prošlogodišnjim rastom administrativno utvrđenih cijena električne energije i plina u svibnju te rastom cijena prehrane, koje su bile pod utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s međunarodnih tržišta. Nadalje, izgledno je da dolazi i do odgođenog prelijevanja rasta proizvođačkih cijena iz prethodnih razdoblja na krajnjeg potrošača. Naime, ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije, godišnja stopa rasta iznosila je 2,5 posto, a ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 1,3 posto”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

U ožujku su, u odnosu na prethodni mjesec, cijene dobara porasle za 0,4, dok su cijene usluga ostale nepromijenjene.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u ožujku su, u odnosu na veljaču, najviše porasle cijene odjeće i obuće, 7,1 posto, zbog novih kolekcija, dok su cijene prometa, koje sadrže cijena goriva za osobna vozila, ojačale 0,6 posto.

Cijene rekreacije i kulture porasle su na mjesečnoj razini 0,3 posto, a s rastom od 0,2 posto slijedile su cijene zdravstva.

Cijene alkoholnih pića i duhana porasle su za 0,1 posto, kao i cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva te cijene ostalih dobara i usluga.

S druge strane, cijene prehrane i bezalkoholnih pića, uključujući cijene svježeg voća i povrća, pale su za 0,5 posto, dok su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja oslabile za 0,3 posto.

Cijene komunikacija, obrazovanja i ugostiteljskih usluga ostale su, pak, nepromijenjene na mjesečnoj razini.

Inflatorne pritiske ublažava slaba domaća potražnja

Na godišnjoj su razini najviše, 11,3 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.

“Tomu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 16,7 posto godišnje, posebno električne energije, 19,8 posto, i plina, 21,3 posto, čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu, cijene zagrijavanja stana su više za 17 posto godišnje”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

S rastom od 8,3 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 4,5 posto.

Cijene zdravstva ojačale su 2,7 posto, a slijede cijene ostalih dobara i usluga, s rastom od 2,3 posto, te rekreacije i kulture, s rastom od 2,1 posto.

Cijene ugostiteljskih usluga porasle su u ožujku, u odnosu na isti lanjski mjesec, za 1,4 posto, dok su cijene pokućstva i opreme za kuću porasle 1,2, a obrazovanja 0,4 posto.

S druge strane, najviše su, 4,8 posto, na godišnjoj razini pale cijene odjeće i obuće.

U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobna vozila, cijene su oslabile 0,3 posto, dok su cijene komunikacija skliznule 0,1 posto.

“U ovoj godini očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu ove godine, uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja”, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria. (H)

Blagi pad godišnje inflacije u eurozoni u ožujku

Godišnja stopa inflacije u eurozoni u ožujku je kliznula na 1,7 posto, pokazuju u srijedu prve procjene europskog statističkog ureda Eurostata.

U veljači je godišnja inflacija mjerena potrošačkim cijenama iznosila 1,8 posto, stoji u priopćenju Eurostata.

Po prvim procjenama, najizrazitiji rast cijena u ožujku je zabilježen u kategoriji hrane, alkohola i duhanskih proizvoda.

Godišnja inflacija u toj kategoriji proizvoda procijenjena je u visini 2,7 posto, kao i u mjesecu ranije, navodi statistički ured u priopćenju.

Slijede usluge, kod kojih je rast cijena na godišnjoj razini procijenjen na 1,9 posto. U segmentu energenata godišnja inflacija u ožujku je procijenjena na 1,7 posto.

Godišnja inflacija na razini 17-člane eurozone u ožujku se tako dodatno spustila u odnosu na razinu od “ispod ali blizu dva posto”, koliko ciljaju u Europskoj središnjoj banci (ECB).

Prve procjene statističkog ureda ne uključuju promjene potrošačkih cijena na mjesečnoj razini. Konačne podatke o potrošačkim cijenama u eurozoni i Europskoj uniji Eurostat će objaviti 16. travnja, stoji u priopćenju. (H)

Stopa inflacije u veljači blago usporila na 4,9%

Ove godine analitičari RBA očekuju sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012.

Prema posljednjim podacima DZS-a potrošačke cijene su u veljači porasle za 4,9% na godišnjoj razini, što je blago više od očekivanja analitičara Raiffeisen banke (+4,7%) te predstavlja blago usporavanje rasta u odnosu na siječanj.

Uz učinak baznog razdoblja odnosno razmjerno niskih stopa inflacije do svibnja 2012., inflatorni pritisci i dalje su uglavnom generirani prošlogodišnjim rastom administrativno utvrđenih cijena (električne energije i plina u svibnju) te rastom cijena prehrane (koje su bile pod utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s međunarodnih tržišta).

Ipak, izgledno je da dolazi i do odgođenog prelijevanja rasta proizvođačkih cijena iz prethodnih razdoblja na krajnjeg potrošača. Naime, ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije godišnja stopa rasta iznosila je 3,5%, a ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 2,4% godišnje.

U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 13,7% godišnje, sto je nešto slabiji rast nego mjesec prije. Tome je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 19,1% godišnje, posebno električne energije (+22,1%) i plina (+25,9%), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja.

Zbog poskupljenja u prosincu i cijene zagrijavanja stana su više za 18,8% godišnje. I godišnji rast cijena prehrane blago je usporio u odnosu na siječanj te je iznosio 5,6%.

Na mjesečnoj razini, dakle u odnosu na siječanj potrošačke su cijena ostvarile rast od 0,3%. Na mjesečnoj razini inflatorni su pritisci bili izraženi primarno zbog viših cijena duhana (+4,0% u odnosu na siječanj) i prometa (+1,2%), dok su u suprotnom smjeru djelovale cijene odjeće i obuće koje su vjerojatno zbog sezonskih sniženja bile za 2,6% niže nego u siječnju.

Ove godine analitičari RBA očekuju sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. U prvom dijelu godine uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja. (H)

Njemačka inflacija u veljači na najnižoj razini u dvije godine

Njemačka je posljednji put zabilježila nižu godišnju stopu inflacije u prosincu 2010. kada je iznosila 1,3 posto.

Inflacija u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, usporila je u veljači na najnižu razinu u više od dvije godine, pokazali su službeni podaci objavljeni u utorak. Troškovi života u Njemačkoj porasli su u tom mjesecu za 1,5 posto na godišnjoj razini, nakon 1,7-postotnog rasta u siječnju, objavio je u konačnim podacima za prošli mjesec Savezni ured za statistiku Destatis.

Na mjesečnoj razini indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je u veljači za 0,6 posto. Podaci su potvrdili preliminarnu procjenu objavljenu krajem prošlog mjeseca.

Njemačka je posljednji put zabilježila nižu godišnju stopu inflacije u prosincu 2010. kada je iznosila 1,3 posto.

Usklađeni indeks potrošačkih cijena (HICP), mjerilo inflacije Europske središnje banke (ECB), također pokazuje sporiji rast cijena u Njemačkoj na godišnjoj razini u veljači, po stopi od 1,8 posto, u odnosu na 1,9 posto koliko su porasle u siječnju, priopćio je Destatis.

ECB definira stabilnost cijena stopom inflacije “nešto ispod dva posto”.

U odnosu na prethodni mjesec HICP je u veljači porastao 0,8 posto. (H)

Next Page »