U recesiji potrošač važniji nego ikad

Kriza je kupce pretvorila u kritičnije, aktivnije i informiranije ljude koji silom prilika manje troše. Kad ona jednog dana završi, potrošači će se vratiti starom životu, ali bit će i onih koji će ostati na nižoj razini potrošnje jer će usvojiti novi životni stil, analizira magazin Banka za srpanj

Nakon prisline i bolne ateracije, hrvatski potrošači su poslije dekade impulzivnog trošenja i peglanja kartica pokazali sasvim drugo lice. Oprez, strah, planiranje, štednja, atributi su koji trenutno najbolje opisuju našeg prosječnog kupca, suočenog s globalnom krizom.

S koliko doista novca raspolažemo, pokazao je indeks kupovne moći koji je GfK računao za 40 zemalja svijeta, gdje je Hrvatska na 27. mjestu. U prosjeku naši građani kada podmire osnovne životne potrebe, hranu i režije, imaju 4.650 eura ili 35.000 kuna godišnje za kupovinu ostalih roba.

Prema istraživanju GfK, strategija štednje je sljedeća: 74 posto ispitanika štedi na energiji, struji, vodi, na onome što mogu kontrolirati. Na mobitelima štedi već 65% vlasnika, na odjeći i obući 64%, a 55% pazi da što manje potroši na vožnju automobilom.

Za putovanja će manje izdvajati 45% onih koji putuju, a za kozmetiku će manje trošiti 42%. Na hrani i piću koju troše kod kuće štedi 37%, a na dječjim potrepštinama spremno je štedjeti samo 28 posto. Djeca su posljednje na čemu se štedi i njima se i dalje nastoji što više pružiti, iako je to roditeljima sve teže.

Lekcije iz recesijske psihologije, ono je što najprije treba proizvođačima, trgovcima i marketingašima da bi se izvukli iz krize, zadržali stare i privukli nove kupce, koji su sve kritičniji, izbirljiviji, aktivniji i informiraniji. Što se tiče vrijednosnih trendova, u sve nesigurnijem svijetu u kojemu nas bombardiraju raznim strahovima, jedan od najznačajnijih trendova je - sigurnost.

Za povratak izgubljenog povjerenja potrošača u proizvode i brandove, ključno je da proizvođači odašilju što iskrenije informacije, transparentnim marketingom. Moderni kupac jako je dobro informiran, traži kvalitetu uz globalno konkurentne cijene, očekuje rješenja skrojena po svojim individualnim potrebama i želi brzu uslugu.

U tom kontekstu i uvjetima krize, zabrinjavajuće je, da prema recentnim istraživanjima, samo 38% hrvatskih tvrtki mjeri razinu zadovoljstva svojih kupaca, i da svaki treći menadžer (35%) u hrvatskim tvrtkama smatra da su njihovi zaposlenici nedovoljno kompetentni za pružanje kvalitetne usluge kupcima. I upravo će kupci odlučiti i o sudbini velikih trgovačkih centara koji i dalje niču na sve strane, uz konstantnu najavu novih projekata.

Ukupna potrošnja u Hrvatskoj u 2009. smanjena je (realno -8,5%), više nego što su smanjene bruto plaće (realno -0,2%), što pokazuje da postoji određena nerealizirana kupovna moć stanovništva, ali je ona blokirana negativnim očekivanjima i pesimizmom potrošača.
Potrošači u ovo vrijeme postaju važniji nego ikad, naglašava Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu HGK. Smatra da je ključ uspjeha u borbi s recesijom i padom prometa zadržati lojalne, a osvojiti nelojalne kupce.

Važnost lojalnih kupaca je sve veća jer oko 50% takvih kupaca troši do 68% svog budžeta u jednom trgovačkom lancu, odnosno troše više nego svi ostali kupci.

Ponašanje u budućnosti ponajviše će ovisiti o trajanju i raspletu krize. Ako oporavak bude brz, potrošači će se vjerojatno brzo vratiti predrecesijskom modu.

Razlog je jednostavan. Ljudi potrošnju obično prilagođavaju količini novca koju imaju, pa ih na štednju može prisiliti samo nedostatak novca ili intenzivan strah od nedostatka novca u budućnosti.

Moguće je da će dio ljudi nastaviti štedjeti čak i kad kriza prođe. To su oni za koje je kriza tako traumatsko iskustvo da će im strah ostati “u kostima“ cijeli život. No, takvih će sigurno biti manjina, procjenjuje psihologinja Majda Rijavec. (Bankamagazin)

Hrvati ne očekuju skorije poboljšanje životnih uvjeta

Prema rezultatima ovogodišnjeg prvog vala istraživanja GfK Barometar, koje je provedeno u svibnju, hrvatska kućanstva ne očekuju poboljšanje životnih uvjeta u slijedećih godinu dana.

Kako je pokazalo navedeno istraživanje, tek oko 6 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana. Zatim, 38 posto kućanstava smatra da su ostali na istom. Za više od polovice kućanstava (56 posto) njihovo sadašnje financijsko stanje je lošije nego prije godinu dana.

U slijedećih godinu dana oko 19 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 44 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali i dalje više od trećine ocjenjuje da će im biti lošije.

Ukupan broj kućanstava koja mogu barem nešto štedjeti kreće se u Hrvatskoj na oko 40 posto. Međutim, često se događa da su ta ista kućanstva opterećena i kreditima da bi zadovoljila razne dodatne / dugoročne potrebe u obitelji.

Oko četvrtine kućanstava iskazuju da će u 2010. godini morati izdvajati više novca za kupnju trajnih dobara. Kako tri četvrtine građana u Hrvatskoj očekuje da će kod nas kriza trajati još najmanje godinu dana to je razumljivo da će većina kućanstava (75 posto) trošiti na trajna dobra isto kao sada ili čak manje, poručuju iz GfK-a.

Usporedni prikaz o sadašnjem financijskom stanju kućanstava Hrvatske i nekoliko tranzicijskih zemalja / članica EU u usporedbi s onim od prije godinu dana pokazuje da dok Česi, Hrvati i Poljaci iskazuju najveću nadu u bolju financijsku situaciju u slijedećih godinu dana (približno petina ispitanih), rumunjska kućanstva u najvećoj mjeri procjenjuju da će im biti još lošije.

Cjelokupno istraživanje dostupno je klikom na sljedeći link.

Utjecaj krize na kupovne navike Slovenaca

Naši prvi susjedi, građani Slovenije s boljim standardom od našeg, također mijenjaju svoje navike u kupovanju proizvoda svakodnevne potrošnje. Osnovne značajke su kupovanje jeftinijih proizvoda i odlazak u diskonte. Kriza i pad kupovne moći  donijela  im je veći  oprez kod kupovanja i pesimističnija očekivanja.

GfK Slovenija provodi već nekoliko godina istraživanje „Shopping Monitor“ koji daje niz korisnih podataka o sektoru maloprodaje. Promatra li se rezultate za zadnje dvije do tri godine dolazi se do spoznaje da su dva najbitnija kanala suvremenog snabdijevanja  -  supermarketi (oko 50% građana ih koristi) i hipermarketi (oko 20% potrošača kupuje u njima). Treće mjesto drže manje samoposluge (oko 18%) a slijede diskonti ( s oko 13% kupaca).

U kriznom razdoblju, zadnje dvije godine,  kupovine u supermarketima porasle su s 42 na 49 posto, dok su kupovine u hipermarketima pale s 29 posto na nešto ispod 20 posto. Kupovine u manjim samoposlugama su također nešto malo smanjene, ali došlo je do značajnog rasta kupnji u diskontima  (Hofer, Lidl, Eurospin, Hura) i to od 3,5 posto u 2007. godini na gotovo 13 posto kupaca u 2009.

Kupci pogođeni krizom ne smanjuju bitno kupljene količine ali reagiraju promjenom u ponašanju tako što sve više vode brigu o „vrijednosti za novac“ pa kupuju kod diskontera ili koriste sve širu ponudu trgovačkih marki.

Krizna promjena u ponašanju vidljiva je i kroz učestalost odlaska u kupovinu. Nabavke se realiziraju rjeđe, jer to znači i rjeđe trošenje goriva za vozila kojima idu u kupnju. Odlazak u svakodnevnu kupnju smanjio se od oko 17 posto (2007.) na približno 8 posto (2009.).  Pao je i udio onih koji u kupnju odlaze 4 do 5 puta tjedno (2008=27%; 2009=18%). Na drugoj strani,  porastao je udio kupaca koji se snabdijevaju 2 do 3 puta tjedno (2008=36% a 2009=44%) ili samo jednom tjedno (2007=15%;2008=20% te 2009.=25%). Na taj način potrošači smatraju da imaju bolju kontrolu odluka o kupnji i ukupno potroše manje.

Jasno proizlazi da se danas  potrošači u Sloveniji ponašaju racionalnije i vode veću brigu o svojim stvarnim potrebama. Zbog krize, ili ne,  ali promjene ponašanja su vidljive i imat će utjecaja na buduće trendove.

O istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja  „ShoppingMonitorSlovenia“ /2010  - izvod iz GfK CEEMEA up[2]date / Retail trends /June 2010.

90 posto građana promijenilo kupovne navike zbog krize

Tek oko desetina hrvatskih potrošača nije promijenila svoje kupovne navike izbijanjem krize, dok su kod svih ostalih vidljive promjene, a najviše u praćenju visine cijena i specijalnih promocijskih akcija, pokazalo je istraživanje agencije GfK Hrvatska

Istraživanje o potrošačkim navikama u maloprodaji pokazuje da tek oko desetina hrvatskih potrošača nije promijenila svoje kupovne navike izbijanjem krize, dok su kod svih ostalih vidljive promjene, a najviše u praćenju visine cijena i specijalnih promocijskih akcija, pokazalo je istraživanje Shopping Monitor 2009./2010. koje je provela agencija GfK Hrvatska.

Tako više od 60 posto potrošača pomnije prati razinu cijena, a oko 50 posto njih specijalne promocijske akcije.

Promatrano po formatima trgovina potrošači 44 posto novca potroše u supermarketima koji su najpopularniji oblik trgovine. U odnosu na prethodnu godinu veći je rast zapažen kod hipermarketa (s 19 posto na 26 posto), a diskonti su porasli od 2 posto na 6 posto. Pad imaju jedino male trgovine i to sa 24 posto na 18 posto.

Osnovni razlozi zbog kojih se najviše novca potroši u određenoj trgovini svode se većinom na širinu ponuđenog asortimana i blizinu stana ili posla (preko 50 posto) i zatim na prihvatljivost cijena (važno za preko 43 posto kupaca).

Veće nabavke za kućanstvo najčešće se rade jednom mjesečno (preko trećine kućanstava), ali oko četvrtine kućanstava takve nabavke obavlja svaka dva tjedna i isto toliko na tjednoj razini.

Ove se navike dosta razlikuju kada se velike kupovine promatra po regijama. Primjetno je i da građani sve više kupuju prema unaprijed pripremljenim listama (54 posto) ali još uvijek ima dosta onih impulzivnih koji ipak kupe nešto više od planiranog (56 posto). Za velike je kupovine presudan odlazak u nabavku s automobilom - gotovo 70 posto.
Informiranje putem letaka postalo je uvriježeno za oko 60 posto kupaca a na drugom je mjestu informiranje putem oglasa na televiziji (blizu 50 posto).

Kada se promatra prodaja proizvoda svakodnevne potrošnje Konzum je, i dalje, apsolutni lider u poznatosti (100 posto) trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Značajnu ukupnu poznatost, od preko 90 posto, imaju još Getro, Lidl, Mercator, Billa, DM, Kaufland, Plodine i Metro.

Promatrano po subjektivnoj procjeni ispitanika učestalosti odlazaka u kupovinu u neki lanac, u zadnjih 6 mjeseci prije ispitivanja, potrošači također na prvo mjesto stavljaju Konzum (74 posto) a slijede ga DM, Kaufland, Plodine i Lidl (između 30 i 50 posto).

Osobna ocjeni količine novca potrošenog po trgovačkim lancima na prvih pet pozicija stavlja: Konzum, Plodine, Kaufland, Billu i Ktc. Lider je opet Konzum na koji otpada četvrtina kupaca koji najviše novca ostave baš u tom lancu.

Privatne marke pojedinih lanaca definitivno su dobile svoje kupce. Preko 70 posto ispitanih potrošača sada kupuje bar neke privatne marke a oko 15 posto se izjašnjavaju kao redoviti kupci takvih proizvoda.

Istraživanje o potrošačkim navikama u maloprodaji GfK je proveo na uzorku od 814 ispitanika, metodom osobne ankete, u studenom prošle godine.

Kriza udara, ali kupaca u šoping-centrima sve više

Ukidanje neradne nedjelje spasilo je trgovačke centre kojima je promet pao i do 20 posto

Unatoč krizi i neradnoj nedjelji koja je ukinuta tek prije dva mjeseca, u šoping-centrima raste broj posjetitelja, piše Jutarnji list.

U zagrebačkom City Centeru One broj posjetitelja je veći čak 16 posto od siječnja do kolovoza u odnosu na isto razdoblje lani. Vlatka Svedružić, glasnogovornica toga centra, smatra da je jedan od razloga uvođenje novih brendova, ali i nedavno proširenje centra, čime su uzeli “dio kolača” drugim trgovačkim lancima.

Postotak više ili manje
- Kod nas se kriza nije odrazila na manjak kupaca. Upravo suprotno, bilježimo dosta velik rast posjetitelja. Uveli smo nove brendove pa je i to možda razlog dobrog poslovanja - rekla je Vlatka Svedružić. U Avenue Mallu broj posjetitelja ne raste, ali niti ne pada.

- Brojke se kreću slično kao i lani, koji postotak više ili manje - navela je Tanja Miškić iz Avenue Malla.

Pad broja posjetitelja od početka godine osjetio je King Cross, i to za 15 posto. Razlog su kriza i neradna nedjelja. No, od 1. lipnja, kada je ponovno dopušten rad nedjeljom i blagdanima, statistika ipak pokazuje bolje rezultate .

Recesija i zabrane
Riječki Tower centar, unatoč recesiji, zabrani rada nedjeljom i zabrani pušenja, ove godine također bilježi rast broja posjetitelja. Ipak, kriza i zabrane srušile su promet od pet do 20 posto u trgovinama te do čak 30 posto u ugostiteljskim objektima. U prvih sedam mjeseci ove godine Tower centar posjetilo je 7,51 posto više ljudi nego u istom razdoblju lani.

- U 2008. godini imali smo ukupno 4,486.646 posjetitelja, a u prvih sedam mjeseci ove godine centar je posjetilo njih 2,602.833 - rekla je Maja Baković, voditeljica Towera.

Na pitanje prati li rast posjećenosti i rast potrošnje, voditeljica centra odgovara: - Potrošnja varira od mjeseca do mjeseca, a svjetska recesija osjeti se i kod nas. No, rastom posjećenosti raste i promet pa mislim da vlasnici tvrtki u centru mogu biti zadovoljni.

Dodala je da su u trećoj godini poslovanja očekivali i veći rast posjećenosti, no Zakon o zabrani rada nedjeljom i recesija uzeli su danak.

Poznati riječki poduzetnik Zoran Maršić kaže da mu je promet u Tower centru zbog zabrane pušenja pao 30 posto.

Nepušenje gore od recesije
- Taj zakon definitivno treba promijeniti jer ovako ne ide. Budući da imam veliku tvrtku i zapošljavam 220 ljudi, napravio sam kadrovsku preraspodjelu, no pitanje je dokad ću tako moći - objasnio je Maršić koji Zakon o zabrani pušenja smatra mnogo većom nedaćom od recesije. Poslovanjem Jokera, jedinog splitskog trgovačkog centra, zadovoljni su i Uprava i najmoprimci. Pad broja posjetitelja nije se primijetio ni u ljetnim mjesecima, i to zbog posjeta stranih i domaćih turista. (Jutarnji list)

Next Page »