Hrvati lani najviše trošili na hranu i piće

Izdaci za potrošnju u 2011. iznosili su u prosjeku 74.941 kunu po kućanstvu, što je 0,3 posto, ili 226 kuna manje u odnosu na prosječne izdatke u 2010. godini

Izdaci za potrošnju u 2011. iznosili su u prosjeku 74.941 kunu po kućanstvu, što je 0,3 posto, ili 226 kuna manje u odnosu na prosječne izdatke u 2010. godini, najveći dio i dalje se troši na hranu, a rastu izdaci kućanstava za stanovanje i energente te za prijevoz, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Statistika osnovnih karakteristika potrošnje kućanstava pokazuje da je i u prošloj godini nastavljen pad potrošnje, ali nešto blaži nego godinu ranije. Naime, prosječni izdaci za potrošnju kućanstava su sa 76.188 kuna u 2009. godini pali za 1,3 posto, na 75.167 kuna u 2010. godini, u 2011. na 74.941 kunu, ili za 0,3 posto u odnosu na 2010. godinu, a za 1,6 posto manje u odnosu na 2009. godinu.

Najveći dio izdataka i u prošloj je godini odlazio na hranu i bezalkoholna pića – 23.735 kuna, pa je njihov udio u ukupnim izdacima bio 31,7 posto.

Udio izdataka na hranu i bezalkoholna pića blago je smanjen u odnosu na 2009. i 2010. godinu kada je iznosio 32,1 posto, dok se s druge strane bilježi daljnji rast udjela izdataka za stanovanje i potrošnju energenata te prijevoz.

Najmanje za obrazovanje
Hrvatska su kućanstva prošle godine prosječno za stanovanje i potrošnju energenata potrošila 11.799 kuna, pa je njihov udio u ukupnim izdacima bio 15,7 posto (2010. bio je 14,9 posto), dok su izdaci za prijevoz, s iznosom od 9.702 kune, imali udio od 12,9 posto (2010. udio od 12 posto).

Po udjelu u ukupnim izdacima kućanstava u 2011. slijede ostala dobra i usluge s 8,7 posto, ili iznosom od 6.535 kuna, odjeća i obuća s udjelom od 6 posto (4.493 kune), komunikacije sa 5,4 posto (4.011 kuna), te izdaci za rekreaciju i kulturu s udjelom od 5,3 posto (3.944 kune).

Prosječan izdatak po kućanstvu za pokućstvo, opremu za kuću i redovito održavanje u prošloj je godini iznosio 3.422 kune, što je u ukupnim izdacima udio od 4,6 posto. Slijede alkoholna pića i duhan s prosječno 2.794 kune, ili udjelom od 3,7 posto, dok je za zdravstvo potrošeno 2.040 kuna, što je udio od 2,7 posto.

Za restorane i hotele prosječno je hrvatsko kućanstvo prošle godine izdvojilo 1.773 kune, ili 2,4 posto ukupnih izdataka, dok su najmanje, samo 693 kune, ili 0,9 posto ukupnih izdataka, odvojila za obrazovanje.

Statistički podaci o potrošnji kućanstava, temeljeni na anketi o potrošnji kućanstava, pokazuju da je prošle godine prosječno po članu kućanstva potrošeno 68,5 kilograma kruha i peciva, 39,2 kilograma krumpira, 75,7 litara mlijeka i 16 litara mliječnih proizvoda.

Istodobno je od pića potrošeno najviše mineralne vode – 26,3 litre, a potom slijede pivo sa 16,3 litara i voćni sokovi sa 15,4 litre, osvježavajuća gazirana pića s 10,2 litre i vino s 10,1 litrom po članu kućanstva.

90% žive u vlastitom stanu ili kući
Od mesa najviše je potrošeno mesa peradi – 18,8 kilograma, a slijede svinjetina sa 16,5 kilograma, suhomesnati proizvodi, salame i paštete s 15,4 kilograma, govedina i teletina s 10 kilograma, dok je najmanje potrošeno ovčetine, janjetine i jaretine – manje od kilograma, točnije 0,8 kilograma po članu kućanstva.

Morske i slatkovodne ribe bilo je potrošeno 6,8 kilograma, konzervirane i prerađene ribe 0,8 kilograma, a plodova mora tek 0,6 kilograma po članu kućanstva.

Od voća najviše se pojelo jabuka – 14,3 kilograma, južnog voća 12,1 kilogram, banana 8,4 kilograma, a svaki je član kućanstva u prosjeku u prošloj godini pojeo 153 jaja, 10,8 kilograma šećera.

Po podacima DZS-a, većina kućanstava, 90,9 posto, živi u vlastitom stanu ili kući.

Prema opremljenosti trajnim dobrima, više od 95 posto kućanstava raspolaže televizorom u boji, hladnjakom i strojem za pranje rublja, a više od polovine kućanstava ima automobil.

Strojeve za pranje posuđa imalo je 30,6 posto kućanstava, mikrovalne pećnice 42,9 posto, a klimatizacijske uređaje imalo je svako četvrto kućanstvo, ili njih 25,3 posto. (H)

Nogometni artikli: Dobra zarada za trgovce

Već prije samog početka Europskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj se zahuktava biznis. Po iskustvu s prethodnog Svjetskog prvenstva, trgovci i proizvođači računaju na porast prometa veći od dvije milijarde eura.

Bez obzira radi li se o pivovarama, proizvođačima kozmetike ili slatkiša, tvrtke iz svih industrijskih grana mame kupce svojim, navodno jedinstvenim, proizvodima. Promotivne ponude artikala vezanih uz reprezentaciju redovito se isplate.

“To je očito i iz činjenice da su takve akcije standardna pojava”, kaže marketinški stručnjak Jan Wieseke s Rurskog sveučilišta u Bochumu.

Dodaje da za te bonus-prodaje postoji i “čarobna formula”, a ona glasi: igranje na emocije. “Nogomet pobuđuje najviše osjećaja u ovoj zemlji, čak i u usporedbi s Olimpijskim igrama. Jednostavno, u Njemačkoj je to najpopularniji sport.”

Trka za bodovima
Jedan proizvođač slatkiša, na primjer, tako nudi bonus-bodove pri kupnji više od desetak svojih proizvoda. A za te bodove se, naravno, mogu dobiti razni navijački artikli.

Međutim, za to je prvo potrebno duboko posegnuti u džep. Za jednu navijačku kapu potrebno je čitavih 45 bodova, a da bi se njih prikupilo, nužno je kupiti 45 čokoladnih jaja s igračkicom ili na kruh namazati sadržaj jedanaest staklenki čokoladnog namaza.

Sve u svemu preko osam kilograma namaza koji je sve samo ne dijetalan. A ukoliko netko želi dres, mora sakupiti čak 100 bodova, i time još više povećati zaradu trgovaca.

Činjenicu da nogometna prvenstva značajno povećavaju prodaju potvrđuju i u trgovinama. Eva Martin, poslovođa jednog supermarketa iz trgovačkog lanca Rewe, tako kaže da tijekom prvenstva naručuju četverostruko ili peterostruko više nekih proizvoda – uglavnom slatkiša.

Kupnjom do pozitivnog raspoloženja
Događaji poput nogometnih prvenstava, tvrdi Wieseke, dovode potrošače u pozitivno raspoloženje. Kupujući proizvode s bonus-bodovima, naime, vjeruju da postaju dio takvih priredbi – pa što košta, da košta. Pri tom racionalno razmišljanje o cijeni takvog ponašanja nije u prvom planu. Umjesto toga, naglasak je na emocionalnom doživljaju i želji za posjedovanjem takvih predmeta.

Euforiju oko reprezentacije ne žele propustiti ni proizvođači piva. Jedna vrhunska pivovara pivopijama nudi malko drugačije dizajniran dres na koji je moguće odmah otisnuti svoje ime ili broj. Naravno, potrebno je prvo kupiti osam sanduka piva, što, bez kaucije, stoji oko 80 eura. Za usporedbu, toliko košta i standardni reprezentativni dres i to u XXL veličini u sportskoj trgovini.

Djeca žude za sličicama
Proizvođačima i trgovcima, dodaje Wieseke, važan je takozvani “Menadžment odnosa s kupcima”, odnosno povezivanje s klijentima preko nogometa. Jedan veliki trgovački lanac tako pri kupnji od deset eura poklanja paketić sa sličicama reprezentativaca.

Otkad se na blagajnama dijele paketići, kaže Eva Martin, u njen supermarket dolaze brojne nove mušterije. Uglavnom u pratnji djece, koja “kraj blagajne nestrpljivo čekaju kako bi otvorila paketiće i vide imaju li konačno sličicu koja im je nedostajala”.

Trgovina nudi ukupno 32 različite sličice. To znači da je čak i u idealnom slučaju – pri kojem je svaki put dobio različitu sličicu – kupac potrošio minimalno 320 eura.

Upravo djeca ovih dana vuku roditelje u filijale tog trgovačkog lanca. “Nimalo čudno”, zaključuje stručnjak “s obzirom da ih trgovac privlači sličicama. A pritisak na kupovinu, koji se provodi preko djece, vrlo je dobro poznat svakom ocu i svakoj majci”. (Deutsche Welle)

Potrošnja hrane i pića u 2010.

Prošle je godine u Hrvatskoj prosječno po članu kućanstva potrošen 71 kilogram kruha i peciva, 42,8 kilograma krumpira, 77,4 litara mlijeka i 16,4 litara mliječnih proizvoda, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Istodobno je od pića potrošeno najviše mineralne vode – 25,4 litre, a potom slijede voćni sokovi sa 17 litara, pivo s 15,6 litara, osvježavajuća gazirana pića s 10,9 litara i vino s 10,7 litara po članu kućanstva.

Od mesa najviše je potrošeno svinjetine – 19,8 kilograma, a slijede meso peradi s 19,1 kilograma, suhomesnati proizvodi, salame i paštete s 15,4 kilograma, govedina s 8,7 kilograma i teletina s 1,8 kilograma, dok je najmanje potrošeno ovčetine, janjetine i jaretine – kilogram po članu kućanstva.

Morske i slatkovodne ribe bilo je potrošeno 7,5 kilograma, konzervirane i prerađene ribe 0,8 kilograma, a plodova mora tek 0,7 kilograma po članu kućanstva.

Od voća najviše se pojelo jabuka – 16 kilograma, južnog voća 13,2 kilograma, banana 9,1 kilograma, koštuničavog voća 3,8 kilograma, bobičastog voća 2,3 kilograma i krušaka 1,5 kilogram.

Po podacima DZS-a, većina kućanstava, 90,7 posto, živi u vlastitom stanu ili kući. Prema opremljenosti trajnim dobrima, većina kućanstava raspolaže televizorom u boji, hladnjakom i strojem za pranje rublja, a više od polovine kućanstava ima automobil.

Strojeve za pranje posuđa imalo je 27,5 posto kućanstava, mikrovalne pećnice 38,5 posto kućanstava, dok je klimatizacijske uređaje imalo 24,3 posto kućanstava. (H)

Puls sektora: Količinski oporavak, vrijednosni gubitak

Dok je u zemljama Europske unije sektor robe široke potrošnje već neko vrijeme u plusu, s nominalnim rastom od 2,3%, hrvatska se maloprodaja još uvijek nije vratila na put rasta

Kao što pokazuje zadnji Nielsenov Growth Reporter, hrvatska se maloprodaja još uvijek nije vratila na put rasta. U zadnjem mjerenom razdoblju (travanj-kolovoz 2010) zabilježen je nominalni pad od 1,2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Vidljivo je da su se prodane količine polako počele oporavljati i sada su za 1,6% veće nego u istom razdoblju lani. Međutim, zahvatio nas je trend deflacije u robi široke potrošnje pa je ukupni vrijednosni promet kroz dućane, prema podacima iz Nielsenovog panela, i dalje lošiji nego lani (-2,8%).

Ukupni izmjereni pad je manji nego tijekom 2009. godine, a ako se ovaj trend nastavi tek se u narednim razdobljima može očekivati pomak u pozitivni dio ljestvice. U isto vrijeme, FMCG sektor EU-a je već u plusu, s nominalnim rastom od 2,3%.

Čast iznimkama
Podijeljeno na sektore, prehrana je u Hrvatskoj tijekom 2010. godine u manjem padu (-1,3%), kojeg predvode slatkiši (-2,8%) te alkoholna i bezalkoholna pića (-2,5%). Ovaj je rezultat u potpunosti u skladu s Nielsenovom studijom ShopperTrends iz veljače ove godine, gdje su ove kategorije pri vrhu popisa onih kojih su se potrošači spremni odreći u slučaju povećanja cijene. Očekivano, na dnu tog popisa su esencijalne kategorije poput svježe hrane, voća i povrća, mesa, hrane za bebe, ali i možda manje očekivano – kava i čaj. Kako god tumačili tu činjenicu, unatoč recesiji i posljedičnom padu prodaje većine kategorija ove godine, kave i čajevi su zabilježili rast.

Isto tako rasle su i mesne prerađevine (hrenovke, paštete, trajne i polutrajne salame i kobasice) i ranije spomenuta hrana za bebe, kojih su se Hrvati najmanje spremni odreći.

Analizirajući prehrambene kategorije nešto detaljnije, Nielsenov panel pokazuje da je većina njih zabilježila pad ili stagnaciju. Vidljivo je, međutim, da postoje neke iznimke koje rastu i unatoč “teškim vremenima”.

Rast prodaje zabilježen je tako u majonezama, čokoladama za kuhanje i začinima, što navodi na zaključak da građani sve više i češće kuhaju kod kuće. Je li za to zaslužna kriza ili sve veći broj kulinarskih TV emisija, prepustit ćemo mašti na volju.

Neprehrana u padu
Neprehrambene kategorije u ovoj su godini većinom bilježile značajnije gubitke. Na razini sektora to je smanjenje prodaje od 2,4% (vrijednosno čak 4,7%), a u padu prednjače proizvodi za osobnu njegu (-4,1%) i njegu lica (-4,6%). U obje je ove kategorije zabilježena i deflacija, no niti prosječno pojeftinjenje očito nije spriječilo pad prodaje. Od svih kategorija u neprehrambenom sektoru komadni su rast prodaje zabilježili proizvodi za bebe (pelene, vlažne maramice, sredstva za njegu tijela i ruku) i to u iznosu od 3,7%, ali uz smanjenje prosječne cijene od 10%.

Uz činjenicu da njegu beba ne zanemarujemo niti u teškim ekonomskim uvjetima, jedina skupina kategorija koja se ističe rastom su sredstva za pranje posuđa (+3,2%) i to među njima najviše sredstva za ručno pranje.

Nakon što smo u prehrambenim kategorijama zaključili da je kuhanje kod kuće dobilo određeni zamah, i ovo se čini kao nastavkom sličnog trenda.

Sandro Vrbanus,
Voditelj ključnih klijenata

Nielsen

Oporavak američke maloprodaje

Potrošnja je, tijekom prvog blagdanskog vikenda u SAD-u konačno zabilježila rast, nakon dvije teške godine obilježene krizom. Amerikanci su u ponedjeljak, 29. studenoga, kupujući online potrošili više od milijardu dolara, što je najveći jednodnevni promet ikada zabilježen

Amerikanci su u ponedjeljak 29. studenoga kupujući online potrošili više od milijardu dolara, što je najveći jednodnevni promet ikada zabilježen, prema istraživanju internetske istraživačke tvrtke comScore.

Ti podaci govore kako je konačno, nakon dvije teške godine obilježene gospodarskom krizom kako za potrošače tako i trgovce, došlo do oporavka potrošnje tijekom blagdana.

Inače, taj je dan u Sjedinjenim Američkim Državama poznat i kao “Cyber ponedjeljak”. To je marketinški naziv za ponedjeljak nakon “Crnog petka”, koji označava početak blagdanskog shoppinga. U tim se danima koji dolaze nakon Dana zahvalnosti popustima i akcijama želi privući što više Amerikanaca da kupuju on-line.

Tako je na “Cyber ponedjeljak” prodaja zabilježila rast veći od 16% u odnosu na isti dan lani i iznosila je ukupno 887 milijuna dolara.

Oporavak potrošnje zabilježile su i tradicionalne trgovine. Nacionalna federacija maloprodaje (National Retail Federation) procijenila je da je prvi blagdanski vikend shopping obavilo više od 212 milijuna ljudi što je 9 posto više nego 2009. godine. Također prosječna potrošnja po osobi iznosila je između 343 do 365 dolara.

Početkom prosinca potrošačka je groznica, unatoč recesiji, počela i u Hrvatskoj. Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore, hrvatski će građani za blagdane potrošiti 10 milijardi kuna što znači da bi potrošnja trebala biti na razini prošlogodišnje. Ukupan promet u trgovini na malo prošle je godine iznosio 98 milijardi kuna.

U prosincu se tradicionalno kupuju pokloni, blagdanske delicije, a odlazi se i na putovanja. Prema nekim procjenama, prosječna hrvatska obitelj tijekom prosinca potroši dodatnih 1.400 kuna. (Bankamagazin)

Next Page »