Ekonomisti: U lipnju pad maloprodaje usporen na 3,1 posto

Od domaćih makroekonomskih podataka sljedeći tjedan najviše pažnje privući će izvješće Državnog zavoda za statistiku o prometu u trgovini na malo u lipnju.

Potrošnja pada već 20 mjeseci zaredom, na što ukazuje i većina poslovnih rezultata domaćih kompanija u prvom polugodištu. No, pad se polagano usporava.

Nakon što je u svibnju promet u trgovini na malo pao 3,7 posto, šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje, u prosjeku, da je u lipnju pad potrošnje usporen na 3,1 posto.

“Očekujemo nešto niži pad u odnosu na svibanjskih 3,7 posto, zahvaljujući niskoj bazi, odnosno oštrom padu potrošnje lani. Potrošnja je i dalje pod utjecajem pada realnog raspoloživog dohotka, visoke nezaposlenosti, razduživanja stanovništva i potrošačkog pesimizma”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.  (H)

Hrvatska skuplja od 11 zemalja EU

Prosječna cijena košare hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj lani je bila 6 posto niža od prosječne cijene u zemljama Europske unije, pokazalo je istraživanje europskog ureda za statistiku Eurostat, piše Poslovni dnevnik

Cijene u Hrvatskoj bile su više nego u većini zemalja bivše Jugoslavije, kao i u 11 zemalja EU. Hrana i bezalkoholna pića tako su 2009. u odnosu na Hrvatsku bili jeftiniji u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji, ali i u baltičkim zemljama te Bugarskoj, Češkoj, Malti, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.

U usporedbi sa 27 zemalja EU, cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj su bile niže za 1 posto. Meso je bilo jeftinije za 13 posto, dok su cijene mlijeka, sira i jaja bile niže za 4 posto. Istodobno su alkoholna pića u Hrvatskoj bila 10 posto skuplja od prosjeka u zemalja EU, dok su duhan i duhanski proizvodi bili jeftiniji oko 33 posto.

‘Cijene svih proizvoda ovise o kretanju svjetskih cijena, ali i o lokalnim okolnostima, prije svega visini dohotka, stupnju konkurentnosti u distribucijskim lancima i porezima. U Hrvatskoj su plaće nešto veće nego u istočnoj Europi, osim Sloveniji, pa to znači da su ljudi spremni više platiti hranu’, rekao je za Poslovni dnevnik Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.

Kada je riječ o alkoholu te duhanu i duhanskim proizvodima, ističe kako njihove cijene najvećim dijelom ovise o porezima.

‘Ako dobro pratim situaciju, Hrvatska još manje oporezuje duhan nego zemlje EU, što će se, ulaskom u EU, promijeniti’, zaključio je Nestić. Među zemljama EU najviše cijene hrane i bezalkoholnih pića imala je Danska, a bila je čak 40 posto skuplja od prosjeka.

Irska, Finska, Luksemburg, Austrija, Belgija, Njemačka i Francuska bile su skuplje između 10 i 30 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Italiji, Cipru, Švedskoj i Grčkoj od prosjeka bile više za 10 posto.

S druge strane Nizozemska, Španjolska, Velika Britanija, Slovenija, Malta i Portugal bili su do 10 posto jeftiniji. U Litvi, Slovačkoj, Estoniji, Mađarskoj, Češkoj i Letoniji cijene su bile povoljnije od 10 do 30 posto, a u Bugarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj od 30 do 40 posto. (Poslovni dnevnik)

Potrošnja Amerikanaca blago uvećana u svibnju

Osobna potrošnja u SAD-u blago je uvećana u svibnju, što je znak da su Amerikanci i dalje na oprezu u pogledu gospodarskog oporavka.

Ministarstvo trgovine danas je objavilo da je potrošnja Amerikanaca u svibnju uvećana 0,2 posto, ukazujući na blago poboljšanje u odnosu na travanj kada nisu zabilježene promjene. Takva vijest ipak je ugodno iznenadila ekonomiste koji su očekivali da će rast potrošnje biti i manji, odnosno u visini tek 0,1 posto. Najveći dio rasta najvjerojatnije proizlazi iz veće potrošnje na električnu energiju i druge usluge energetsko-distributivnih dobavljača, dok su izdvajanja Amerikanaca na kupovinu roba smanjena.

Dohotci Amerikanaca u istom su mjesecu uvećani za 0,4 posto, nešto manje nego što se očekivalo. Podršku njihovu rastu pružilo je privremeno zapošljavanje za potrebe popisa stanovništva. Stopa štednje, odnosno udio dohotka koji nije utrošen, uvećana je na 4 posto u svibnju. Porasla je drugi mjesec zaredom. (H)

Njemački potrošači spremni trošiti unatoč vladinim mjerama štednje

Sklonost potrošača kupovanju u najvećem europskom gospodarstvu znatno je pojačana unatoč najavljenom smanjenju javne potrošnje za 80 milijardi eura

Njemački potrošači i dalje su spremni trošiti, unatoč nedavnoj vladinoj najavi velikog paketa štednje, objavila je u srijedu istraživačka tvrtka GfK u redovnom mjesečnom izvješću.

Tvrtka sa sjedištem u Nürnbergu objavila je da je ukupna prognoza raspoloženja potrošača za srpanj stabilna, uz zadržavanje odgovarajućeg pokazatelja na lipanjskoj razini od 3,5 bodova.

Značajno su se pak pogoršala očekivanja Nijemaca vezano za primanja, te mnogi očekuju da će ubuduće imati na raspolaganju manje novca.

Vlada kancelarke Angele Merkel najavila je ovog mjeseca smanjenje javne potrošnje za 80 milijardi eura, uključujući rezanje socijalnih davanja i smanjenje plaća zaposlenih u državnim službama. Vlade pojedinih saveznih zemalja slijede primjer Berlina.

Istodobno je značajno pojačana sadašnja sklonost potrošača kupovanju, pri čemu im optimizam ulijevaju pozitivna izvješća o tržištu.

Anketari su kazali da su otkrili “mali jednokratni bum” koji je generiralo svjetsko nogometno prvenstvo koje se održava u Južnoj Africi. (H)

U recesiji potrošač važniji nego ikad

Kriza je kupce pretvorila u kritičnije, aktivnije i informiranije ljude koji silom prilika manje troše. Kad ona jednog dana završi, potrošači će se vratiti starom životu, ali bit će i onih koji će ostati na nižoj razini potrošnje jer će usvojiti novi životni stil, analizira magazin Banka za srpanj

Nakon prisline i bolne ateracije, hrvatski potrošači su poslije dekade impulzivnog trošenja i peglanja kartica pokazali sasvim drugo lice. Oprez, strah, planiranje, štednja, atributi su koji trenutno najbolje opisuju našeg prosječnog kupca, suočenog s globalnom krizom.

S koliko doista novca raspolažemo, pokazao je indeks kupovne moći koji je GfK računao za 40 zemalja svijeta, gdje je Hrvatska na 27. mjestu. U prosjeku naši građani kada podmire osnovne životne potrebe, hranu i režije, imaju 4.650 eura ili 35.000 kuna godišnje za kupovinu ostalih roba.

Prema istraživanju GfK, strategija štednje je sljedeća: 74 posto ispitanika štedi na energiji, struji, vodi, na onome što mogu kontrolirati. Na mobitelima štedi već 65% vlasnika, na odjeći i obući 64%, a 55% pazi da što manje potroši na vožnju automobilom.

Za putovanja će manje izdvajati 45% onih koji putuju, a za kozmetiku će manje trošiti 42%. Na hrani i piću koju troše kod kuće štedi 37%, a na dječjim potrepštinama spremno je štedjeti samo 28 posto. Djeca su posljednje na čemu se štedi i njima se i dalje nastoji što više pružiti, iako je to roditeljima sve teže.

Lekcije iz recesijske psihologije, ono je što najprije treba proizvođačima, trgovcima i marketingašima da bi se izvukli iz krize, zadržali stare i privukli nove kupce, koji su sve kritičniji, izbirljiviji, aktivniji i informiraniji. Što se tiče vrijednosnih trendova, u sve nesigurnijem svijetu u kojemu nas bombardiraju raznim strahovima, jedan od najznačajnijih trendova je - sigurnost.

Za povratak izgubljenog povjerenja potrošača u proizvode i brandove, ključno je da proizvođači odašilju što iskrenije informacije, transparentnim marketingom. Moderni kupac jako je dobro informiran, traži kvalitetu uz globalno konkurentne cijene, očekuje rješenja skrojena po svojim individualnim potrebama i želi brzu uslugu.

U tom kontekstu i uvjetima krize, zabrinjavajuće je, da prema recentnim istraživanjima, samo 38% hrvatskih tvrtki mjeri razinu zadovoljstva svojih kupaca, i da svaki treći menadžer (35%) u hrvatskim tvrtkama smatra da su njihovi zaposlenici nedovoljno kompetentni za pružanje kvalitetne usluge kupcima. I upravo će kupci odlučiti i o sudbini velikih trgovačkih centara koji i dalje niču na sve strane, uz konstantnu najavu novih projekata.

Ukupna potrošnja u Hrvatskoj u 2009. smanjena je (realno -8,5%), više nego što su smanjene bruto plaće (realno -0,2%), što pokazuje da postoji određena nerealizirana kupovna moć stanovništva, ali je ona blokirana negativnim očekivanjima i pesimizmom potrošača.
Potrošači u ovo vrijeme postaju važniji nego ikad, naglašava Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu HGK. Smatra da je ključ uspjeha u borbi s recesijom i padom prometa zadržati lojalne, a osvojiti nelojalne kupce.

Važnost lojalnih kupaca je sve veća jer oko 50% takvih kupaca troši do 68% svog budžeta u jednom trgovačkom lancu, odnosno troše više nego svi ostali kupci.

Ponašanje u budućnosti ponajviše će ovisiti o trajanju i raspletu krize. Ako oporavak bude brz, potrošači će se vjerojatno brzo vratiti predrecesijskom modu.

Razlog je jednostavan. Ljudi potrošnju obično prilagođavaju količini novca koju imaju, pa ih na štednju može prisiliti samo nedostatak novca ili intenzivan strah od nedostatka novca u budućnosti.

Moguće je da će dio ljudi nastaviti štedjeti čak i kad kriza prođe. To su oni za koje je kriza tako traumatsko iskustvo da će im strah ostati “u kostima“ cijeli život. No, takvih će sigurno biti manjina, procjenjuje psihologinja Majda Rijavec. (Bankamagazin)

Next Page »