TDR bi mogao proizvoditi u Mostaru

Sarajevski Dnevni avaz piše kako je TDR pokazao zanimanje za korištenje objekta tvornice duhana u Mostaru, koja je već godinama napuštena, kako bi tamo nastavio proizvodnju nakon ulaska Hrvatske u EU i tako osigurao povoljniji plasman svojih proizvoda na tržište država članica CEFTA-e

Duhanska kompanija TDR pokazala je zanimanje za korištenje objekta tvornice duhana u Mostaru kako bi nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju osigurala povoljniji plasman svojih proizvoda na tržište zemalja CEFTA-a, prenio je u srijedu sarajevski Dnevni avaz, dok iz rovinjske tvornice danas nisu potvrdili tu informaciju.

Direktor korporativnih komunikacija Adris grupe Predrag Grubić za Hinu je izjavio kako nema činjenica koje bi potvrdile informaciju vezanu uz tvornicu u Mostaru.

No, napominje kako TDR razmatra različite poslovne mogućnosti kao odgovor na poteškoće koje će TDR-u stvoriti izlazak iz trgovinskog režima CEFTA-e.

Sarajevski Dnevni avaz piše kako je TDR pokazao zanimanje za korištenje objekta tvornice duhana u Mostaru, koja je već godinama napuštena, kako bi tamo nastavio proizvodnju nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i tako osigurao povoljniji plasman svojih proizvoda na tržište država članica Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA).

Ministar gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije Amer Zagorčić kazao je ovom listu kako su “neki kontakti” s TDR-om već ostvareni.

“Istina, nama u ministarstvu iz TDR-a se još nitko službeno nije obratio, no mi smo pokušali stupiti u kontakt s predstavnicima TDR-a preko Gospodarske komore Mostara i očekujemo uskoro odgovor”, kazao je Zagorčić.

Većinski vlasnik mostarske tvornice duhana, koja je već godinama izvan pogona, je Vlada Federacije BiH koja je do sada sedam puta raspisivala javni poziv za prodaju svog vlasničkog udjela od 67 posto, no svi su završili neuspješno.

Nakon toga su vjerovnici, i to uglavnom radnici, pokrenuli postupak prodaje cjelokupne imovine tvornice, a javna je licitacija po sudskoj odluci zakazana za 6. lipnja.

Ukoliko TDR prije toga pošalje pismo namjere županijskim vlastima i potvrdi zanimanje za kupnju mostarske tvornice bila bi zatražena odgoda licitacije, a postoji i zakonska osnova za raspisivanje novog javnog poziva za prodaju državnog udjela. (H)

Izlazak iz CEFTA-e za Atlantic nebitan, TDR-u problem carine

Približavanjem ulaska Hrvatske u EU, sve se više spominje i Hrvatski izlazak iz CEFTA-e.

Ovo bi moglo rezultirati poskupljenjem hrvatskih proizvoda na tržištu u regiji i time njihovoj nekonkurentnosti.

Kako bi se taj scenarij izbjegao hrvatske kompanije koje su prisutne na tržištu CEFTA-e, a to su zemlje u regiji, uveliko se pripremaju za novi izvozni režim, a nedavno je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina osnovao i Vijeće za prehrambenu industriju koje će, kako je najavljeno razmatrati i predlagati mjere i zakonsku regulativu vezano za problematiku izlaska iz CEFTA-e.

Naime, kada se nađe unutar tržišta EU Hrvatska će primijeniti europske tržišne cijene na svoje proizvode i moći iskoristiti tržište od 500 milijuna potrošača što je velika prednost, ali valja voditi računa da kao članica CEFTA-e na tržištu od 25 milijuna potrošača ima dobar položaj koji u brojkama za 2011. iznosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza ili 1,7 milijardi eura, dva puta više nego što je iz zemalja CEFTA-e uvezeno u Hrvatsku.

Kako se može čuti iz hrvatskih gospodarskih krugova u procesu prelaska iz jednog vanjsko-trgovinskog režima u drugi, u najbazičnijoj podjeli, u Hrvatskoj postoje dvije vrste kompanija, one koje tu tranziciju neće niti osjetiti, i one kojima ce propisi EU uvelike otežati, odnosno poskupjeti izvoz na tržište CEFTA-e, a to su Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Moldova i Kosovo.

Procjenjuje se da bi, ako hrvatske institucije ne uspiju osigurati najpovoljnije izvore financiranja i izvozno-financijska osiguranja, te ako se ne bi korigirao članak 7. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju CEFTA-i koji uključuje ublažavanje predviđenih uvjeta i smanjenje visokih stopa, troškovi hrvatskog izvoza u Makedoniju mogli bi biti i dvostruko veći, a u Srbiju i BiH i trostruko.

Direktor korporativnih komunikacija Adris grupe Predrag Grubić u razgovoru za Hinu ističe da se izlaskom iz CEFTA-e carinske stope za cigarete proizvedene u Hrvatskoj odnosno u Tvornici duhana Rovinj povećavaju primjerice, u Srbiji s 15 na 57 posto, u BiH s 0 na 15, u Makedoniji s 27 na 42 posto, a na Kosovu s 0 na 10 posto.

Učinci tih promjena za TDR znače oko 10 milijuna eura više plaćenih carina. Zato je nama, kao i svim vodećim hrvatskim proizvodnim kompanijama, a vjerujemo i državi, iznimno važno da Vlada ustraje u pregovorima s nadležnim institucijama EU-a stvoriti uvjete u kojima će hrvatski izvoznici moći nastaviti svoj rast i razvoj, naglašava Grubić.

Podsjeća da je TDR unatrag nekoliko godina prvi upozorio na probleme koje će, nakon ulaska Hrvatske u EU, imati naše kompanije koje posluju na tržištima zemalja CEFTA-e.

Više puta smo, zajedno s drugim hrvatskim prehrambenim tvrtkama, apelirali da hrvatska Vlada u razgovorima s EU skrene pozornost na taj problem ne bi li Hrvatska zadržala postojeći carinski režim sa zemljama članicama CEFTA-e. Pregovaračke strane u tom procesu su, dakle, EU i zemlje CEFTA-e, a ne hrvatske kompanije ili RH, ističe Grubić.

S druge pak strane u Atlantic Grupi ističu da ulazak Hrvatske u EU, odnosno izlazak iz CEFTA-e neće imati bitnog utjecaja na ukupno poslovanje te kompanije.

U pogledu standarda poslovnih procesa, Atlantic je prilagodbu europskim standardima započeo još prije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i možemo reći da smo usklađeni s najvišim normama poslovanja, izjavio je za Hinu direktor internih komunikacija i projekata Feđa Hudina.

No, ono što je aktualnije, Atlantic Grupa ima optimalno alociranu proizvodnju unutar i izvan zemalja EU. Naši proizvodni pogoni nalaze se u Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Makedoniji, što nam omogućuje i neometani tržišni plasman neovisno o članstvu u EU.

Primjerice, Argeta se proizvodi u istovjetnim tvornicama u Izoli i u Hadžićima kraj Sarajeva, a slično je i s drugim proizvodima iz našeg asortimana. Kao kompanija s vlastitim tvrtkama u 10 zemalja regije, zapadne Europe i Rusiji, možemo reći kako je Atlantic danas internacionalna kompanija koja je u svakoj od zemalja gdje posluje, osobito u regiji, prepoznata kao lokalna kompanija koja zapošljava, plaća poreze, vraća zajednici i ima prepoznatljive brendove.

U našem fokusu ostaje kontinuirani razvoj naših brendova, kao što su Cedevita, Cockta, Argeta, Smoki, Donat Mg, Barcaffe, kao i novih kanala prodaje, za što unatoč nezahvalnim uvjetima u okruženju i dalje vidimo puno potencijala, ističe Hudina.

CEFTA je osnovana 1992. i obuhvaćala je prostore od Baltičkog do Jadranskog i Crnog mora i imala je tržište od 90 milijuna ljudi. Danas, nakon što su neke države u međuvremenu postale članice EU, to tržište obuhvaća oko 25 milijuna potrošača, a u svjetskoj trgovini sudjeluje s 0,2-0,3 posto.

Ugovorom iz 2006. stranke CEFTA-e dogovorile su se da će razvijati odnose s EU te da će provoditi uzajamne trgovinske odnose u skladu s pravilima i disciplinama Svjetske trgovinske organizacije, bilo da su njezine članice ili ne.

U prosincu 2006. tadašnjih svih deset zemalja CEFTA-e parafiralo je Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju CEFTA-i. Razdoblje postupnog snižavanja carina u trgovini industrijskim proizvodima završilo je krajem 2008., a krajem 2010. Albanija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija i Srbija parafirale su Dodatni protokol koji sadrži nove koncesije u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

Ideja o sklapanju novog, modernog Ugovora iz 2006. nastala je iz potrebe racionalizacije provedbe mreže bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini koje su tijekom godina sklopile zemlje jugoistočne Europe.

Nakon što Hrvatska, kako se predviđa, 1. srpnja ove godine postane članica EU, neko se vrijeme još uvijek neće pridružiti eurozoni. Po iskustvima zemalja koje su zadnje ulazile u EU taj se ulazak ne može očekivati prije 2016. do kada bi Hrvatska zadržala i nacionalnu valutu kunu. Za punopravno članstvo u eurozoni moraju biti ispunjena dva kriterija – fiskalni deficit ne smije prelaziti 3 posto BDP-a, a javni dug ne smije biti veći od 60 posto BDP-a. (H)

TDR povećava cijene tek u 2013.

TDR cijene svojih proizvoda namjerava korigirati tek nakon Nove godine.

Svjesni smo obveze usklađivanja trošarina s direktivama Europske unije, no to treba cjelovito riješiti, poručili su iz Tvornice duhana Rovinj komentirajući odluku Vlade da povisi trošarine na cigarete i sitno rezani duhan.

“Zalažemo se za cjelovito zakonsko uređenje problematike trošarina, kako naši potrošači i mi proizvođači ne bismo bili izloženi čestim i radikalnim promjenama cijena”, kazao je za Poslovni dnevnik Predrag Grubić, direktor korporativnih komunikacija Adris grupe i dodao kako unatoč dampinškim cijenama globalnih kompanija, povećanju trošarina i sve težem tržišnom položaju, TDR cijene svojih proizvoda namjerava korigirati tek nakon Nove godine. (Poslovni.hr)

U EU se smiju proizvoditi samo cigarete koje se same gase

Novim standardima smanjuje se vrijeme gorenja cigarete, pa onda i mogućnost da opušak izazove požar, ističu u EU

Krajem ovog tjedna u Europskoj se uniji počinju primjenjivati novi sigurnosni standardi koji će natjerati duhansku industriju da proizvodi samo modificirane cigarete koje se same gase ako su upaljene i ostavljene bez nadzora.

Promjene stupaju na snagu 17. studenoga objavom u službenom listu EU i od tog dana sve cigarete koje se prodaju na tržištu 27 zemalja članica moraju imati “ugrađena” dva koluta debljeg papira koji ograničavaju dotok kisika i time usporavaju gorenje i na kraju gase cigaretu.

Kad cigareta gori bez nadzora, zapaljeni bi se duhan, kad dođe do tih kolutova, trebao sam od sebe ugasiti. Time se, objašnjava Europska komisija, smanjuje vrijeme gorenja cigarete, pa onda i mogućnost da opušak izazove požar.

Nove sigurnosne mjere dogovorene su na razini EU-a još 2008. godine, ali su proizvođači dobili tri godine za prilagodbu. Promjena su svjesni i u Adris grupi u čijem je sastavu najveći domaći proizvođač duhana.

“Mi na tom tržištu poslujemo i dužni smo poštovati sve propise. Nema dvojbe da ćemo raditi po propisima”, kazao je Predrag Grubić, direktor korporativnih komunikacija Adris grupe.

Europska komisija inicirala je promjene sigurnosnih standarda zbog toga što su neugašeni opušci jedan od glavnih uzroka smrtonosnih požara u Europi. Prema podacima kojima raspolaže Bruxelles, cigarete svake godine izazovu više od 30 tisuća požara diljem Europe, s oko tisuću smrtnih slučajeva i više od četiri tisuće ozlijeđenih.

Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija već su ranije počele primjenjivati ovakva sigurnosna pravila, a jedina država članica EU koja se u potpunosti prilagodila zasad je Finska. U Finskoj se nova vrsta cigareta proizvodi i prodaje od travnja 2010. godine, što je, tvrdi Komisija, smanjilo broj žrtava požara za 43 posto. To ukazuje da u EU “svake godine može biti spašeno i do 500 života”, ističu u Komisiji.

Povjerenik EU za zdravlje i potrošače John Dalli istaknuo je da “ne postoji sigurna cigareta i, očito, najsigurnije je uopće ne pušiti”. No, ako ljudi odaberu suprotno, onda će, dodao je Dalli, ove mjere potencijalno zaštititi stotine građana od opasnosti od požara. (Bankamagazin)

Mali trgovci traže ocjenu zakonitosti prodajne politike TDR-a

Mali trgovci tvrde da je ponuđeni rabat na prodaju cigareta prenizak za nastavak poslovanja, a u TDR-u nisu zabrinuti zbog bojkota malih trgovaca jer oni predstavljaju tek jedan posto njihovih distributera

Savez udruga malih trgovaca Hrvatske, u čijim trgovinama radi 4500 ljudi, podnio je Agenciji za tržišno natjecanje (AZTN) zahtjev za ponovnom ocjenom zakonitosti poteza Tvornice duhana Rovinj (TDR) koji im je dao nove, bitno nepovoljnije ugovore.

TDR, koji u Hrvatskoj drži 80 posto tržišta duhanskih proizvoda, ove bi godine na temelju izmijenjenih ugovora s distributerima mogao povećati dobit za 70 milijuna kuna, ističu mali trgovci.

“Ne mogu potvrditi navedeni iznos, no mi se nadamo da će nova politika povećati dobit”, rekao je Predrag Grubić, glasnogovornik Adris Grupe, u čijem se vlasništvu nalazi TDR. U prvih devet mjeseci ove godine operativna dobit Adrisa iznosila je 436 milijuna kuna, što je 23 postotni pad u odnosu na isto razdoblje 2009.

Od 1.siječnja TDR je ponudio svim distributerima, dakle i velikima i malima, rabat od 2,01 posto, dvostruko niži u odnosu na prošlu godinu. Navedeni postotak koji ide trgovcu “nije dovoljan za nastavak poslovanja”, upozoravaju vlasnici manjih trgovina.

“Na to smo bili primorani. To je rezultat dramatično promijenjenih okolnosti na tržištu, posebice povećanja trošarina”, rekao je Grubić u telefonskom razgovoru za www.banka.hr.

“TDR koristi svoj dominantan položaj na tržištu. Prema nekim procjenama TDR smanjenjem rabata dodatno zarađuje 70 milijuna kuna”, izjavio je Renato Perica predstavnik tvrtke Smoking, jednog od najvećih kupaca TDR-a.

On je u utorak na tiskovnoj konferenciji za novinare održanoj u Zagrebu naglasio da smanjenje rabata nije opravdano. “Rast trošarina TDR ionako prebacuje na konačnog kupca”, istaknuo je. Navodi kako su s rastom trošarina rasle i maloprodajne cijene, s 14 kuna 2004. godine na 19 kuna u 2011.

U istom razdoblju proizvođačka cijena je povećana 9 posto, dok je rabat na maloprodajnu cijenu koju kompanija odobrava trgovcima na malo pao s 11 posto (1,26 kuna po kutiji) na 2,01 posto (0,33 kune).

U BiH i Srbiji, gdje TDR nema dominantan položaj rabati se kreću između 4,5 i 6,5 posto. U BiH rovinjska tvrtka drži 38 posto, a u Srbiji 9 posto tržišta.

U EU se pak te razine kreću između 8 i 12 posto, upozoravaju ogorčeni vlasnici malih prodajnih mjesta.

Članovi Saveza malih trgovaca ističu da novim ugovorima TDR preko leđa malih trgovaca pokušava izgurati konkurenciju s hrvatskog tržišta.

„Ovdje nije riječ o borbi između velikog, zlog TDR-a i malih trgovaca, već između nacionalnog proizvođača TDR-a i globalnih konkurenata”, odgovara glasnogovornik TDR-a.

Zbog bitno izmijenjenih ugovora s proizvođačem duhana, čiji bi primjer mogli slijediti i proizvođači drugih artikala, prijeti masovno zatvaranje kvartovskih trgovina i kioska. Time bi se na ulici moglo naći preko 4500 radnika. Korist iz takve situacije izvukli bi veliki trgovački lanci poput Konzuma, Tiska, Mercatora…

Mali trgovci su, uz pismo premijerki, predsjedniku i ministru gospodarstva, ponovno zatražili od AZTN-a kontrolu ugovora s TDR-om. “Smatramo da je TDR koristeći svoj dominantan položaj na tržištu zloupotrijebio svoju poziciju”, rekao je Boris Listeš, predsjednik Saveza.

AZTN je 29. prosinca ustvrdio kako su “prijedlozi novih ugovora u skladu s odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja“. “Ne možemo vjerovati da je Agencija dala pozitivno mišljenje, a da je izvršila uvid u aneks ugovora u kojima su nametnute dodatne obveze kojima se bitno ograničava prodaja konkurentskih proizvoda”, izjavio je Listeš, povodom slanja novog zahtjeva za ocjenom zakonitosti.

Nekoliko sati nakon toga, redovna dionica Adris Grupe stropoštala se 5,77 posto u odnosu na dan ranije. Zadnja cijena iznosila je 325 kuna. Povlaštena dionica Adrisa pala je pak 1,53 posto na 292,7 kuna. Indeks Zagrebačke burze Crobex istodobno je oslabio 0,02 posto.

“Na tržištu se u početku nije događalo ništa specijalno, no moguće da su onda vijesti oko AZTN-a povukle dionicu prema dolje”, komentirao je jedan broker. Napominje kako je Adris likvidna dionica koju mnogi imaju u portfeljima.

Od Božića, uoči uvođenja novih ugovora, cijena redovne dionice Adrisa skočila je sa 329 na gotovo 345 kuna, kolika je bila cijena u ponedjeljak.

Istovremeno, mali trgovci diljem Hrvatske nastavljaju bojkotiranje prodaje TDR-ovih cigareta, a kioska sa natpisima – bojkot – sve je više. Tihomir Jerković iz Zagreba je, primjerice, potpisao ugovor ali robu ne naručuje nakon što je temeljito proučio ugovor i sporne anekse. U TDR-u, pak, nisu zabrinuti jer, kako kažu, to je tek 1 posto njihovih distributera. (Bankamagazin)