Badel 1862: Stigla jedna obvezujuća ponuda

U postupku prikupljanja ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju Badela 1862 u okviru postupku predstečajne nagodbe u otvorenom roku do 23. srpnja zaprimljena je jedna obvezujuća ponuda, izvijestili su iz Badela putem Zagrebačke burze.

Navode da je danas održana treća sjednica Radne skupine za provedbu restrukturiranja Badela 1862 na kojoj je otvorena jedina zaprimljena ponuda.

Na sjednici je donesen zaključak da će analiza ponude u skladu sa strukturom, uvjetima i kriterijima za ocjenu obvezujućih ponuda potencijalnih strateških investitora biti izvršena u roku od četiri radna dana.

Radna skupina će raspravljati o ponudi na sljedećoj sjednici predviđenoj za 1. kolovoza.

O tijeku daljnjeg postupka Badel će, kako navode, redovito obavještavati investicijsku javnost.

Iz Badela su sredinom lipnja izvijestili da je u prvom krugu prikupljanja neobvezujućih ponuda povodom javnog poziva za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju Badela 1862 u okviru postupka predstečajne nagodbe interes pokazalo šest domaćih i inozemnih kompanija, od kojih je u roku dostavljeno pet neobvezujućih ponuda.

Neobvezujuće ponude tada su poslali tvrtke BIDCO, koja predstavlja konzorcij Quaestus Private Equityja i Podravke iz Hrvatske, JM Fundus sa stranim kapitalom, zajednički makedonski Tikveš AD i Orbico, britanska tvrtka STOCK Spirits Group, TEMPO Beverages iz Izraela i tvrtka Princeps promet iz Hrvatske.

Izvan roka je bila zaprimljena neobvezujuća ponuda kineske kompanije Tadee Holding Group koja je partner Badela u joint venture društvu, osnovanom 2012. radi prodaje, distribucije i marketinga vina i jakih alkoholnih pića Badela na tržištu Kine. (Lider / Hina)

Odbor vjerovnika Purisa odluku o izboru zakupca prepustio Skupštini vjerovnika

Predsjednik Odbora vjerovnika Purisa u stečaju i predstavnik radnika u tom odboru Dario Lukšić izjavio je za Hinu da je Odbor vjerovnika danas odlučio da važnu odluku o izboru zakupca pogona tvrtke donese Skupština vjerovnika Purisa. Potvrdio je da su ponude za zakup pogona predale tvrtke Geneza i Valipile.

“Odbor vjerovnika odlučio je da o tako važnoj odluci, jer su članovi odbora izloženi velikim pritiscima, odluči Skupština vjerovnika, koju na zahtjev Odbora vjerovnika saziva stečajni sudac”, kazao je u telefonskom razgovoru Lukšić navodeći da su četiri člana odbora bila za takvu odluku, a jedan protiv. Po njegovim riječima, u Odboru vjerovnika su još predstavnik grada Pazina, malih vjerovnika, Porezne uprave i najvećeg vjerovnika Hypo banke.

Stečajna sutkinja Ljiljana Ugrin kazala je u telefonskom razgovoru da prijedlog Odbora vjerovnika nije primila te da će Skupštinu vjerovnika Purisa, ako dobije prijedlog za njeno sazivanje, sazvati što je prije moguće, sukladno propisima.

Odbor vjerovnika pazinskog Purisa, koji je u stečaju od rujna 2012., početkom svibnja ove godine prihvatio je ponudu tvrtke Geneza za zakup poslovne cjeline Purisa, a ponudu, koja nije bila prihvaćena, dala je i tvrtka Valipile. Treća pozvana tvrtka – Podravka, nije bila zainteresirana za zakup Purisovih pogona.

Nakon toga, 2. srpnja, na prijedlog najvećeg vjerovnika, Hypo banke, održana je Skupština vjerovnika, koja je predložila da se izmijeni odluka Odbora vjerovnika u vezi s davanjem u zakup pogona u Pazinu i djelatnosti dužnika, smatrajući da je na sjednici na kojoj nije bio član Odbora vjerovnika iz Hypo banke izabrana lošija ponuda.

Iz Hypo banke su tada izvijestili da su nekoliko dana prije skupštine zaprimili novu, korigiranu i poboljšanu ponudu Geneze te su predložili da se i drugom ponuđaču, tvrtki Valipile, omogući da preda novu ponudu i da se obje ponude ponovno razmotre.

Skupština vjerovnika je prihvatila prijedlog Hypo banke, određen je rok do 4. srpnja da oba ponuditelja dostave nove ponude ili da naznače da ostaju kod već ranije predanih ponuda te je obvezala Odbor vjerovnika da odluku o prispjelim ponudama donese na današnjoj sjednici.

Odbor vjerovnika je pak danas odlučio da konačnu odluku o izboru zakupca Purisa prepusti Skupštini vjerovnika. (SEEbiz / Hina)

Vjerovnici prihvatili plan financijskog restrukturiranja Keruma

Plan financijskog restrukturiranja tvrtke “Kerum”, u vlasništvu bivšega gradonačelnika Željka Keruma, u ponedjeljak su na Trgovačkom sudu u Splitu prihvatili vjerovnici tog nekadašnjeg trgovačkog lanca. Sada sud može odobriti predstečajnu nagodbu.

Ročište je počelo sa sat vremena zakašnjenja, za što je bila kriva Zagrebačka banka, kako je kazala sutkinja.

Naime, prije ročišta su se predstavnici Zagrebačke banke dogovarali s predstavnicima “Keruma” pa su odvjetnici koji zastupaju brojne vjerovnike morali čekati na ročište za glasanje.

Na početku ročišta pravnim se zastupnicima vjerovnika obratila Željka Kerum-Topalušić, direktorica “Keruma”.

“Dug prema tijelima javne uprave i društvima u većinskom državom vlasništvu, te prema dobavljačima umanjio bi se za 30 posto, a otplata reprogramirala na rok od pet godina, uz poček jedne godine, i godišnju kamatnu stopu od 4,5 posto. Dug prema financijskim institucijama bi se, uz umanjenje kamate, također reprogramirao na pet godina, uz godinu počeka, i uz kamatnu stopu od 2,5 posto”, kazala je direktorica “Keruma”.

Za predstečajnu su bile i tvrtke iz Todorićevog koncerna, poput Zvijezde i Jamnice. Za prihvaćanje plana restrukturiranja tvrtke redom su glasali odvjetnici koji zastupaju “Loru Produkt”, Maru Sapunar, “Koteks”, Anku Kerum (bivšu suprugu Željka Keruma) i njenu tvrtku “Hotel Central” (koju je dobila u razvodu i koja drži istoimeni hotel na Narodnom trgu), “Erste Card Club”, “Dukat”, “Coca-Colu”, Juru Keruma, market Svagušu, solanu Pag, obrt “Biškić”, “Kim” mljekaru, “Badel”, Zagrebačku banku i dr. (SEEbiz.eu)

 

Pet neobvezujućih ponuda za Badel 1862: Zainteresirana i Podravka i makedonski Tikveš

U prvom krugu prikupljanja neobvezujućih ponuda povodom Javnog poziva za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju Badela 1862 u okviru postupka predstečajne nagodbe interes je pokazalo šest domaćih i inozemnih kompanija, od kojih je u roku dostavljeno pet neobvezujućih ponuda.

Navodi se to u objavi Badela na Zagrebačkoj burzi, a u povodu današnje objave u medijima, u kojoj se navode imena kompanija koje su pokazale interes za strateško povezivanje i dokapitalizaciju Badela. S obzirom da je informacija o iskazanom interesu za dokapitalizaciju Badela te o potencijalnim ulagateljima djelomično točna iz Badela su izvjestili o podnesenim neobvezujućim ponudama na javni poziv za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju Badela u okviru postupka predstečajne nagodbe.

Riječ je neobvezujućim ponudama tvrtke BIDCO – koja predstavlja konzorcij Quaestus Private Equity i Podravke iz Hrvatske te JM Fundus sa stranim kapitalom, potom o zajedničkoj ponudi makedonske tvrtke Tikveš AD i Orbico-a, ponudi britanske tvrtke STOCK Spirits Group, ponudi TEMPO Beverages iz Izraela te ponudi tvrtke Princeps promet iz Hrvatske.

Izvan roka je zaprimljena neobvezujuća ponuda kineske kompanije Tadee Holding Group koja je partner Badela u joint venture društvu, osnovanom 2012. radi prodaje, distribucije i marketinga vina i jakih alkoholnih pića Badela na tržištu Kine.

O tijeku daljnjeg postupka Badel će, kako navode, redovito obavještavati investicijsku javnost.

Inače, zbog neprovjerenih medijskih napisa o interesu Podravke za dokapitalizaciju društva Badela Zagrebačka burza dionice Badela jutros je svrstala u segment promatranja. (Business.hr / Hina)

Zatraženo otvaranje stečaja za Mirnu Rovinj

Predstavnici sindikata PPDIV-a i resornih ministarstava složili su se danas da je rješenje za tvrtku Mirna Rovinj otvaranje stečaja.

Nakon neuspjele predstečajne nagodbe, predan je zahtjev za otvaranje stečaja. Obje strane, predstavnici sindikata i ministarstava, zaključili su da je od iznimne važnosti očuvati proizvodnju, zadržati tržišta na kojima tvrtka posluje i održati zaposlenost, priopćilo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Ono je izvijestilo da je danas sukladno prethodnom dogovoru u tom ministarstvu održan sastanak predstavnika sindikata PPDIV-a i resornih ministarstva (Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva) na temu sudbine i budućnosti rovinjske tvrtke Mirna d.d. (HRT)

Next Page »