Badel 1862: Uskoro novi javni poziv za dokapitalizaciju

Tvrtka Badel 1862 danas je potvrdila da je krajem prošlog tjedna održan sastanak s predstavnicima više ministarstava oko restrukturiranja Badela, da će uskoro biti objavljen novi javni poziv za dokapitalizaciju i strateško povezivanje u okviru postupka predstečajne nagodbe, kao i da se pregovara o mogućnostima mirnog rješavanja svih sporova koji opterećuju tvrtku pa tako i s bivšim čelnikom tvrtke Antom Perkovićem.

Iz Badela su to potvrdili u odgovoru na upit Zagrebačke burze u vezi danas objavljenog teksta u nekim medijima da se država želi nagoditi s Antom Perkovićem, u kojem se najavljuje da bi se išlo na novi natječaj s pozivom za zainteresirane ulagače, ako osobe koje vode sporove protiv Badela, odnosno Perković i Marinko Sulić, pristanu na novčanu naknadu koju bi im država ponudila. Time bi za ponovljeni natječaj, kako se ističe, bila maknuta glavna prepreka, a to je neizvjesnost oko rezultata sudskih sporova.

Badel 1862 u svojoj objavi potvrđuje da je u petak, 24. listopada, održan sastanak s ključnim osobama iz ministarstava gospodarstva, financija, regionalnog razvoja i fondova EU te poduzetništva i obrta, kao i iz Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Centra za restrukturiranje i prodaju te Porezne uprave, u vezi s restrukturiranjem Badela 1862.

“Sukladno zaključku sa sastanka, a vezano uz iskazani interes ulagatelja za dokapitalizaciju društva, društvo će u idućih nekoliko dana objaviti novi javni poziv za prikupljanje ponuda za dokapitalizaciju i strateško povezivanje u okviru postupka predstečajne nagodbe, a Ministarstvo gospodarstva osnovat će međuresornu radnu skupinu za odabir ulagatelja, o čemu će investicijska javnost biti na vrijeme obaviještena”, navode iz Badela.

Također, potvrđuju kako Badel 1862 u okviru procesa provedbe mjera restrukturiranja, temeljem strategije utvrđene pravnim due diligenceom, provodi pregovore u cilju mirnog rješavanja svih sporova koji opterećuju tvrtku.

“Sukladno tomu, u svrhu smanjenja pravnih rizika u tijeku su pregovori i u dugogodišnjim sporovima koje su Anto Perković iz Zagreba i tvrtka Bobita Co iz Čitluka, BiH, pokrenuli protiv društva. Naglašavamo kako navedeni pregovori nemaju izravan utjecaj na okončanje predstečajne nagodbe Badela 1862″, ističu iz zagrebačkog proizvođača alkoholnih i bezalkoholnih pića.

U travnju ove godine objavljen je prvi javni poziv za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju Badela u okviru postupka predstečajne nagodbe, a u roku je bilo dostavljeno pet neobvezujućih ponuda, no obvezujuću je ponudu podnijela samo tvrtka Princeps promet, ali njena ponuda nije prihvaćena jer ta tvrtka nije u roku dostavila traženu dokumentaciju. (Lider / Hina)

Savjeti iz prakse – Profitabilnost i likvidnost u poduzećima

Osim pitanja o ostvarenju same prodaje, svakodnevni izazovi u poslovanju se odnose i na načine i rizike naplate potraživanja, optimizacije u upravljanju troškovima te u konačnici upravljanja samim novčanim tokovima – što se, shodno aktualnoj ekonomskoj situaciji u gospodarstvu, značajno češće odnosi na načine kako pribaviti potrebna sredstva, nego kako plasirati novčane viškove.

Direktor u IFUA Horváth & Partners u Mađarskoj i partner Horváth & Partners Grupe, István Radó, kaže kako je menadžment rizika jedino moguć ako postoji dobra suradnja među menadžmentom jer menadžment rizika zahtijeva otvorenost u poduzeću, kao i komunikaciju i raspravu o informacijama i problemima među menadžmentom i zaposlenicima.

Temeljna poruka koju nam Radó želi poručiti je da mora postojati i tradicionalni menadžment i menadžment rizika kako bi se moglo upravljati rizicima, imati forecasting (planiranje i predviđanje) i brže donositi odluke.

Što se pak tiče upravljanja profitabilnosti u poduzećima, mr. sc. Hrvoje Patajac, direktor kontrolinga Adris grupe, kaže da je vremenski gledano, likvidnost glavni upravljački problem u tvrtkama.

Poslovni ciklus mora funkcionirati, jer bez toga nema likvidnosti. Drugi izazov je da godišnja razina prihoda bude ukupno veća od godišnje razine troškova. Tu se postavlja pitanje je li to održivo što nas vodi do trećeg upravljačkog problema, a to je vitalnost, odnosno konkurentska prednost.

Cilj menadžmenta je održati i povećati vrijednost poduzeća, ili ako gledamo iz dnevne perspektive – preživjeti.

Predstečajna nagodba je vrlo aktualna i vrlo zanimljiva tema u zadnje vrijeme, zato što omogućava poduzećima vrlo jak i direktan utjecaj i na profitabilnost i na likvidnost.

Mr.sc. Dalibor Brnos, MBA, priča iz iskustva o predstečajnoj nagodbi kao načinu za poboljšanje profitabilnosti i likvidnosti poduzeća: Koji uvjeti moraju biti ispunjeni za predstečajnu nagodbu? Trebate biti ili nelikvidni ili insolventni?

Prva mjera financijskog restrukturiranja je otpis potraživanja vjerovnika, a druga mjera je otpis zateznih kamata. Treće je reprogramiranje dospjelosti dugovanja.

Predstečajna nagodba stvarno omogućava zaokret u poslovanju i daje poduzećima drugu šansu, međutim, utjecaj predstečajne nagodbe je vrlo jak, ali jednokratan.

Za održivi nastavak poslovanja potrebno je provesti mjere operativnog i strateškog restrukturiranja.

Više o predstečajnoj nagodbi pogledajte i poslušajte ovdje:

Zbog važnosti novčanih tokova, općenito, a i u današnjim uvjetima, interni izvještaj o novčanom toku treba zauzimati ključno mjesto u internim planovima.

Edin Leho, CFA, naglašava da treba raditi tjedni “rolling forecast”, što znači da se mora vidjeti kakva su bila ostvarenja u tom tjednu, i to stanje treba postati početno stanje idućeg tjedna.

Novčani tok je posljedica cijelog poslovnog procesa, s obzirom na to, u planiranju novčanih tokova je potrebno uključiti sve dijelove odnosno sve odjele u poduzeću.

Visoki troškovi i nedostatak novca su globalni trend koji ugrožava i najuspješnije tvrtke u vrijeme sporog gospodarskog rasta. Zajednički izazovi u poslovanju su pad profitne marže, visoki izdaci, dugovi radi likvidnosti, nedovoljan ili usporen rast prihoda, visoki prihodi uz pad dobiti i nizak i nedostatan ROI za vlasnike.

Optimizacija troškova kao takva nije računovodstvo, nije kontroling, nije nabava, nije revizija, ali je kombinacija svega navedenog.

Razlozi za provođenje optimizacije: troškovi nikada ne stagniraju niti miruju, kompleksnost, inflacija, benefiti, inertnost i navike, izjavila je Marijana Mešić, Direktorica, Certified Expense Reduction Advisor, Finars rješenja d.o.o.

Uvijek aktualna tema su porezi. Porezno planiranje je definitivno prihvatljivo, i kao takvo poželjno, međutim izbjegavanje poreza može biti prihvatljivo, a i ne mora.

Ako se dokaže namjera da se određenom radnjom išlo time da se oštetiti državni proračun, onda se definitivno raditi o poreznoj utaji.

Mr.sc. Ilija Braovac više o svemu na linku:

Softver Invest za Excel služi povećanju profitabilnosti u organizaciji te uvođenju standarda u kalkulacijama i planiranju te optimiziranju likvidnosti u poduzeću. Standardizira način na koji se stvari kalkuliraju te su rezultati usporedivi i svi mogu razumjeti o čemu je riječ.

To je samostalni program temeljen na Excel-u koji se vrlo lako može integrirati u ostale financijske sustave, može se koristiti za budžetiranje, planiranje i predviđanje (Forecast), ERP, a koriste ga tisuće poduzeća.

Za detaljnije informacije poslušajte što kaže Jens Westerbladh, vlasnik poduzeća Datapartner:

Goran Kursan, CFA, Direktor tržišta kapitala, Privredna banka Zagreb d.d., kaže kako su tri glavna područja financiranja na hrvatskom tržištu za mala i srednja poduzeća su dužnički financijski instrumenti – komercijalni zapisi i obveznice, zatim vlasnički financijski instrumenti, to su prvenstveno javne ponude dionica, i treće: fondovi rizičnog kapitala.

Prvi instrumenti koji su nekako najlakši za izaći na tržište su komercijalni zapisi, kratkoročni instrument do godine dana. Koji su načini ljudima najinteresantniji prikupljanja sredstava: dokapitalizacija postojećih dioničara, private equity, IPO.

Europski fondovi nisu kratkoročna, pa često ni srednjoročna priča, oni su dugoročna priča. Uspješno realiziran projekt nije kraj, već početak posla, to je tek nekakvo ulaganje koje svojom dugoročnom eksploatacijom će stvoriti one prave povrate u smislu konkurentnosti u srednjem i dugom roku.

U načelu bitno je odgovoriti na tri pitanja: što, tko i koliko. Kad mislimo na što, identificirati potrebu za dugoročnim ulaganjem u ono što će donijeti konkurentnost.

Drugo pitanje tko, dakle tko treba to odraditi. Treće pitanje koliko, ako tvrtka posluje ozbiljno, ona mora uložiti neke resurse, neki su vremenski, a neki financijski, neki puta su manji neki puta veći – mr.sc. Domagoj Račić je direktor konzultantske tvrtke Mreža znanja i progovara o financiranju poslovanja putem EU fondova o Hrvatskoj.

Badel 1862: Stigla jedna obvezujuća ponuda

U postupku prikupljanja ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju Badela 1862 u okviru postupku predstečajne nagodbe u otvorenom roku do 23. srpnja zaprimljena je jedna obvezujuća ponuda, izvijestili su iz Badela putem Zagrebačke burze.

Navode da je danas održana treća sjednica Radne skupine za provedbu restrukturiranja Badela 1862 na kojoj je otvorena jedina zaprimljena ponuda.

Na sjednici je donesen zaključak da će analiza ponude u skladu sa strukturom, uvjetima i kriterijima za ocjenu obvezujućih ponuda potencijalnih strateških investitora biti izvršena u roku od četiri radna dana.

Radna skupina će raspravljati o ponudi na sljedećoj sjednici predviđenoj za 1. kolovoza.

O tijeku daljnjeg postupka Badel će, kako navode, redovito obavještavati investicijsku javnost.

Iz Badela su sredinom lipnja izvijestili da je u prvom krugu prikupljanja neobvezujućih ponuda povodom javnog poziva za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju Badela 1862 u okviru postupka predstečajne nagodbe interes pokazalo šest domaćih i inozemnih kompanija, od kojih je u roku dostavljeno pet neobvezujućih ponuda.

Neobvezujuće ponude tada su poslali tvrtke BIDCO, koja predstavlja konzorcij Quaestus Private Equityja i Podravke iz Hrvatske, JM Fundus sa stranim kapitalom, zajednički makedonski Tikveš AD i Orbico, britanska tvrtka STOCK Spirits Group, TEMPO Beverages iz Izraela i tvrtka Princeps promet iz Hrvatske.

Izvan roka je bila zaprimljena neobvezujuća ponuda kineske kompanije Tadee Holding Group koja je partner Badela u joint venture društvu, osnovanom 2012. radi prodaje, distribucije i marketinga vina i jakih alkoholnih pića Badela na tržištu Kine. (Lider / Hina)

Odbor vjerovnika Purisa odluku o izboru zakupca prepustio Skupštini vjerovnika

Predsjednik Odbora vjerovnika Purisa u stečaju i predstavnik radnika u tom odboru Dario Lukšić izjavio je za Hinu da je Odbor vjerovnika danas odlučio da važnu odluku o izboru zakupca pogona tvrtke donese Skupština vjerovnika Purisa. Potvrdio je da su ponude za zakup pogona predale tvrtke Geneza i Valipile.

“Odbor vjerovnika odlučio je da o tako važnoj odluci, jer su članovi odbora izloženi velikim pritiscima, odluči Skupština vjerovnika, koju na zahtjev Odbora vjerovnika saziva stečajni sudac”, kazao je u telefonskom razgovoru Lukšić navodeći da su četiri člana odbora bila za takvu odluku, a jedan protiv. Po njegovim riječima, u Odboru vjerovnika su još predstavnik grada Pazina, malih vjerovnika, Porezne uprave i najvećeg vjerovnika Hypo banke.

Stečajna sutkinja Ljiljana Ugrin kazala je u telefonskom razgovoru da prijedlog Odbora vjerovnika nije primila te da će Skupštinu vjerovnika Purisa, ako dobije prijedlog za njeno sazivanje, sazvati što je prije moguće, sukladno propisima.

Odbor vjerovnika pazinskog Purisa, koji je u stečaju od rujna 2012., početkom svibnja ove godine prihvatio je ponudu tvrtke Geneza za zakup poslovne cjeline Purisa, a ponudu, koja nije bila prihvaćena, dala je i tvrtka Valipile. Treća pozvana tvrtka – Podravka, nije bila zainteresirana za zakup Purisovih pogona.

Nakon toga, 2. srpnja, na prijedlog najvećeg vjerovnika, Hypo banke, održana je Skupština vjerovnika, koja je predložila da se izmijeni odluka Odbora vjerovnika u vezi s davanjem u zakup pogona u Pazinu i djelatnosti dužnika, smatrajući da je na sjednici na kojoj nije bio član Odbora vjerovnika iz Hypo banke izabrana lošija ponuda.

Iz Hypo banke su tada izvijestili da su nekoliko dana prije skupštine zaprimili novu, korigiranu i poboljšanu ponudu Geneze te su predložili da se i drugom ponuđaču, tvrtki Valipile, omogući da preda novu ponudu i da se obje ponude ponovno razmotre.

Skupština vjerovnika je prihvatila prijedlog Hypo banke, određen je rok do 4. srpnja da oba ponuditelja dostave nove ponude ili da naznače da ostaju kod već ranije predanih ponuda te je obvezala Odbor vjerovnika da odluku o prispjelim ponudama donese na današnjoj sjednici.

Odbor vjerovnika je pak danas odlučio da konačnu odluku o izboru zakupca Purisa prepusti Skupštini vjerovnika. (SEEbiz / Hina)

Vjerovnici prihvatili plan financijskog restrukturiranja Keruma

Plan financijskog restrukturiranja tvrtke “Kerum”, u vlasništvu bivšega gradonačelnika Željka Keruma, u ponedjeljak su na Trgovačkom sudu u Splitu prihvatili vjerovnici tog nekadašnjeg trgovačkog lanca. Sada sud može odobriti predstečajnu nagodbu.

Ročište je počelo sa sat vremena zakašnjenja, za što je bila kriva Zagrebačka banka, kako je kazala sutkinja.

Naime, prije ročišta su se predstavnici Zagrebačke banke dogovarali s predstavnicima “Keruma” pa su odvjetnici koji zastupaju brojne vjerovnike morali čekati na ročište za glasanje.

Na početku ročišta pravnim se zastupnicima vjerovnika obratila Željka Kerum-Topalušić, direktorica “Keruma”.

“Dug prema tijelima javne uprave i društvima u većinskom državom vlasništvu, te prema dobavljačima umanjio bi se za 30 posto, a otplata reprogramirala na rok od pet godina, uz poček jedne godine, i godišnju kamatnu stopu od 4,5 posto. Dug prema financijskim institucijama bi se, uz umanjenje kamate, također reprogramirao na pet godina, uz godinu počeka, i uz kamatnu stopu od 2,5 posto”, kazala je direktorica “Keruma”.

Za predstečajnu su bile i tvrtke iz Todorićevog koncerna, poput Zvijezde i Jamnice. Za prihvaćanje plana restrukturiranja tvrtke redom su glasali odvjetnici koji zastupaju “Loru Produkt”, Maru Sapunar, “Koteks”, Anku Kerum (bivšu suprugu Željka Keruma) i njenu tvrtku “Hotel Central” (koju je dobila u razvodu i koja drži istoimeni hotel na Narodnom trgu), “Erste Card Club”, “Dukat”, “Coca-Colu”, Juru Keruma, market Svagušu, solanu Pag, obrt “Biškić”, “Kim” mljekaru, “Badel”, Zagrebačku banku i dr. (SEEbiz.eu)

 

Next Page »