Maras obećava rasteretiti tvrtke zbog CEFTA-e

Hrvatska vlada nastojat će raznim rasterećenjima osigurati prisutnost hrvatskih prehrambenih tvrtki na regionalnom tržištu, koje nam ostaje jako važno i nakon 1. srpnja i pristupanja Europskoj uniji, poručio je danas u Zagrebu ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na otvorenju drugog Regionalnog kongresa “Povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Europi”.

“Ulaskom u EU Hrvatska izlazi iz CEFTA-e, ali to ne znači da nećemo više surađivati. Tržište regije, na koje je dosad odlazilo 19 posto hrvatskog izvoza, i dalje nam je važno. U okviru hrvatskih zakona i poreznog sustava tražimo načine da naše tvrtke, posebno prehrambene, i nakon 1. srpnja ostanu prisutne na tom tržištu”, istaknuo je Maras na skupu koji je okupio predstavnike političkog i gospodarskog života Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije, investitore i predstavnike diplomatskog zbora.

Ministar Maras izrazio je nadu da će hrvatske tvrtke u regiji zadržati prednost u odnosu na konkurenciju, s obzirom na prepoznatljivost brendova i jezično razumijevanje.

“U Hrvatskoj se i dalje dobro prodaje Eurocrem, a u Srbiji i BiH Vegeta”, dodao je Maras.

Na skupu su dodijeljeni prvi regionalni certifikati povoljnog poslovnog okruženja jugoistočne Europe (BFC SEE) lokalnim samoupravama Bjelovara i Ivanca u Hrvatskoj, Sanskog Mosta i Prijedora (BiH), Rume i Pirota (Srbija), te Velesa i Strumice (Makedonija).

Cilj pilot-faze projekta, u koji je bilo uključeno 18 lokalnih jedinica, bilo je podizanje konkurentnosti i prepoznatljivosti regije te standardizacija procedure, informacija i usluga koje općine i gradovi pružaju investitorima.

Govoreći o projektu certificiranja, njemački veleposlanik u Hrvatskoj Hans Peter Annen istaknuo je važnost učinkovite i transparentne uprave u privlačenju investicija na lokalnoj razini.

Poručio je da “strani investitori ne žele dugo čekati i boriti se preprekama lokalne administracije” te da lokalni čelnici trebaju stvoriti okruženje u kojemu će strani ulagači imati ista prava kao i lokalna konkurencija. Lokalne čelnike u regiji pozvao je na suradnju jer su, istaknuo je, stabilnost i rast danas u Europi regionalni koncepti.

Projekt certificiranja općina provode Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) iz Srbije i Otvoreni regionalni fond za modernizaciju usluga općine njemačkog Društva za međunarodnu suradnju (GIZ), u suradnji s regionalnim institucijama. Pokrenut je 2011., na temelju dobrih iskustava u Srbiji sa sličnim projektom koji od 2007. funkcionira u toj zemlji. Tamo je dosad certificirano 27 samouprava, a dodatnih 18 uključeno je u proces.

S područja Hrvatske, uz Bjelovar i Ivanec, u pilot-fazi regionalnog projekta sudjelovala su još tri grada – Rijeka, Crikvenica i Osijek, a koordinator je bio riječki Ekonomski fakultet.

Dodjelom prvih certifikata projekt izlazi iz probne faze i stvaraju se preduvjeti za raspisivanje javnog poziva svim zainteresiranim općinama i gradovima u regiji. (H)

Novi proizvodi iz Agrokomerca uskoro na tržištu

Agrokomerc iz Velike Kladuše uskoro će početi proizvodnju čokoladnih krema i čokolade za kuhanje, kazao je za Oslobođenje ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Erdal Trhulj, koji je prije nekoliko dana posjetio ovu kompaniju.

Prema njegovim riječima, Gadžo komerc iz Sarajeva, koji je zakupio proizvodne pogone Agrokomerca, za potrebe proizvodnje keksa nabavio je strojeve za proizvodnju čokolade kojom se prelijeva keks a sirovinu nabavlja iz Afrike.

S obzirom na to da već proizvodi čokoladu za keks, za razliku od ostalih tvornica u regiji koje nabavljaju gotovu smjesu, logično je da u Agrokomercu počne proizvodnja i ostalih proizvoda od čokolade. Za početak bit će to čokoladne kreme i čokolada za kuhanje.

Proizvodnja u Agrokomercu pokrenuta je tijekom prošle godine, a prvi proizvod koji je plasiran na tržište ujedno je i najpoznatiji proizvod nekadašnjeg Agrokomerca – keks. (BH-news.com)

Podravka prošlu godinu zaključila s gubitkom od 20 milijuna kuna

Grupa Podravka u protekloj je godini poslovala s gubitkom od 20,1 milijuna kuna, a glavni uzročnik gubitka su usklađivanja vrijednosti imovine i otpremnine za zbrinjavanje viška zaposlenih, priopćeno je iz koprivničke prehrambene tvrtke.

Rezultat poslovanja Grupe Podravka u 2012. godini pod značajnim je utjecajem jednokratnih stavki koje u razini neto dobiti ukupno iznose 131,8 milijuna kuna, te se prvenstveno odnose na usklađenja vrijednosti materijalne i nematerijalne imovine te otpremnine u skladu s programom zbrinjavanja viška zaposlenika.

Naime, u 2012. godini izvršena su umanjenja vrijednosti nematerijalne imovine stečene u prethodnim razdobljima prema zabilježenim trendovima na tržištu i materijalne imovine koja nije u funkciji stvaranja nove vrijednosti, te navedena usklađenja ukupno iznose 37,4 milijuna kuna.

Povrh toga, ostale jednokratne stavke koje su negativno utjecale na rezultate poslovanja iznosile su 63,6 milijuna kuna, a odnose se na troškove nastale zbrinjavanjem viška radnika u iznosu od 49,9 milijuna kuna, rezervacije temeljem poreznog rješenja od 4,6 milijuna kuna i rezervacije za sudske sporove koji ne proizlaze iz operativnog poslovanja u iznosu od 9,1 milijuna kuna.

Razina neto dobiti dodatno je korigirana i za iznos ispravka vrijednosti odgođene porezne imovine u iznosu od 30,8 milijuna kuna što dovodi do ukupnog gubitka Grupe Podravka u iznosu od 20,1 milijun kuna.

Inače, neto dobit Grupe Podravka bez jednokratnih stavki u 2012. godini iznosi 111,7 milijuna kuna, što predstavlja rast od 7 posto u usporedbi s godinom ranije.

Ukupna prodaja Grupe Podravka u 2012. godini iznosila je 3,63 milijarde kuna te je na istoj razini kao 2011. godine.

Prodaja strateškog poslovnog područja (SPP) Prehrana i pića iznosila je 2,8 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje prodaje od 1 posto, dok je prodaja SPP Farmaceutika iznosila 827,4 milijuna kuna, što predstavlja porast prodaje od 4 posto.

Nešto niža razina prodaje strateškog poslovnog područja Prehrana i pića posljedica je niže prodaje u Hrvatskoj i srednjoj Europi. Niža prodaja u Hrvatskoj posljedica je dugotrajne recesije pri čemu domaća potražnja i dalje slabi te realni promet u trgovini na malo bilježi pad.

S druge strane, tržište jugoistočne Europe bilježi porast prodaje SPP-a Prehrana i pića od 2 posto s najvećim doprinosom tržišta Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova. Povrh toga, tržište zapadne Europe, prekooceanskih zemalja i Dalekog istoka bilježi rast prodaje od 3 posto, a najveći doprinos imaju tržišta Australije i SAD-a.

SPP Farmaceutika ostvarilo je prodaju u iznosu od 827,4 milijuna kuna, odnosno prodaja je porasla za 4 posto na godišnjoj razini. Navedeni porast generiran je temeljem više razine prodaje inozemnih tržišta među kojima se najviše ističu Rusija te Bosna i Hercegovina.

“Unatoč trendu smanjenja potrošnje na većini značajnih tržišta na kojima smo prisutni, uspjeli smo cjenovnim pozicioniranjem i dodatnim aktivnostima ukupni nivo prodaje zadržati na razini 2011. godine. Pored toga, započeli smo snažan proces restrukturiranja kompanije od kojeg očekujemo pozitivne efekte u narednom razdoblju. Nastavili smo s ‘čišćenjem’ bilance što je dovelo do jednokratnih stavki koje su utjecale na smanjenje neto dobiti u promatranom razdoblju, ali time stvaramo dobre pretpostavke za kvalitetnije upravljanje poslovanjem u narednom razdoblju”, istaknuo je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke prigodom objave poslovnih rezultata.

Ukupna vrijednost kapitalnih ulaganja tijekom 2012. godine iznosila je 94,4 milijuna kuna, dok je neto novac ostvaren poslovnim aktivnostima veći za 95 milijuna kuna što predstavlja rast od 62 posto u odnosu na godinu ranije, zaključuje se u priopćenju.

Podravka, Kraš i Viro najveći izvoznici hrane

Poduzetnici prehrambene industrije u devet mjeseci prošle godine su ostvarili bruto dobit odnosno višak prihoda nad rashodima u iznosu od 927 milijuna kuna, što je porast od 11,9 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, podaci su Financijske agencije (Fina).

Kod 1.434 poduzetnika zaposleno je 44.211 radnika, a ostvarili su ukupan prihod od 23,6 milijarde kuna, što je porast od 3,2 posto. Ukupni rashodi tih poduzetnika porasli su za 2,8 posto, na 22,7 milijarde kuna.

Prehrambena je industrija (Podravka, Kraš, Dukat, PIK Vrbovec, Ledo, Vindija i dr.) zadržala je i povećala svoju prisutnost na stranim tržištima i ostvarila izvoz od 3,5 milijarde kuna, što je porast od 5,9 posto, pokazuju podaci Fine.

U odnosu na devet mjeseci 2011., poduzetnici prehrambene industrije povećali su zaposlenost za 1,9 posto, a investicije u dugotrajnu imovinu za 4,4 posto, odnosno u dugotrajnu su imovinu uložili 975 milijuna kuna.

Zbog relativno većeg povećanja prihoda od povećanja rashoda, neznatno je povećana efikasnost poslovanja-ekonomičnost, pa je na 100 uloženih kuna ostvareno 104,08 kuna prihoda, u odnosu na 103,75 kuna iz devet mjeseci 2011., što je pridonijelo povećanju bruto dobiti.

U prvih devet mjeseci 2012. prehrambena industrija sudjelovala je u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika Hrvatske s udjelom od 1,6 posto u broju poduzetnika, udjelom od 5,2 posto u broju zaposlenih, 5,2 posto u ukupnim prihodima i rashodima, 4,6 posto u ukupnom izvozu, 3,7 posto u bruto dobiti i 3,6 posto u investicijama u dugotrajnu imovinu.

Zaposleni u prehrambenoj industriji za svoj su rad dobili prosječne neto plaće od 4.380 kuna, koje su nominalno povećane prema devet mjeseci 2011. za 0,9 posto, a i dalje su, za 323 kuna, odnosno 6,9 posto niže od prosječnih plaća kod svih poduzetnika Hrvatske.

U devet mjeseci 2012. šest proizvođača imalo je više od tisuću zaposlenih, pri čemu najviše Podravka (3.549), zatim PIK Vrbovec (1.601) i Kraš (1.506 zaposlenih).

Prema veličini ukupnih prihoda, prva tri proizvođača u prvih devet mjeseci prošle godine su Vindija s 2,1 milijarde kuna, Podravka s 1,5 milijardi kuna i Dukat s 1,4 milijarde kuna.

Po veličini bruto dobiti u devet mjeseci 2012. najbolji su Ledo sa 132 milijuna kuna, Sladorana iz Županje sa 109 milijuna kuna i Dukat s 86 milijuna kuna bruto dobiti.

Prema veličini izvoza na prvom je mjestu Podravka s 586,7 milijuna kuna. Slijedi Kraš s 214,8 milijuna kuna i Viro s 205,5 milijuna kuna izvoza. (H)

Šest hrvatskih tvrtki dobilo zeleno svjetlo za izvoz u Rusku Federaciju

Šest hrvatskih tvrtki dobilo je odobrenje za izvoz svojih mesnih i mliječnih proizvoda na tržište Ruske Federacije od nadležnih ruskih službi, izvijestili su danas iz Ministarstva poljoprivrede.

Pravo izvoza u Rusku Federaciju ostvarila su dva objekta Vindije i po jedan objekt PIK Vrbovca, Belja, Koke i Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec.

Uprava veterinarstva Ministarstva poljoprivrede zaprimila je danas dopis Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije, kojim je šest tvrtki u poslovanju s hranom iz Hrvatske dobilo odobrenje za izvoz svojih mesnih i mliječnih proizvoda na tržište Carinske Unije, navode iz resornog ministarstva.

Time je, napominju, Uprava veterinarstva uspješno i u relativno kratkom roku završila službenu proceduru ispunjavanja vrlo zahtjevnih propisanih uvjeta Ruske Federacije i Carinske Unije, čime je uz pomoć i veliku podršku Veleposlanstva RH u Moskvi, omogućeno našim tvrtkama da izađu na iznimno veliko tržište koje otvara daljnje široke mogućnosti trgovanja.

Riječ je o hrvatskim tvrtkama koje su, osim što u potpunosti udovoljavaju zahtjevnim kriterijima hrvatskog odnosno EU zakonodavstva, zadovoljile i vrlo stroge izvozne kriterije Carinske Unije, navodi se u priopćenju ministarstva.

Uspjeh je tim značajniji ako se uzme u obzir da zemlje članice EU, čije tvrtke žele izvoziti na ovo veliko i atraktivno tržište, prolaze znatno dugotrajniji put ispunjavanja uvjeta, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Napominju i kako se nadaju da će ovaj uspjeh zainteresirati i potaknuti i druge hrvatske tvrtke koje proizvode hranu da se probaju okušati na ovom tržištu te da će ovaj korak biti samo jedan u nizu koraka koji vode ka oporavku gospodarstva. (H)

Next Page »