EU: Na prehrambenim artiklima od 20. srpnja treba označiti štetne boje

Europska unija odredila je da se na prehrambenim namirnicama mora jasno označiti da sadrže štetne umjetne boje koje možda potiču hiperaktivnost kod djece.

Od 20. srpnja na proizvodima s takvim sintetskim bojama, uključujući žvakaće gume, bezalkoholna pića i pekarske ukrase, treba stajati upozorenje da mogu imati negativan utjecaj na aktivnost i pozornost djece.

Istodobno hrana iz organskog uzgoja ne smije sadržavati umjetne boje, određuju propisi Europske unije. Istaknuto upozorenje o štetnosti za djecu moraju imati svi proizvodi koji sadržavaju žute azo-boje tartrazin (E102), sunset (E 110) i quinoline (E104); te crvene carmoizine (E122), ponceau 4R (E124) i allura (E129). Regulatori već dulje vrijeme sumnjaju kako te boje uzrokuju alergijske reakcije, a jedna je britanska studija, među ostalim, pokazala da potrošnja kombinacije azo-boja može izazvati hiperaktivnost i manjak pozornosti u djece. (www.hrt.hr)

Bruto dobit prehrambene industrije povećana 12,4 posto

U uvjetima recesije poduzetnici prehrambene industrije su u devet mjeseci prošle godine ipak relativno dobro poslovali jer su ostvarili bruto dobit od 980 milijuna kuna, što je u odnosu na prvih devet mjeseci 2008., povećanje za 108 milijuna kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Prehrambena industrija u odnosu na druge djelatnosti zadržala je relativnu stabilnost poslovanja, povećana je zaposlenost za 2 posto, smanjeni su ukupni prihodi za svega 0,5 posto, rashodi 1 posto, što je uslijed većeg smanjenja rashoda od prihoda doprinijelo povećanju bruto dobiti za 12,4 posto. Ipak, učinci gospodarske krize u ovoj djelatnosti imali su negativan utjecaj na investicije u dugotrajnu imovinu koje su smanjene za 25,4 posto, navode iz Fine.

U prvih devet mjeseci 2009. godine prehrambena industrija sudjelovala je sa sljedećim udjelima u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit: 1,5 posto u broju poduzetnika, po 5 posto u broju zaposlenih i u ukupnim prihodima i rashodima, 4,5 posto u bruto dobiti i 2,3 posto u investicijama u dugotrajnu imovinu.

Zaposleni u prehrambenoj industriji za svoj su rad dobili prosječne neto plaće od 4.335 kuna, koje su nominalno porasle prema devet mjeseci 2008. godine za 1,1 posto, ali su i dalje za 214 kuna, odnosno 4,7 posto niže od prosječnih plaća svih poduzetnika u RH. (pd)

Hrvatske tvrtke na Međunarodnom sajmu prehrane “Salima 2010″ u Brnu

U zajedničkoj organizaciji ŽK Virovitica, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Sektora za trgovinu HGK, 30 tvrtki predstavit će se na Međunarodnom sajmu prehrane “Salima 2010“ koji će se održati od 2. do 5. ožujka 2010. godine u Brnu u Češkoj

Suorganizatori ovog predstavljanja hrvatskih prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda je ŽK Split uz sudjelovanje ŽK Slavonski Brod, ŽK Požega i ŽK Pula.

Već 10 godina Hrvatska gospodarska komora organizira predstavljanje hrvatskoga gospodarstva na ovom sajmu. Iz Hrvatske će prehrambene i ostale proizvode izlagati ukupno 30 izlagača, među kojima 15 izlagača s područja Virovitičko-podravske županije, 11 izlagača iz Splitsko-dalmatinske županije, dva izlagača iz Brodsko-posavske, jedan izlagač iz Požeško-slavonske županije te jedan izlagač iz Istarske županije.

POPIS IZLAGAČA NA MEĐUNARODNOM SAJMU PREHRANE “SALIMA 2010”

Hrana u Hrvatskoj jeftinija nego u Sloveniji, ali puno skuplja od Srbije

U Hrvatskoj za istu količinu namirnica treba izdvojiti oko 2,5 eura manje nego u Sloveniji, ali 11 eura više nego u Srbiji

Košarica sa osnovnim životnim namirnicama najjeftinija je u Beogradu, a najskuplja u Ljubljani dok je Zagreb u sredini ljestvice, javlja u utorak beogradski B92. Međutim, prosječna zarada u Srbiji iznosi 334 eura, dok je u Hrvatskoj 750, a u Sloveniji 930 eura.

Pregled cijena u hipermarketima u zemljama regije pokazuje da se one razlikuju prosječno oko 25 posto, dok je košarica sa osnovnim životnim namirnicama domaće proizvodnje najjeftinija u Beogradu. Hrana je najskuplja u Ljubljani i Zagrebu, dok su Beogradu cijenama najbliži Budimpešta i Sarajevo.

I dok bijeli kruh na policama u srbijanskoj maloprodaji košta oko 2,5 kune, u Podgorici je dvostruko skuplji, a u Zagrebu stoji oko 6 kuna. Slično je i sa drugim namirnicama.

U centrali ljubljanskog Mercatora kažu da njihovi kupci mjesečno za hranu izdvoje od 350 do 400 eura. U hipermarketima zagrebačkog Konzuma, primjerice, kilogram jabuka skuplji je četiri puta nego u Beogradu, a za litru ulja hrvatski potrošači plate i do 4 kune više.

Prema tvrdnjama čelnika supermarketa u regiji potrošači su uglavnom okrenuti prema domaćim proizvodima. To je rezultat trenda koji je posljednjih godina prisutan, da trgovine na različite načine potiču kupce na kupnju domaće robe.

“U našim trgovinama 70 posto robe je domaćeg porijekla i kupci se uglavnom opredjeljuju za robu sa ovih prostora”, kaže direktor Maksija za Srbiju Rajko Mandić.

Slično je i u hipermarketima u Sloveniji, dok je u malim trgovinama Mercatora učešće domaće robe i do 80 posto.

“Slovenski kupac radije se opredijeli za domaću robu, ali u odluci je presudna i kvaliteta. Cijena je nekada bila manje važna, no sad se gleda i na nju. Mislim da se naši potrošači prilagođavaju uvjetima krize”, rekla je pomoćnica direktora Mercatora Barbara Pastor Baša.
U odnosu na Srbiju, u Sloveniji je skuplje brašno, krumpir, ulje, riža, ali su voda, sokovi i čokolade jeftiniji. Najmanje novaca u odnosu na ostale zemlje regije Srbijanci izdvajaju za pivo, kruh, tjesteninu i ulje.

Ono što iznenađuje je da su troškovi te ’skraćene’ košarice u Hrvatskoj veći nego u Sloveniji. Sir, voda i pivo skuplji su u hrvatskom Konzumu nego u slovenskom Mercatoru.

Hrvati su ove godine imali pad potrošnje prehrambenih proizvoda od pet posto, no posljednjih se mjeseci osjeća blagi porast, kaže direktor logistike najvećeg hrvatskog trgovačkog lanca Konzuma Ivan Gadže.

Iako se može učiniti da je prosječnom srbijanskom kupcu najlakše napuniti potrošačku košaricu, to nije točno. Takva usporedba cijena ne daje potpunu sliku. Da bi se vidjelo koliko realno vrijedi potrošačka košarica cijene bi trebalo ‘ukrižati’ sa prosječnom zaradom.

U Srbiji ona iznosi 334 eura, a u Hrvatskoj 750. Prosječni Slovenac zaradi mjesečno 930 eura, dok se za one koji imaju plaću 600 eura smatra da su na granici siromaštva. Sarajlije prosječno zarade 390 eura, pa su i cijene u njihovim trgovinama najbliže onima u Srbiji.

Košarica sastavljena od robe uglavnom domaće proizvodnje, kupljena u Tempo hipermarketu u Beogradu, najjeftinija je u regiji i za nju treba izdvojiti 15,8 eura, pokazalo je istraživanje udruženja “Moja Srbija”. Za košaricu, koja obuhvaća 20 uglavnom domaćih namirnica, najskuplje plaćaju građani Slovenije, čak 29,2 eura. U Hrvatskoj za istu količinu robe treba izdvojiti 26,9 eura, dok u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori treba izdvojiti oko dvadesetak eura. (Bankamagazin)

Na akcijama najprodavaniji brašno, šećer, meso, voće i toaletni papir

Akcije pomažu i u dnevnom poslovanju, smatraju u Lidlu, dok u Billi kažu kako one podižu promet, što rezultira povoljnijim uvjetima nabave.

Borba za kupce u trgovačkim lancima ove je godine nemilosrdnija nego ikad prije. Razlozi za to već su svima dobro znani; kriza, sve manja platežna moć građana, rezanje plaća i otkazi.

Kako i gdje što više uštedjeti postala je misija svakoga od nas. Iako možda izgleda da trgovački lanci više odmažu nego pomažu jer teško je reći koji ima najniže cijene. Svakog dana to je neki drugi upravo zbog proizvoda koji su na akciji, a koji se stalno mijenjaju.

– Kupujući na akciji potrošači u Billi dodatno štede, a znatno veći broj kupaca u tom razdoblju generira nam veći promet, što rezultira povoljnijim uvjetima nabave tih roba. To nam daje računicu za isplativost te za kompenzaciju povećane stope PDV-a – objasnio nam je Denis Kurtović iz Bille.

Na štetu vlastite marže
Prema tome, trgovačke akcije imaju i te kakvog smisla, iako je opet potrošač taj koji mora izdvojiti najviše iz svog već poprilično tankog novčanika.

– Unatoč teškim vremenima, naša je misija poslovanja – zadovoljstvo kupca na prvom mjestu – i u skladu s tim kupcima nudimo kvalitetne proizvode po niskim cijenama, nauštrb vlastite marže. Također, naše je mišljenje i da uspjeh nije samo u akcijama, već u općenitom dnevnom poslovanju trgovina – kažu u Lidlu.

Prehrana u prvom planu
Prehrambeni proizvodi na akcijama najbolje se prodaju. Sve ostalo poput proizvoda za čišćenje, potrepština za kućanstvo, a i tekstilnih proizvoda pada u drugi plan, pa čak i na primamljivim akcijama.

– Najpoželjniji su proizvodi koji se najviše troše: osnovne namirnice poput brašna, šećera, ulja, toaletnog papira i higijenskih potrepština, ali kupci pozitivno reagiraju i na akcijske cijene svježih namirnica poput mesa, voća i povrća te mliječnih proizvoda – kažu iz Bille.

Konzum je u rujnu pokrenuo akciju na kojoj je više od tisuću proizvoda sniženo u prosjeku 15 posto, a kako kažu, u suradnji s dobavljačima investirali su u to više od 150 milijuna kuna.

– Najbolji odaziv kupaca tradicionalno bilježe akcijske ponude prehrambenih artikala, iako specijalne cjenovne ponude neprehrambenih artikala također bilježe interes kupaca. U oblik nagrađivanja putem Konzum Plus kartice investirali smo više od 50 milijuna kuna ove godine – kaže Nikola Jurčić iz Konzuma. (Večernji.hr)

Next Page »