U recesiji potrošač važniji nego ikad

Kriza je kupce pretvorila u kritičnije, aktivnije i informiranije ljude koji silom prilika manje troše. Kad ona jednog dana završi, potrošači će se vratiti starom životu, ali bit će i onih koji će ostati na nižoj razini potrošnje jer će usvojiti novi životni stil, analizira magazin Banka za srpanj

Nakon prisline i bolne ateracije, hrvatski potrošači su poslije dekade impulzivnog trošenja i peglanja kartica pokazali sasvim drugo lice. Oprez, strah, planiranje, štednja, atributi su koji trenutno najbolje opisuju našeg prosječnog kupca, suočenog s globalnom krizom.

S koliko doista novca raspolažemo, pokazao je indeks kupovne moći koji je GfK računao za 40 zemalja svijeta, gdje je Hrvatska na 27. mjestu. U prosjeku naši građani kada podmire osnovne životne potrebe, hranu i režije, imaju 4.650 eura ili 35.000 kuna godišnje za kupovinu ostalih roba.

Prema istraživanju GfK, strategija štednje je sljedeća: 74 posto ispitanika štedi na energiji, struji, vodi, na onome što mogu kontrolirati. Na mobitelima štedi već 65% vlasnika, na odjeći i obući 64%, a 55% pazi da što manje potroši na vožnju automobilom.

Za putovanja će manje izdvajati 45% onih koji putuju, a za kozmetiku će manje trošiti 42%. Na hrani i piću koju troše kod kuće štedi 37%, a na dječjim potrepštinama spremno je štedjeti samo 28 posto. Djeca su posljednje na čemu se štedi i njima se i dalje nastoji što više pružiti, iako je to roditeljima sve teže.

Lekcije iz recesijske psihologije, ono je što najprije treba proizvođačima, trgovcima i marketingašima da bi se izvukli iz krize, zadržali stare i privukli nove kupce, koji su sve kritičniji, izbirljiviji, aktivniji i informiraniji. Što se tiče vrijednosnih trendova, u sve nesigurnijem svijetu u kojemu nas bombardiraju raznim strahovima, jedan od najznačajnijih trendova je - sigurnost.

Za povratak izgubljenog povjerenja potrošača u proizvode i brandove, ključno je da proizvođači odašilju što iskrenije informacije, transparentnim marketingom. Moderni kupac jako je dobro informiran, traži kvalitetu uz globalno konkurentne cijene, očekuje rješenja skrojena po svojim individualnim potrebama i želi brzu uslugu.

U tom kontekstu i uvjetima krize, zabrinjavajuće je, da prema recentnim istraživanjima, samo 38% hrvatskih tvrtki mjeri razinu zadovoljstva svojih kupaca, i da svaki treći menadžer (35%) u hrvatskim tvrtkama smatra da su njihovi zaposlenici nedovoljno kompetentni za pružanje kvalitetne usluge kupcima. I upravo će kupci odlučiti i o sudbini velikih trgovačkih centara koji i dalje niču na sve strane, uz konstantnu najavu novih projekata.

Ukupna potrošnja u Hrvatskoj u 2009. smanjena je (realno -8,5%), više nego što su smanjene bruto plaće (realno -0,2%), što pokazuje da postoji određena nerealizirana kupovna moć stanovništva, ali je ona blokirana negativnim očekivanjima i pesimizmom potrošača.
Potrošači u ovo vrijeme postaju važniji nego ikad, naglašava Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu HGK. Smatra da je ključ uspjeha u borbi s recesijom i padom prometa zadržati lojalne, a osvojiti nelojalne kupce.

Važnost lojalnih kupaca je sve veća jer oko 50% takvih kupaca troši do 68% svog budžeta u jednom trgovačkom lancu, odnosno troše više nego svi ostali kupci.

Ponašanje u budućnosti ponajviše će ovisiti o trajanju i raspletu krize. Ako oporavak bude brz, potrošači će se vjerojatno brzo vratiti predrecesijskom modu.

Razlog je jednostavan. Ljudi potrošnju obično prilagođavaju količini novca koju imaju, pa ih na štednju može prisiliti samo nedostatak novca ili intenzivan strah od nedostatka novca u budućnosti.

Moguće je da će dio ljudi nastaviti štedjeti čak i kad kriza prođe. To su oni za koje je kriza tako traumatsko iskustvo da će im strah ostati “u kostima“ cijeli život. No, takvih će sigurno biti manjina, procjenjuje psihologinja Majda Rijavec. (Bankamagazin)

Elementi maloprodaje nakon recesije

Svjedoci smo pada gospodarske aktivnosti ponajviše kao posljedicu pada osobne potrošnje, koja čini 60% bruto društvenog proizvoda. Prema Centru za makroekonomske analize u 2. kvartalu ove godine osobna potrošnja je pala 9,4% , a promet trgovine na malo u prvih šest mjeseci 2009. je realno manji za 16,6% u odnosu na isto razdoblje lani. Potrošački optimizam se u relativno kratkom roku usmjerio ka negativnom smjeru zbog sve većeg straha od povećanja nezaposlenosti, kriznog poreza, većeg PDV-a, kretanja na globalnoj ekonomskoj sceni i usporavanju kreditne aktivnosti banaka.

U takvoj situaciji građani s nestrpljenjem iščekuju „sigurnija“ vremena, dok su trgovci na malo ponukani reagirati i prilagoditi se nastaloj situaciji. Ključni sudionici u maloprodaji najčešće reagiraju kratkoročnim potezima kao što su oštri popusti koji utječu na profitabilnost i identitet branda, odgađanje otvaranja novih trgovina, zamrzavanje plaća, postupno smanjene investicija u IT platformu, optimiziranje razine zaliha, smanjenje administrativnih troškova, ograničavanje treninga i putovanja za zaposlenike. Time kompanije pokušavaju održati financijsku snagu i tržišni udio u segmentu poslovanja. Međutim, postavlja se pitanje pod kojim okolnostima će tržište funkcionirati nakon izlaska iz recesije i ponovnog uspostavljanja ekonomske stabilnosti, te pod kojim uvjetima će kompanije donositi strateške odluke.

Prema studiji provedenoj od konzultantske kuće A. T. Kearney, za maloprodajnu industriju će biti karakteristični novi elementi kao dio tržišta u kojima će maloprodajne kompanije poslovati i biti konkurentne. Novi elementi dovest će do strukturalnih promjena samih maloprodajnih kompanija i oblikovat će tržište prema njima. Provedena studija identificira šest elemenata koje maloprodajne kompanije moraju prepoznati u post-recesijskom razdoblju kako bi ostvarile ponovno održivi rast.

Rast štednje
Prvi element je sve veći trend rasta štednje naspram potrošnje što tjera maloprodajne kompanije da se natječu za manje sredstava potrošača nego prije. Iako se očekuje, nakon gospodarske stabilnosti, veći pristup izvorima financiranja i time likvidnosti potrošača trend rasta štednje će se nastaviti, ne potrošnje. U Hrvatskoj je rast ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama veći za 6% u odnosu na 2008. godinu.

Cjenovna osjetljivost potrošača
Drugi element maloprodaje je veća cjenovna osjetljivost potrošača. Naime, kupci su više razboriti i smanjuju apetite za proizvodima visokih trgovačkih marži. Kupci su vrlo oprezni prilikom kupovine i žele veću vrijednost za uloženi novac te marketinški stručnjaci zaključuju da je kupnja postala pažljiva investicija, a ne rekreativna aktivnost. Stoga, je vrlo vjerojatno da će u nadolazećim godinama trend popusta i vrijednost pojedinog branda dominirati u svijesti kupaca. U tim uvjetima maloprodajne kompanije se moraju truditi više i jače da bi privukle kupca i ostvarile dovoljno visoke marže kao prije. Sve veći značaj pridavat će se „štednim“ brandovima i proizvodima vlastite marke što će za posljedicu imati promjena miksa asortimana na policama u maloprodaji.

Inovacija
Treći element maloprodaje je inovacija koja je najplodnije tlo u periodu recesije. Povijest nas uči da su u vrijeme najvećih kriza proizašli proizvodi poput najlona, sintetičke gume i perilica rublja. Istraživanje i razvoj će stoga ostati jedno od glavnih osnovnih funkcija i oslonac rasta. U maloprodaji se najveće inovacije očekuju u proizvodima vlastite marke, tzv. „zelenim“ proizvodima te u upravljanju odnosima s kupcima podržanu od strane IT platforme. Uz to maloprodajne kompanije okrenut će se sve više netradicionalnom načinu oglašavanja kao što je mrežno udruživanje (Facebook, Twitter), poruke putem mobitela i trenutna komunikacija.

Lokacija nekretnine
Nekretnine kao četvrti element maloprodaje, u padu gospodarske aktivnosti, mnogi trgovci na malo odgađaju ili usporavaju otvaranje novih trgovina te zatvaraju neprofitabilne lokacije. Uz to mnogi trgovački centri koji ne nude moderan dodatni društveni sadržaj poput multiplex kina ili drugog vida zabave postaju „centri duhova“ bez svijetle budućnosti. U takvim okolnostima će trgovci morati biti produktivniji sa manjim prostorom i racionalizirati asortiman proizvoda kako bi ostvarili veće prodajne rezultate. S druge strane, zbog pada tržišta zakupa poslovnih prostora mnoge primamljive lokacije se mogu unajmiti po uvjetima daleko povoljnijim nego prije nastanka krize.

Starosna dob potrošača
Starosna dob potrošača kao peti element koji maloprodaja mora prepoznati i koje bi pomogao u ostvarivanju ponovno održivog rasta.  Prema Državnom zavodu za statistiku u Hrvatskoj je preko 51% stanovništva starije od 40 godina. Uz to, radno sposobno stanovništvo će iz solidarnosti odvajati više za skuplji zdravstveni i mirovinski sustav. U takvoj demografskoj slici društva maloprodajne kompanije trebaju identificirati prilike za prilagođavanjem asortimana, roba i maloprodaje kako bi što efikasnije privukli segment starijih kupaca. Takav pristup može biti vidljiv u kreiranju šireg prolaza između polica, nižih razina polica, veća veličina teksta te usluga dostave kod kuće.

Trgovinski protekcionizam
Trgovinski protekcionizam se može svesti na kratkoročni okvir u kojem će se naći maloprodajne kompanije zbog nastanka krize. Trgovinske barijere razvijenih zemalja, uslijed globalne recesije, dalje će otežavati izvoz roba i usluga dok s druge strane jačanje kune poskupljuje uvoz roba i usluga te motivira potrošače da odlaze u „shopping avanture“ izvan granica zemlje. U današnjem nestabilnoj gospodarskoj klimi kretanje stope inflacije je nepredvidivo te ona može još više uzrokovati slabljenje kupovne moći stanovništva, ako plaće stagniraju.

Tradicionalne strateške i financijske mjere maloprodajnih kompanija nisu više učinkovite jer se oslanjaju na dugoročne trendove u relativno stabilnom makroekonomskom okruženju. Takve metode maloprodajne kompanije trebaju ostaviti iza sebe; maloprodajne kompanije trebaju učiti iz prošlosti te prepoznati tržišne elemente danas kako bi mogli planirati budućnost sutra. Kupci će uvijek trošiti zarađena sredstva, prije ili kasnije, samo je pitanje tko će i pod kojim uvjetima ponuditi proizvod koji oni žele.

Vaš savjetnik Denis Tepša Denis Tepša, dip. oec, MBA, rođen 1984. Godine u Zagrebu, a diplomirao 2007. godine na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, smjer međunarodna razmjena. Odmah pri završetku upisuje MBA studije pri University of Wales, Institute Cardiff u Velikoj Britaniji. Nakon završetka MBA studije zapošljava se u konzultantskoj kući A. T. Kearney gdje i danas radi. Danas je analitičar u A.T. Kearneyu, s iskustvom na projektima trgovine vozila, metaloprerađivačke industrije. Područja njegove specijalizacije su optimiziranje nabave i povećanje prodaje.

Vlada spašava Pevec

Zdravko Pevec rekao je kako će nakon okončanja revizije i dogovora sa bankama sam objaviti koliko su točno njegova dugovanja prema dobavljačima i bankama

Gospodarska kriza prouzročila je velike probleme brojnim poslodavcima u Hrvatskoj, ali i šire. Jedan od najvećih koji je posljednje vrijeme u problemima zasigurno je i trgovački lanac Pevec.

Već se mjesecima u medijima povremeno pojavljuju informacije o problemima pojedinih tvrtki u Pevec Grupi da bi sve kulminiralo prošloga tjedna kada je Pevec i službeno priznao da se nalazi u financijskim problemima.

“Pustite nas da radimo i da do kraja mjeseca definiramo kako ćemo reprogramirati naša dugovanja”, rekao je kratko za Jutarnji list Zdravko Pevec i tako potvrdio informacije kako se čini sve ne bi li se održalo Pevec Grupu na životu.

U tome imaju potporu ne samo banaka koje pokušavaju dogovoriti odgodu plaćanja kredita i reprogramiranje dugova, već i članova Vlade.

Kako Jutarnji piše, Pevec je prošlog tjedna kontaktirao sa nekoliko ministara i od njih dobio načelnu potporu za restrukturiranje i očuvanje tvrtke. Vladi je prije svega u interesu očuvanje radnih mjesta, a onda, prema nekim procjenama, 78 milijuna dolara vrijednog brenda Pevec.

Zdravko Pevec rekao je kako će nakon okončanja revizije i dogovora sa bankama sam objaviti koliko su točno njegova dugovanja prema dobavljačima i bankama.

Iako je prije nekoliko dana izjavljivao kako se u njegovoj tvrtci neće organizirati sindikati, navodno su mu iz Vlade sugerirali kako bi upravo to trebao dopustiti kako bi si osigurao podršku radnika u restrukturiranju tvrtke. Također, trebao bi se obratiti ministru Šukeru ne bi li mu ministarstvo financija prolongiralo plaćanje poreznih dugovanja.

Stručnjaci ističu kako je Pevec u probleme upao zbog prevelikih apetita, odnosno naglog širenja i gradnje trgovačkih centara u regiji. Podsjetimo, u samo tri trgovačka centra koji su nedavno izgrađeni u regiji investirano je 500 milijuna kuna.

Prošle je godine Pevec zabilježio promet od 450 milijuna eura i imao 4000 zaposlenih, pa ne iznenađuje da i Vlada želi njegovo spašavanje i ostanak na životu.

Razumijevanje promjena navika potrošača – najučinkovitija antikrizna mjera

U danima kada su prvi nagovještaji usporavanja gospodarskog pada razvijenih tržišta SAD-a, Njemačke i Francuske, svima je jasno da još uvijek nema jasnih pokazatelja pravog gospodarskog oporavka.

Svijet se u zadnjih 12 mjeseci od početka trenutne krize uvelike promijenio. Pojedine industrije skoro su prepolovile svoje prihode i zaronile duboko u gubitke, dok se industrije poput robe široke potrošnje suočavaju s manjim, ali ipak ponegdje i dvoznamenkastim padovima prihoda.

U Hrvatskoj smo svjedoci snažnog pada u prvih šest mjeseci 2009. od 16,6% u potrošnji kroz trgovine na malo, a naznaka oporavka još uvijek nema. Ipak, treba napomenuti kako najveći udio ovog pada predstavljaju trgovina motornim vozilima, gorivima i mazivima, dok pojedini dijelovi tržišta (kruh, cigarete, kozmetika, ljekarne) bilježe čak i rast potrošnje u prvih šest mjeseci 2009. (Izvor: DZS).

Osim samog pada i sužavanja tržišta događa se i istinsko pomicanje segmenata potrošača i mijenjanje njihovih navika. Značajna promjena u trgovini na malo je sigurno i rast udjela trgovačkih marki. Razumijevanje ovim promjena navika i potreba potrošača osnovni je ključ uspjeha svih tvrtki u ovoj industriji.

Nove navike potrošača traže potpunu prilagodbu
Jedno pragmatično objašnjenje ponudio je filozof Abraham Maslow: hijerarhiju potreba ljudi. Moramo se hraniti i oblačiti našu djecu i nas bez obzira što se događa oko nas. U krizi, primorani smo kupovati jeftinije, pristupačnije proizvode. To nisu odluke koje su usmjerene na zdravu hranu, ali nisu ni početak dugoročnijih navika. One su rezultat primoranosti, a ne dubljih shvaćanja i predanosti. Malo ljudi uistinu žele biti štedljivi ili lovci na sniženja. Konačni zaključak ovog objašnjenja je kako su potrošači primorani mijenjati svoje navike potrošnje sada, ali kako će nakon krize sve doći natrag na svoje ranije mjesto.
S druge strane, pitanje je gdje će porast potrošnje, kada započne istinski oporavak gospodarstva, biti usmjeren. U stare potrošačke navike? Ili će konkurencija novih ponuda učiniti povrat potrošnje na svoje predkrizno stanje samo iluziju bez pokrića i uništiti pozicije tvrtki koje ne rade danas ništa po pitanju promjena navika potrošača.

Bez obzira slažemo li se oko ovog objašnjenja ili ne, glavna prepreka je preživjeti i sačuvati svoju tržišnu poziciju dok kriza ne završi i biti spreman za nove izazove koje će donijeti oporavak potrošnje. Preživljavanje se mora temeljiti na razumijevanju promjena i novih segmenata potrošača, a reakcija se mora temeljiti u potpunoj prilagodbi, od ponude do cjelovitog lanca vrijednosti.

Prema istraživanju koju konzultantska kuća A.T. Kearney upravo završava temelj uspjeha preživljavanja također je u shvaćanju kako:

•    Potrošači i tržište nema toleranciju prema slaboj učinkovitosti, posebno u uvjetima kada su potrošači pažljiviji u svojoj potrošnji. To ne znači da žele najnižu cijenu, to znači da žele veću vrijednost za svoj novac.
•    Istinska različitost prema konkurenciji postat će realna tek u uspostavi cjelovitog lanaca vrijednosti prilagođenom različitim segmentima potrošača koji će oni prepoznati i prihvatiti.
•    Potrošači su i dalje u potrazi za pravim ispunjenjem svojih uvijek rastućih potreba.

Zlatko Bazianec, manager u A.T. Kearney-u ukazuje na mogućnosti rasta u krizi kroz dva primjera utemeljena na razumijevanju potrošača: „Dokaz kako se usprkos krizi može i dalje rasti je u pravo Wal-Mart koji je svojom učinkovitošću, prilagođenim lancem vrijednosti, snažnim upravljanjem asortimanom i atraktivnom cijenama u prvom kvartalu 2009 zabilježio rast od 3,6% u odnosu na godinu prije i najavio zapošljavanje novih 22.000 ljudi. Drugi primjer pravilnog odgovora na krizu je Albert Hejin, najveći trgovački lanac u Nizozemskoj koji je iz pozicije cjenovno višeg ranga i s percepcijom skupe trgovine prestrukturirao svoje poslovanje te prerastao u trgovački lanac koji pruža učinkovitu uslugu te vrijednost za novac. Albert Hejin je u prvom kvartalu 2009 porastao za 5% u odnosu na godinu ranije.“

Nastavak nezaustavljivog rasta trgovačkih marki
Najučinkovitiji trgovački lanci niske cjenovne pozicije (hard discounteri) kao što su Lidl i Aldi također bilježe rast, ali to nije slučaj sa svima u tom segmentu. Najveći dio tog rasta Aldia i Lidla leži u njihovim trgovačkim markama. Udio trgovačkih marki u Sjevernoj Americi i Europi i dalje raste te trenutno iznosi u razinama od 20 do 25% ukupnih prihoda.

Pogledom na 10 najvećih „proizvođača“ u industriji robe široke potrošnje te udio trgovačkih marki u njihovim prihodima postajemo svjesni kako čak 5 najvećih „proizvođača“ u industriji su postali trgovački lanci. To je istinski dokaz snage i jačanja trgovačke marke koji se pozicioniraju sve češće kao A-proizvodi.

Umjesto zaključka
„Kriza nije olakšala posao nikome, pa tako ni trgovačkim lancima, ali ipak pruža mogućnosti za inovacije, prilagodbe i njihov daljnji rast. Kriza predstavlja istinski izazov koji će isklesati nove pobjednike za naredno razdoblje. U konačnici, različitost od konkurencije mora biti utemeljena na razumijevanju novih segmenata potrošača i prilagođenom lancu vrijednosti do razine artikla.“ – naglašava Zlatko Bazianec, manager u A.T. Kearneyu.

Osnovne antikrizne mjere trgovačkih lanaca:
1. Shvatiti promjene navika potrošača i prilagoditi svoju ponudu i uslugu.
2. Iskoristiti mogućnosti modernih trgovačkim marki.
3. Prilagoditi formate i kanale prodaje novim segmentima potrošača.
4. Prilagoditi cjelokupne lance vrijednosti i operacije trgovina novoj potrošnji.
5. Jasno komunicirati potrošačima svoje istinske snage i vrijednosti.

Vaš savjetnik Zlatko Bazianec Zlatko Bazianec, mag. oec., MBA, rođen je 1974. godine u Zagrebu, a diplomirao je 1999. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te stekao zvanje magistar ekonomije, smjer financije. Započinje svoju poslovnu karijeru u središnjici Hrvatske gospodarske komore (HGK) gdje radi na poslovima savjetovanja po pitanju vanjske trgovine, europskih integracija te vodi prve zajedničke projekte HGK i Europske komisije. Nakon 5 godina iskustva u HGK, završava 2004. godine MBA studij Poslovne škole IEDC Bled u Sloveniji. Nakon MBA studija okreće se novim izazovima te se zapošljava u američkoj konzultantskoj kući A.T. Kearney za koju i radi proteklih 5 godina. Danas je manager A.T. Kearneyja s višegodišnjim iskustvom u projektima za prehrambenu i metaloprerađivačku industriju, te industriju nafte i plina. Područja njegove specijalizacije, osim optimizacije troškova i nabave, uključuju pitanja lanca opskrbe te projekte preuzimanja i spajanja.

Prilog pripremljen u suradnji s:

Pevec prisiljen na najgore: Otkaze dobilo nekoliko stotina radnika

Umjesto odgovora na pitanje koliko je točno ljudi u ponedjeljak otpušteno, iz Pevec grupe dobili smo priopćenje u kojem se tvrdi da se tvrtka nalazi u iznimno teškoj situaciji, ali i da sve čine kako bi te probleme prebrodili, piše Nacional.hr

Pevec Grupa, nekad veliki igrač u trgovinskom biznisu na području Hrvatske, suočena je s teškom financijskom situacijom u poslovanju. Nakon niza pokušaja da stabilizira tvrtku preko rezanja troškova u poslovanju, izgleda da su na red došle najteže odluke. Naime, kako nacional.hr doznaje, danas je u Pevecu otpušteno oko 500 zaposlenika. Radi se o dosad najdrastičnijem potezu Uprave bjelovarske tvrtke, pošto se još prije nepuna dva mjeseca kao službena brojka spominjalo svega nekoliko desetaka radnika.

Prema svemu sudeći, Pevec o tome nije obavijestio radnike koji su sinoć, doslovno preko noći, postali suvišni. Da je tomu tako, svjedoči i nekoliko telefonskih poziva koje smo danas zaprimili u redakciju portala nacional.hr. Naime, redom su se javili zaposlenici kojima je danas poručeno da im je ovo zadnji dan na poslu. Neki od njih u toj tvrtki rade godinama, drugi najmanje dvije godine, dok ima onih i koji su otkaz dobili nakon nekoliko mjeseci provedenih u Pevecu.

Posebno su ogorčeni radnici iz transporta, Pevecove djelatnosti koju je ponajviše zahvatila kriza. Naime, tamo je danas otpušten 51 vozač, a oni koji nisu dobili otkaz, tvrde nam kako puna četiri mjeseca nisu dobili dnevnice te da im je plaća manja za 20 posto. Vozači nas danas uvjeravaju kako je gotovo pola kamiona tehnički neispravno, te da oni sada stoje nepomični i uskladišteni u Bjelovaru.

Pokušali smo provjeriti ove informacije i kod odgovornih u tvrtki Pevec, no točan broj otpuštenih nismo dobili. Naime, informacija nam nije potvrđena, ali nije ni demantirana. Štoviše, umjesto odgovora, dobili smo priopćenje u kojem čelništvo Peveca priznaje da se tvrtka nalazi u iznimno teškoj situaciji, ali i da sve čine kako bi te probleme prebrodili. Isitču da im je u odnosu na prošlu godinu promet pao za 23 posto, “ali sve zato jer se Pevec našao u istoj situaciji kao i većina tvrtki u Hrvatskoj koje je zahvatila recesija”.

“Imamo poteškoća koje danonoćnim radom nastojimo prebroditi. U skladu s stanjem na tržištu mi svoje poslovanje restrukturiramo po svim elementima poslovanja. Upravo to restrukturiranje obuhvaća troškove, plaće i zalihe. U ovom trenutku važno je svu poslovnu politiku i problematiku povezanu s recesijom riješiti (z)na dobrobiti svih. Naravno, ništa se ne događa preko noći i vjerujemo da se tu našlo dosta naših partnera koji ne mogu shvatiti da nisu jedini i prvi, i po naplati ali i po svemu onom što obuhvaća jedan dobar odnos u poslovnom smislu građen godinama. Plan je napravljen i u skladu s njim rješava se segment po segment. Točno je da smanjeno naručujemo robu, razlog tomu je pad prometa i slabija kupovna moć građana, u tom smo pogledu spojili neke odjele i napravili novu sistematizaciju radnih mjesta”, stoji u priopćenju tvrtke. (Nacional)

Next Page »