Cromarisu dozvoljen izvoz u Rusku federaciju

Riboprerađivačkoj tvrtki Cromaris dozvoljen je izvoz u Rusku Federaciju, izvijestili su danas iz Ministarstva poljoprivrede navodeći kako su o tome zaprimili dopis Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije.

U dopisu je potvrđeno da je tvrtka Cromaris d.d. uključena u registar Carinske unije odnosno stavljena na popis subjekata iz kojih je dozvoljen uvoz u Rusku federaciju.

Ruska Federalna služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor uključila je riboprerađivačku tvrtku Cromaris na taj popis uzimajući u obzir jamstva Uprave veterinarstva hrvatskog Ministarstva poljoprivrede o sukladnosti uvjeta proizvodnje i realizacije proizvodnje hrvatskih riboprerađivačkih tvrtki s veterinarsko-sanitarnim zahtjevima, važećim na području Carinskog saveza.

Tvrtka Cromaris od 2009. do danas povećala je svoju godišnju proizvodnju ribe i ribljih proizvoda s 900 na 3000 tona.

Povećanje proizvodnje, a i činjenica da od njihove cjelokupne proizvodnje 60 posto ide u izvoz, najviše na područje Italije, doprinosi cjelokupnom razvoju hrvatskog ribarstva i otvara nove mogućnosti na velikom ruskom tržištu, navode iz Ministarstva poljoprivrede. (Lider)

U Rijeci održana manifestacija “Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi”

Manifestacija “Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi” održana je danas u Rijeci uz potporu HGK-Županijske komore Rijeka te je privukla mnogobrojne stanovnike tog grada koji su imali prilike kušati raznovrsne delicije plodova mora pripremljene od vrhunskih kulinarskih stručnjaka, izvijestili su iz HGK.

Tijekom manifestacije, održane u sklopu obilježavanja dana grada Rijeke Sv. Vida, podijeljeno je više tisuća porcija, a događaj je privukao i iznimnu medijsku pozornost, kaže se u priopćenju.

Projekt “Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi” iniciralo je Ministarstvo poljoprivrede u uskoj suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. U projekt su od samog početka uključeni i Hrvatska obrtnička komora, Ministarstvo turizma, ribarske zadruge te niz stručnih i znanstvenih institucija i suradnika.

Kroz zajedničku marketinšku kampanju na nacionalnoj razini cilj projekta je doprinijeti povećanju potrošnje proizvoda hrvatskog ribarstva u Hrvatskoj kao i podizanje svijesti potrošača o ovim proizvodima kao visoko vrijednoj hrani.

Nizom projektnih aktivnosti žele se stvoriti pretpostavke i uvjeti za stvaranje krovnog brenda koji će, jednom usvojen i etabliran, kupcu jamčiti sigurnost i kvalitetu hrvatskih proizvoda koja ih izdvaja od ostalih proizvoda na tržištu i pritom ukazivati na održivo gospodarenje prirodnim bogatstvima mora i kopnenih voda.

Iz HGK navode kako se u tom smislu želi postići što bolje pozicioniranje naših ribara, uzgajivača i prerađivača na domaćem tržištu, ali i na budućem tržištu EU koje je izuzetno zahtjevno.

Slogan projekta “Jedi što vrijedi!” odabran je iz razloga što je upravo danas, obzirom da su razne prehrambene niše sve veće i dostupnije, posebno važno pažljivo birati hranu koju vrijedi konzumirati, zaključuje se u priopćenju.

Proizvodnja šarana prošle godine porasla 59 posto

Proizvodnja slatkovodne ribe u Hrvatskoj porasle je prošle godine za 24 posto u odnosu na 2010. godinu, a proizvedeno je ukupno 6.283 tone slatkovodne ribe, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

U šaranskim je ribnjacima u prošloj godini proizvodnja konzumne ribe dosegnula 3.794 tone, što je porast za 48 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je sa 2.489 tona proizvodnja pastrva u ribnjacima ostala na istoj razini.

Od ukupne se proizvodnje u šaranskim ribnjacima glavnina odnosila na proizvodnju šarana i u prošloj je godini proizvedena 2.891 tona šarana, ili 59 posto više nego 2010. godine.

U šaranskim je ribnjacima proizvedeno i 617 tona glavaša (bijelog i sivog), što je 62 posto više nego godinu prije.

Proizvodnja amura smanjena je za 32 posto, na 158 tona, a proizvodnja soma za 17 posto, na 24 tone. U šaranskim je ribnjacima proizvedeno i 104 tona ostale ribe, što je 6 posto više nego 2010. godine.

Po statističkim podacima, u ukupnoj proizvodnji slatkovodne ribe najveći je udio, 46 posto, imala proizvodnja šarana, a zatim pastrva, 40 posto. Proizvodnja glavaša (bijeli i sivi) u ukupnoj je proizvodnji imala udio od 9,8 posto.

U prošloj je godini proizvodnja mlađi smanjena za šest posto, na 2.555 tona.

Gotovo 80 posto prošlogodišnje proizvodnje mlađi odnosilo se na šarana, s proizvodnjom 2.044 tona, dok se 511 tona odnosi na mlađ ostale ribe.

Zavod je podatke o proizvodnji slatkovodne ribe i mlađi za 2011. godinu preuzeo od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja – Uprave ribarstva.

Pod proizvedenim (izlovljenim) količinama ribe smatraju se količine prodane na tržištu. Statistika ne iskazuje postignutu težinu (prirast) u tijeku godine koja nije prodana na tržištu, a prebačena je u zimnjak.(H)

Mario Lovrinov novi predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe HGK

Novi predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe HGK je Mario Lovrinov iz zadarskog Cromarisa, priopćeno je iz Hrvatske gospodarske komore nakon današnje sjednice tog udruženja.

Tom prilikom je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio kako je ribarstvo važan segment poljoprivrede odnosno ukupnog gospodarstva.

“Sređivanje odnosa u ribarstvu iziskuje rješavanje problema od primarnog dijela odnosno ulova ribe do prerade i plasiranja ribe na tržište”, rekao je Jakovina dodajući da svaki segment poljoprivrede treba unaprijediti kako bi se ostvarili planirani ciljevi, a taj ekonomski sektor postao generator ekonomskog i društvenog razvoja.

On je istaknuo kako ubrzo ulazimo na veliko tržište EU koje ima specifična tržišna pravila te do tog trenutka moramo provesti sve potrebne prilagodbe.

“Sve naslijeđene obveze iz prošle godine ćemo izvršiti, a u buduće neće biti lažnih obećanja. Probleme treba rješavati unutar institucija pri čemu strukovne udruge imaju veliku važnost. Iznos potpora se neće smanjivati ali će se uvesti nova pravila raspodjele uz puno veću kontrolu njihova trošenja”, kazao je Jakovina.

Miro Kučić, pomoćnik ministra poljoprivrede, ustvrdio je da je stvorena loša percepcija tog ministarstva među poljoprivrednicima, ribarima, ali i široj javnosti, što se mora hitno promijeniti konstruktivnim potezima usmjerenim na razvoj agrara, ribarstva te ostalih djelatnosti u nadležnosti te institucije.

“Situacija u ribarstvu je loša te se razvojni pomaci mogu očekivati u sljedećoj godini. U ribarskom sektoru proizvođači se međusobno sukobljavaju braneći isključivo interese svoje uže struke. Riblji resursi u Jadranu su ograničeni i treba ih čuvati u skladu s načelima održive ekonomije”, rekao je Kučić te upozorio na veliku važnost zadruga i udruga proizvođača koji trebaju postati glavni instrumenti dobivanja financijskih sredstava iz strukturnih fondova EU kada Hrvatska postane članica.

U priopćenju HGK se također prenosi kako je Kučić naglasio kako u idućem razdoblju valja uz ostalo ublažavati negativne posljedice na ribarsku djelatnost kao što je povećavanje cijene pogonskog goriva.

Cromaris ulaže u Proizvodno-logistički centar Gaženica u Zadru

Cromaris i Tankerkomerc sklopili su kupoprodajni ugovor temeljem kojeg Cromaris postaje vlasnik nekretnine u zadarskoj Gaženici koja će postati budući Cromarisov centar za preradu i distribuciju ribe, a odredbe ugovora bit će realizirane u roku od 40 dana, priopćili su iz Cromarisa, tvrtke iz sastava Adris grupe.

U budući Proizvodno-logistički centar u Zadru Cromaris planira preseliti pogon za sortiranje ribe s trenutne lokacije na otoku Ugljanu, dok će dosadašnji sortirni centar postati proizvodni centar za uzgoj ribe na moru. U novom Proizvodno logističkom centru u Zadru planira se uspostaviti i linija za proizvodnju ribljih prerađevina većeg kapaciteta. Planirana reorganizacija, navodi se, u skladu je sa zacrtanim smjerom poslovanja Cromarisa – ponuda visokokvalitetne ribe “Svježe i zdravo iz Jadranskog mora”.

Ovom investicijom Cromaris nastavlja zacrtani dugoročni investicijski ciklus. Prošle je godine, podsjeća se, u Cromarisu dovršena dokapitalizacija vrijedna više od 155 milijuna kuna.

Cilj ulaganja u proizvodnju i tehnologiju prerade ribe daljnji je rast i razvoj tvrtke, odnosno povećanje proizvodnje na 5000 tona godišnje.

Prošle je godine s radom započeo i suvremeni sustav automatskog hranjenja ribe na dva uzgajališta. Uz svoje svježe očišćene proizvode, brancin i oradu, prirodno uzgojene u otvorenom Jadranskom moru, kornatsku hamu i dagnje iz Limskog kanala te paletu delikatesnih dimljenih i mariniranih proizvoda, stručnjaci Cromarisa rade na daljnjem proširenju proizvodnog asortimana, navode iz jednog od vodećih proizvođača ribe na Mediteranu. (H)

Next Page »