U rujnu pad maloprodaje na mjesečnoj i godišnjoj razini

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u rujnu je u odnosu na kolovoz nominalno pao za 12,5 posto, a realno za 14,4 posto, dok je na godišnjoj razini nominalno pao za 1,4 posto, a realno za 6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Realni pad prometa od trgovine na malo na godišnjoj razini tako je u rujnu ove godine nastavljen sedmi mjesec zaredom.

Pad maloprodaje u rujnu u odnosu na kolovoz je uobičajen i ponajprije je posljedica sezonskih kretanja s obzirom da u kolovozu završava glavni dio turističke sezone.

Statistički podaci prema trgovačkim strukama pokazuju da je promet na mjesečnoj razini nominalno pao u 11 trgovačkih struka.

U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koja u ukupnoj maloprodaji ima udio od 37,6 posto, promet je u rujnu u odnosu na kolovoz nominalno smanjen za 19 posto.

Pad za 19,7 posto, zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja u ukupnoj maloprodaji sudjeluje s 21,4 posto.

Na godišnjoj razini, u rujnu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, promet je pao u 12 trgovačkih struka, a najviše u prodaji motornih vozila, za 33 posto.

Maloprodaja je u rujnu na godišnjoj razini porasla u šest trgovačkih struka. Prodaja motornih goriva i maziva je porasla 6,3 posto, prodaja u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama za 4,6 posto, duhanskih proizvoda 1 posto itd. (H)

Proizvodnja mlijeka pala više od 12 posto

Pad proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj nastavljen je i u rujnu u kojemu je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prikupljeno 45.486 tona kravljeg mlijeka, što je za 12,1 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 12,9 posto manje od prošlogodišnjeg prosjeka.

Rujan je tako četvrti mjesec zaredom u kojem statistika bilježi pad otkupljenih količina mlijeka. Podaci DZS-a za rujan ove godine pokazuju da je na godišnjoj razini smanjena proizvodnja mlijeka za piće za dva posto, na 24.447 tona.

U odnosu na prosjek u prošloj godini, ukupna količina prikupljenoga kravljeg mlijeka bila je manja za 12,9 posto. (HRT)

Potrošnja u rujnu pala oštrih 6 posto

U rujnu je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pao 6 posto na godišnjoj razini, što je gotovo dvostruko veći pad nego što se očekivalo i znatno veći nego u kolovozu.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u rujnu nominalno pao za 1,4, a realno za 6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

To je znatno veći pad nego što se procjenjivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku je očekivalo pad potrošnje u rujnu za 3,3 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 1,1 do 4,5 posto.

To je već sedmi mjesec zaredom kako potrošnja pada. Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, u ljetnim je mjesecima pad usporen, no u rujnu je ponovno ubrzan – s 3,2 posto u kolovozu na 6 posto.

To je najveći pad prometa u trgovini na malo od travnja, kada je potonuo 7 posto.

“Na sceni su i dalje nepovoljni fundamenti u vidu pada realno raspoloživog dohotka, što najbolje pokazuje podatak o padu prosječnih neto plaća za otprilike tri posto na godišnjoj razini. Uz to, ponovno rastu nezaposlenost i općenito pesimizam”, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Ističe i to kako su porasle cijene komunalnih usluga, struje i plina, zbog čega pada realno raspoloživi dohodak, a to će se još više osjetiti u zimskim mjesecima.

“Na sceni je i razduživanje stanovništva, što najbolje pokazuje podatak da su u trećem tromjesečju neto depoziti stanovništva porasli za čak 4,3 milijarde kuna”, kaže Stojić.

Nakon ovog podatka o potrošnji poznati su svi relevantni pokazatelji za treće tromjesečje. S obzirom na daljnji pad potrošnje, industrijske proizvodnje i drugih najvažnijih pokazatelja, procjenjuje se da je bruto domaći proizvod pao i u trećem tromjesečju.

Ipak, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, pad bi trebao biti manji nego u drugom kvartalu, kada je BDP oslabio 2,2 posto na godišnjoj razini.

„Nakon svih ovih podataka, procjenjujemo da je u trećem tromjesečju BDP pao oko 1,5 posto“, zaključuje Hrvoje Stojić.

Detaljnije izvješće o prometu u trgovini na malo DZS će objaviti za dva tjedna. (H)

Domaći potrošači i dalje u recesijskom raspoloženju

Očekivanja budućeg dohotka su nakon rasta u lipnju pala za pet bodova i time dosegla povijesni minimum

GfK indeks povjerenja potrošača zabilježio je u rujnu neznatan pad i time ostao na do sada najnižoj razini, priopćeno je iz GfK. Komponenta koja mjeri sklonost potrošnji malo je porasla: s 37,9 bodova iz lipnja na 40 bodova u rujnu. Također je porasla, za dva boda, i komponenta koja mjeri ocjenu sadašnjeg financijskog stanja.

Očekivanja budućeg dohotka su, međutim, nakon rasta u lipnju pala za pet bodova i time dosegla povijesni minimum. I nadalje kod potrošača prevladava recesijsko raspoloženje vrlo slično onome iz 2009 godine.

Indeks je dobiven istraživanjem stavova na reprezentativnom uzorku od 1000 stanovnika Republike Hrvatske. Skala indeksa je od 0-100 pri čemu vrijednosti iznad 50 predstavljaju uzlaznu fazu ekonomskog ciklusa.

Inflacija skočila na 5 posto prvi puta od 2008.

U rujnu je inflacija u Hrvatskoj dosegnula 5,0 posto, što je njezina najviša razina u gotovo četiri godine i znatno viša nego što se očekivalo, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema podacima DZS-a, u rujnu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na kolovoz za 1,4 posto, dok su u odnosu na rujan prošle godine skočile za 5,0 posto. To predstavlja ubrzanje inflacije, s obzirom da je u kolovozu iznosila 4,0 posto na godišnjoj razini.

Inflacija od 5 posto nije zabilježena još od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 posto, i viša je nego što se očekivalo.

U anketi Hine pet makroekonomista procjenjivalo je u prosjeku da su u rujnu potrošačke cijene porasle za 4,1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 4,0 do 4,3 posto.

U rujnu su, u odnosu na kolovoz, cijene dobara porasle za 1,9 posto, dok su cijene usluga pale za 0,6 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u rujnu su, u odnosu na kolovoz, najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 11,2 posto, što je posljedica sezonskog utjecaja.

Cijene prometa porasle su, pak, za 3,1 posto, pod utjecajem viših cijena goriva za osobna vozila. Cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle su za 1,1, a alkoholnih pića i duhana za 0,8 posto.

Cijene obrazovanja, te cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle su za 0,5 posto, dok su cijene zdravstva ojačale za 0,4, a cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za 0,2 posto.

Porast indeksa potrošačkih cijena u rujnu je, u odnosu na kolovoz, ublažio pad cijena rekreacije i kulture za 1,8 posto, dok su cijene komunikacija pale za 1,0, a ugostiteljskih usluga za 0,1 posto.

Cijene ostalih dobara i usluga ostale su u rujnu nepromijenjene u odnosu na kolovoz.

Cijene stanovanja skočile 13,5 posto na godišnjoj razini

Na godišnjoj su razini najviše, 13,5 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, dok s rastom od 5,5 posto slijede cijene prehrane i bezalkoholnih pića.

„Na godišnjoj razini rast cijena očekivano je najviše potaknut višim cijenama energije i prehrane. S obzirom na visoki udio u košarici potrošačkih dobara i neelastičnost navedenih cijena, ne iznenađuje njihov snažan utjecaj na kretanja potrošačkih cijena, unatoč slaboj potražnji. Potrošačke su cijene bez energije porasle 2,9 posto na godišnjoj razini, a isključimo li iz indeksa i cijene prehrane, rast iznosi 1,5 posto. Godišnji rast cijena prehrane je ubrzao te iznosi 6 posto, pri čemu su najviše rasle cijene voća (18,2 posto) i povrća (25,1 posto), što je vjerojatno posljedica dugotrajnog sušnog razdoblja“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Cijene alkoholnih pića i duhana porasle su na godišnjoj razini za 5,4 posto, dok su u segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobne automobile, cijene u prosjeku porasle za 4,6 posto.

Cijene zdravstva porasle su za 2,9 posto, u segmentu rekreacije i kulture za 2,6 posto, dok su cijene ugostiteljskih usluga ojačale za 2,5, a pokućstva i opreme za kuću 1,7 posto.

S druge strane, najveći su pad na godišnjoj razini, 3,4 posto, zabilježile cijene odjeće i obuće, dok su cijene komunikacija pale za 2,3, a obrazovanja 1 posto.

„S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje izostaju. Ipak, povećanje stope PDV-a, poskupljenje električne energije i plina te više cijene prehrambenih proizvoda bit će do kraja godine vidljivi u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Do kraja godine očekujemo i rast cijena grijanja, pa bi godišnje stope rasta cijena mogle i dodatno ubrzati“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria. (H)

Next Page »