Badel 1862 značajno smanjio dobit i opozvao Glavnu skupštinu

Na domaćem tržištu, vina bilježe blagi rast od četiri posto, dok je u ostalim kategorijama pića ostvaren pad realizacije što je ponajviše uvjetovano smanjenom realnom potrošnjom

Badel 1862, proizvođač vina, alkohola i bezalkoholnih pića, u prvom je polugodištu ostvario dobit od 610.000 kuna, što je značajno manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je dobit iznosila 5,25 milijuna kuna, podaci su iz nerevidiranog financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Smanjenje je, kako se navodi u pojašnjenju Uprave, isključivo uzrokovano smanjenim prihodima i visokim financijskim rashodima. Ukupni su prihodi tvrtke ostvareni u iznosu od 201,3 milijuna kuna i smanjeni su 2,3 posto. Prihodi od prodaje čine glavninu ukupnih prihoda i smanjeni su 4,4 posto, na 183,9 milijuna kuna.

Na domaćem tržištu, vina bilježe blagi rast od četiri posto, dok je u ostalim kategorijama pića ostvaren pad realizacije što je ponajviše uvjetovano smanjenom realnom potrošnjom, navode u tvrtki.

Ukupni rashodi Badela 1862 u prvom su polugodištu iznosili 200,7 milijuna kuna i prema istom prošlogodišnjem razdoblju su smanjeni neznatnih 0,008 posto. Financijski su rashodi povećani za 10,5 posto i iznose 21,2 milijuna kuna.

Troškovi poslovanja su na razini ostvarenja protekle godine i ulažu se veliki napori na restrukturiranju troškova, optimalizaciji proizvodnih i drugih poslovnih procesa, navode u tvrtki.

Ističu i kako je unatoč otežanoj likvidnosti ostvareno smanjenje kratkoročnih obveza prema bankama za 10 posto u odnosu na kraj 2008., dok su dugoročne obveze smanjene šest posto.

Inače, iz tvrtke Badel 1862 u ponedjeljak poslijepodne su izvjestili kako je Glavna skupština tvrtke koja je bila zakazana za u 12 sati, odlukom Uprave opozvana zbog proceduralnih razloga, odnosno pogreške prilikom objave dnevnog reda. “Glavna skupština društva Badel 1862 koja je bila zakazana za 31. kolovoza u 12 sati, odlukom Uprave društva opozvana je zbog proceduralnih razloga, jer je došlo do pogreške prilikom objave dnevnog reda”, navodi se u priopćenju Badela bez objašnjenja o kojim je proceduralnim razlozima, odnosno pogreškama u objavi dnevnog reda riječ.

Ističe se tek da je nova skupština zakazana za 17. listopada. (Banka)

Federacija BiH: Maloprodaja u godini smanjena 7,9%

U Federaciji BiH u lipnju je u trgovini na malo sa PDV-om ostvaren ukupan promet od 504.012.000 KM, što je za 4,8 posto više nego u svibnju, odnosno 7,9 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, priopćeno je iz federalnog Zavoda za statistiku.

U ukupno ostvarenom prometu učešće poslovnih subjekata, registriranih u ostalim djelatnostima izvan trgovine na malo, iznosi 266.241.000 KM ili 52,8 odsto. Ukupan promet bez PDV-a iznosi 249.687.000 KM, dok je promet poslovnih subjekata, registriranih u trgovini na malo, od ostalih djelatnosti bez PDV-a ostvaren u iznosu od 46.060.000 KM. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 1 768 poslovnih subjekata, navodi se u propćenju.

Poslovni subjekti FBiH čijih se 50 jedinica nalazi na teritoriji Republike Srpske, za šest mjeseci su ostvarili promet u trgovini na malo sa PDV-om od 159.140.000 KM. (SEEbiz)

Veći PDV kao psihološka kočnica za kupnju

Veći PDV značit će dalje smanjenje kupovne moći i psihološki udar na spremnost potrošača za impulzivnom potrošnjom, karakterističnom u šoping centrima.

Teško da će zbrzanu odluku Vlade o povećanju PDV-a na 23 posto gotovo preko noći do 1. kolovoza uspjeti provesti baš svih 50.000 trgovačkih objekata u RH, od kojih neki imaju i na desetke blagajni. Budu li njihovi radnici danonoćno radili, to bi, tvrde stručnjaci, mogli uspjeti samo mali trgovci. No, koliko god prilagodba trajala, činjenica jest da će i to, a i očekivano povećanje cijena u maloprodaji, ponovno osjetiti najranjiviji - potrošači.

Svakidašnja jadikovka
Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca HOK-a, kaže da se u početku neće dirati cijene proizvoda. U trgovini neprehrambenom i luksuznom robom, gdje su marže veće od 30 posto, još ima prostora za rezanje. No, slijedi vruća jesen, pogotovo u maloprodaji prehrambene robe, gdje nema više prostora za smanjenje prosječnih marži oko 12 posto.

- Veći PDV značit će dalje smanjenje kupovne moći i psihološki udar na spremnost potrošača za impulzivnom potrošnjom, karakterističnom u šoping centrima. To znači da će i marketinške aktivnosti trgovaca i proizvođača biti manje efikasne. Krajnji kupci “preselit” će se pak u manje formate, kupovat će češće, ali sa strukturom potrošnje orijentiranom na osnovne životne namirnice - kaže Dragan Munjiza, predsjednik uprave Gastro grupe.

Trgovci će, dodaje, taj moment iskoristiti da nadoknade maržu, koja je do sada investirana u popuste i akcije. Povećat će se cijene neprehrambenih proizvoda te proizvoda koji nisu u osnovnoj potrošačkoj košarici jer će se na njih “preliti” trošak izmjene informatičkih programa i cjenika na prodajnim mjestima te prekovremenog ljudskog rada zbog izvanredne situacije, što će trgovce koštati otprilike dodatnih 1% ukupnog prometa.

Bitka za svakog kupca
U vrijeme kada pada vrijednost pojedinačne kupnje i dolazi do promjene strukture potrošnje - upravo se pad osobne potrošnje oko 10% odrazio na pad prometa u trgovini na malo - moguće linearno povećanje cijena zbog rasta PDV-a ne mora nužno rezultirati i linearnim povećanjem cijena, smatra Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora trgovine HGK.

Drži da bi trgovci mogli reagirati diferencirano pri tomu koje će proizvode poskupiti, a kojima zadržati cijenu nauštrb vlastita profita, s obzirom na to da je bitka za svakog kupca, posebno nelojalnog, jedna od najvažnijih strategija trgovaca u borbi protiv krize. (vecernji.hr)

Carrefour predstavio plan smanjenja troškova

Plan smanjenja troškova za 4,5 milijarde eura do 2012. ne uključuje rezanje broja zaposlenih

Francuski maloprodajni div Carrefour predstavio je plan smanjenja troškova za 4,5 milijarde eura do 2012., nakon snažnog pada dobiti u prošloj godini.

Izvršni direktor Lars Oloffson najavio je nove mjere, kazavši kako će one pomoći potaknuti rast i poboljšati margine.

Plan se odnosi uglavnom na Belgiju, Francusku, Italiju i Španjolsku, kazao je Oloffson, koji je naglasio kako cilj nije smanjenje broja zaposlenih.

Carrefour je u 2008. zabilježio 44,7-postotni pad neto dobiti uslijed snažnog prošlogodišnjeg rasta cijena hrane i pritiska izbijanja globalne gospodarske krize.

Tvrtka je u ožujku priopćila kako u 2009. očekuje “teško okružje”. (H)

Mirna znatno smanjila gubitak u prvom kvartalu

Tvrtka koja se bavi ulovom, preradom i prometom ribom i ribljim prerađevinama, Mirna d.d. u prvom je tromjesečju ostvarila neto gubitak od 501 tisuću kuna, što je smanjenje gubitka u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je iznosio 1,59 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća Mirne objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Uz smanjenje gubitka u odnosu na isto razdoblje lani, iz rovinjske Mirne ističu kako je ostvareni gubitak manji od planiranog za prvo tromjesječje ove godine. Ukupni prihodi Mirne u prvom su tromjesečju iznosili 7,88 milijuna kuna i povećani su za 37,5 posto. Ukupni prihodi veći su za 2,15 milijuna kuna u odnosu na prvo tromjesečje lani, a na to je, kako se ističe u obrazloženju Uprave, najviše utjecao rast prihoda od prodaje u izvozu.

Prihodi Mirne od prodaje u inozemstvu u prvom su tromjesečju ove godine iznosili 4,6 milijuna kuna i u odnosu na isto razdoblje lani porasli su za 55,4 posto. Prihodi od prodaje u zemlji pak smanjeni su za 21 posto i iznose 1,6 milijuna kuna. Mirna je u prvom tromjesečju povećala i ukupne rashode, za 14,4 posto, na 8,38 milijuna kuna.

Rast rashoda iz Mirne objašnjavaju povećanjem materijalnih troškova za 18 posto, povećanja troškova osoblja za 5 posto i povećanja ostalih troškova poslovanja.

Iz rovinjske tvrtke napominju da je Mirna izložena riziku promjena kamatnih stopa i valutnom riziku promjena tečaja prema kuni po kreditnim obvezama s valutnom klauzulom i poslovanja s inozemstvom.

Uprava Mirne ističe da kontinuirano rade na prilagodbama poslovanja i rezultata tvrtke novim tržišnim uvjetima kroz unapređenje efikasnosti poslovnih procesa, smanjenju troškova poslovanja te povećanju likvidnosti.

Pred završnom je fazom ulaganje u prilagodbu proizvodnih pogona sukladno normama EU-a, naglašavaju iz Mirne. (H)

Next Page »