Rasprava o cijenama namirnica ne jenjava

Pojedini stručnjaci tvrde da su banke i makleri na burzama odgovorni za povećanje cijena živežnih namirnica. Istodobno, neki stručnjaci uzroke za siromaštvo traže negdje drugdje.

Između 2007. i 2008. godine diljem svijeta su buktali nemiri: tisuće su prosvjedovale protiv previsokih cijena namirnica u Maroku, u takozvanoj “pobuni kruha”. Rast cijena u Meksiku je izazvao tzv. “Tortilja krizu”. Nasilni prosvjedi potresali su Pakistan, Somaliju i Indiju. U Burkini Faso i Senegalu građani su izašli na ulice zbog “skupog života”. Zajedničko svim tim nemirima je bio uzrok: osjetno povećanje cijena živežnih namirnica, piše Deutsche Welle.

Cijene riže, pšenice, kukuruza i soje višestruko su se povećale između lipnja 2007. i lipnja 2008. U Etiopiji je cijena kukuruza porasla za gotovo 200 posto, pšenica je u Somaliji poskupjela za 300, a u Sudanu za oko 90 posto.

Pokušaj objašnjavanja ovih trendova neminovno vodi k raspravama o špekulacijama cijenama namirnica. Preko poljoprivrednih fondova, banke, hedge-fondovi i državni ulagači se mogu kladiti na buduće cijene namirnica poput pšenice, kukuruza ili soje.

Pojedine banke ulagačima nude posebne fondove koji profitiraju ako cijena sirovina raste. Novac se tada ulaže u skladu sa stanjem na tržištu”, objašnjava Markus Henn iz nevladine organizacije Veed.

Veed i ostale nevladine organizacije kao što je Foodwatch ili Oxfam smatraju da ovi mehanizmi snose dio odgovornosti za nedostatak hrane.

Jesu li špekulanti dosita krivi?
Istraživači sa Sveučilišta Halle-Wittenberg nisu tog mišljenja. Pregled znanstvenih radova i studija u razdoblju od 2010. do 2012. doveo ih je do zaključka da financijske špekulacije ne uzrokuju visoke cijene hrane – već drugi čimbenici: “Ljudi se danas hrane bolje nego ranije, naročito su dostupne mesne prerađevine. To povećava potražnju za prirodnim sirovinama”, objašnjava Ingo Pies, ekonomski etičar Sveučilišta Halle-Wittenberg i jedan od autora istraživanja.

Uz to, subvencije za ekološka goriva utječu na tržište. Velike površine koriste se za uzgoj biljaka iz kojih se dobiva energija, pa zbog toga nisu dostupne u procesu prerade hrane.

No predstavnici nevladinih organizacija optužuju istraživače iz Halle-Wittenberga da nisu uzeli u obzir sve relevantne studije.

“Oni su razmatrali studije koje njima odgovaraju”, kaže Markus Henn iz organizacije Veed. Studije koje se ne uklapaju kritizirane su do u najsitniji detalj, dok su rezultati onih drugačijih jednostavno prihvaćani, kaže on.

Međutim, Ingo Pies kaže da se pojedine studije koje su poslale organizacije “ne pozivaju na znanstvenu literaturu, nego na literaturu koju nisu napisali znanstvenici”.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) priznaje da su se špekulacije vezane uz poljoprivredno zemljište naglo intenzivirale od 2008., ali to za njih nije direktan uzrok za povećanje cijena.

“Ta vrsta financijskih špekulacija možda i ima djelomičan utjecaj na kretanje cijena, ali dugoročni rast cijena se ne može objasniti time”, kaže Carmel Cahill, glavna savjetnica u Upravi za trgovinu i poljoprivredu u toj organizaciji.

Ponovno prijeti glad
I Michael Brüntrup iz Njemačkog instituta za razvojnu politiku prati raspravu o trgovini hranom. Pročitao je istraživanje sa Sveučilišta Halle-Wittenberg i zalaže se za drugačiji, odvojeni pristup. “Na cijene utječe mnogo čimbenika. Na primjer, one se mijenjaju zato što su u Americi, Rusiji ili Australiji smanjeni prinosi”, objašnjava on. U takvoj situaciji je vrlo teško odrediti točan utjecaj špekulacija.

U OECD-u kažu da će cijene namirnica kao što su kukuruz, riža i pšenica, i dalje rasti zbog povećanja broja stanovnika. “Cijena pšenice upravo je porasla za 80 posto, i to će se logično odraziti na cijenu kruha”, kaže Momar Ndao, predsjedavajući organizacije za zaštitu potrošača ASCOSEN u Senegalu.

Pierre Nacoulma, predsjedavajući slične organizacije u Burkini Faso, to potvrđuje: “Nedavno smo imali problem jer su pekari štrajkali zbog povećanja cijena pšenice.” Ako cijene osnovnih živežnih namirnica budu i dalje rasle, mnogima će biti ugrožena egzistencija i ponovno će doći do gladi.

Savjeti iz Europske unije
Nevladine organizacije žele banke i druge financijske čimbenike natjerati na to da se suzdrže od špekulacija u segmentu osnovnih živežnih namirnica. Commerzbank, druga po veličini banka u Njemačkoj, odlučila je još u studenom 2011. prekinuti ponudu investicija u tom sektoru.

Znanstvenici sa Sveučilišta Halle-Wittenberg tome međutim ne pridaju veliku važnost. “Financijske špekulacije su sporedna stvar. Moramo postaviti mnogo važnija pitanja”, kaže Ingo Pies.

U prvom redu je važno “da se isprave greške političara, ojačaju tržišta i da se podrži prijenos tehnologije. Potrebno nam je da tehnologija stigne do zemalja u razvoju”. Tako bi se omogućila veća proizvodnja.

“To je neophodno kako bi se prehranilo devet milijardi ljudi koliko će na Zemlji živjeti u 2050. godini”, kaže Ingo Pies za Deutsche Welle.

I EU namjerava usvojiti nova pravila za poljoprivredna tržišta početkom sljedeće godine. Predsjedavajući odbora za poljoprivredu i razvoj u Europskom parlamentu, Paolo de Castro, tim povodom je za Deutsche Welle rekao: “Zaista se moramo boriti protiv špekulacija. Ali ne bismo smjeli zaboraviti da je pravi razlog nestabilnosti u poljoprivredi velika razlika između ponude i potražnje na tržištu.” (Deutsche Welle)

Postoje opravdani razlozi za pad cijene kukuruza

Zadnji tjedan studenog za cijenu kukuruza je bio poprilično miran, s nekoliko uspona i padova tijekom tjedna. Stoga je tjedan završio kako je i započeo.

Zbog vremenskih uvjeta se pojavila poprilična zabrinutost u Južnoj Americi i o stanju usjeva. Zatim su se smanjile količine etanola, što je imalo za posljedicu smanjenje količine kukuruza za preradu.

Kasnije, tijekom tjedna, izvoz je bio manji nego što je branša očekivala. Dakle, ako se uzmu u obzir dobra i loša zbivanja, tjedan je završio kako je i započeo – s gotovo neizmijenjenom cijenom kukuruza.

Stručnjaci dijele mišljenje da u narednih nekoliko tjedana postoje opravdani razlozi za pad cijene kukuruza, te da će sva pozornost biti usmjerena na izvoz američkog kukuruza i prerade kukuruza u etanol pa da će te dvije vrijednosti vjerojatno odrediti trend kretanja cijene.

Naravno, ne smije se izgubiti iz vida i situacija u Južnoj Americi koja se može promijeniti na bolje ili na gore. U boljoj situaciji bi se desio pad cijene kukuruza za razdoblje proljeća 2013. godine, no u goroj situaciji bi se povećala spot cijena kukuruza jer bi to značilo naglo povećanje potražnje za američkim kukuruzom.

Kao što je slučaj sa izvozom svih žitarica, cijene FCA izvozna luka su trenutno poprilično visoke radi zabrinutosti o sistemu rijeke Mississippi i o opskrbi u Nolu te će se u narednim tjednima smanjiti radi jako malih vodostaja.

Visoke izvozne cijene također uzrokuju porast domicilnih cijena u SAD-u jer lokalni kupci moraju platiti kako bi ponuda soje/sojine sačme ostala izvan izvoznog tržišta.

Ovaj tjedan se u branši pojavljuju komentari o izvozu američke sojine sačme koji bi mogao premašiti razine predviđene od strane Ministarstva poljoprivrede SAD-a što bi moglo uzrokovati porast potražnje za sojom za preradu, te povećati ponudu sojinog ulja. Dakle,cijena soje i sojine sačme bi mogla porasti, dok bi cijena sojinog ulja, radi povećane ponude, mogla nešto pasti.

Za kukuruz je prošli tjedan bio u znaku pada, te stručnjaci tvrde da bi i ovaj tjedan mogao biti sličan. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a će objaviti svoj idući Izvještaj o svjetskoj ponudi i potražnji za poljoprivrednim proizvodima.

No, očekuje se da taj izvještaj neće donijeti veća iznenađenja – veći dio struke smatra da će sve negativne promjene u godini biti objavljene u Izvještaju u siječnju, kada će se objaviti brojke o konačnim proizvedenim količinama žitarica.

U globalu, tržište ne očekuje uzbudljiv Izvještaj od strane Ministarstva poljoprivrede SAD-a. U narednih nekoliko mjeseci se postavlja jedno veliko pitanje vezano uz tržište kukuruza: hoće li će porasti izvoz američkog kukuruza,te hoće li izvoz ikada dosegnuti uzbudljivu razinu koju prognozira Ministarstvo poljoprivrede SAD-a. Ako Ministarstvo poljoprivrede i prilagodi izvozne brojke, ne očekuje se da će to biti prije siječnja.

Tijekom cijelog prošlog tjedna cijena soje i sojine sačme je rasla, čak i uz nešto manje oscilacije u petak. Izvoz raste više nego što je to itko očekivao, te se čini da potražnja ne nestaje.

Pad cijene je u prošli petak bio vjerojatno uzrokovan boljim vremenskih prognozama za Južnu Ameriku, a to, zajedno sa manjom cijenom kukuruza, više pogoduje prodajnom nego kupovnom raspoloženju na tržištu.

Međutim, ako se sagleda situacija za razdoblje od narednih nekoliko tjedana, kratkoročno se čini da bi približno cijena soje i sojine sačme trebala nastaviti rasti. No, dugoročno gledano, cijena soje i sojine sačme će biti pod utjecajem svih vremenskih uvjeta u Južnoj Americi.

Dakle, potrebno je pratiti vremenske prilike u Brazilu i Argentini. Kako je prošlog petka cijena soje i sojine sačme padala, tako su kupci postali aktivniji jer su se niže cijene činile kao prilika za kupnju. (Lider)

Srbija razmišlja o daljnjim ograničenjima izvoza hrane

Vlada Srbije je zbog ovogodišnje suše već donijela uredbu o zabrani izvoza šećerne repe, suncokreta i soje, a ministar poljoprivrede Goran Knežević najavio je mogućnost zabrane izvoza osnovnih živežnih namirnica

Ministar poljoprivrede Srbije Goran Knežević izjavio je u petak u Subotici da će država zabraniti izvoz osnovnih živežne namirnica, ako ne dođe do stabilizacije cijena i opskrbljenosti tržišta.

Knežević je na otvaranju poljoprivrednog foruma “Hrana za Europu” podsjetio da je Vlada Srbije zbog ovogodišnje suše već donijela uredbu o zabrani izvoza šećerne repe, suncokreta i soje.

“Suša je ove godine na tržištu prouzročila poremećaj sirovina za proizvodnju osnovnih prehrambenih proizvoda, zbog čega je država privremeno ograničila izvoz šećerne repe, soje i suncokreta i tako osigurala dovoljne količine sirovina za rad domaće prehrambene industrije”, rekao je Knežević.

Suša je nanijela velike gubitke srpskoj poljoprivrednoj proizvodnji koja je i do 50 posto manja nego lani, dodao je ministar i podsjetio da je Vlada za ublažavanje posljedica suše izvanredno odobrila 150 milijuna eura za poljoprivrednike. (banka.hr)

Cijena soje mogla bi slijediti uzlazni trend cijene kukuruza

Izvještaj Ministarstva poljoprivrede SAD-a o zalihama kukuruza bio je pomalo šokirajući jer su zalihe mnogo manje od očekivanih, što je rezultiralo pomakom cjenovne granice prema gore na terminskim tržištima.

Većina trgovaca je očekivala da će zalihe biti nešto manje, no također je bio očekivan trend pada cijena kukuruza, a ne ponovni porast.

Uzimajući u obzir stanje zaliha s prvim danom rujna te čimbenike o kojima ovisi procijenjena trenutna proizvodnja i očekivana potrošnja kukuruza kasnije tijekom godine, zalihe će biti vrlo oskudne.

Do drugačijeg scenarija moglo bi doći u slučaju da potražnja za kukuruzom posrne radi visoke cijene ili u slučaju da proizvedene količine budu veće od sadašnjih procijenjenih količina.

U slučaju da se ostvari daljnji pad proizvodnje kukuruza ispod trenutačne procijenjene količine, ponuda će biti ‘slabašna’, dok bi cijena istovremeno mogla jako porasti.

Nakon nedavnog pada cijene kukuruza došlo je do velike potražnje i prodaje, no i dalje ne dovoljno velike da pokrije svu potražnju za predstojeće mjesece prije pojave većih količina kukuruza iz Južne Amerike na svjetskom tržištu. Dakle, cijena kukuruza globalno bi trebala porasti osim ako se u narednih par dana ne pojave drugi zaključci nakon detaljne analize zaliha navedene robe.

Na tržištu sojine sačme Izvještaj o zalihama soje nije bio poticajan jer su zalihe za mjesec rujan bile veće nego što je večina stručnjaka očekivala. No kako je prošli tjedan odmicao cijena sojine sačme krenula je uzlazno kao posljedica porasta cijene kukuruza prema gornjem limitu.

Stručnjaci su mišljenja da bi cijena soje mogla slijediti uzlazni trend cijene kukuruza.

Budući da su objavljeni izvještaji o ranoj žetvi sojine sačme koji su pokazali poprilično različite prinose teško će biti predvidjeti kakvi će biti ukupni prinosi sezone.

U slučaju neznatno boljih prinosa koje predviđa Ministarstvo poljoprivrede SAD-a tržište i dalje smatra da količine sojine sačme neće biti dostatne kako bi pokrile potražnju za narednih nekoliko mjeseci. Sve dok prinosi soje značajno ne porastu neće biti razloga za kratkoročno očekivanje pada cijene sojine sačme na globalnom tržištu.

Cijene uvozne sojine sačme na hrvatskom tržištu i dalje su visoke. Kako je u Hrvatsku dozvoljen uvoz isključivo ‘GMO free robe’ očekuje se i daljni trend rasta jer su već sada poznati podaci za prvi kvartal 2013. koji nisu nimalo ohrabrujući. I dalje će najviše trpjeti proizvođači koje će ‘GMO free’ sojina sačma u prosjeku koštati 93,7 američkih dolara po toni više nego modificirana roba iste kvalitete i proteinske vrijednosti.

Drugi problem se pojavljuje u nedostupnosti ‘GMO free’ robe koje je sve manje, a posebno ju je teško nabaviti kada ste i voljni za istu skupo platiti. Radi navedenih razloga narednih nekoliko mjeseci u Hrvatskoj će biti nemoguće nabaviti brazilsku ‘gmo free’ sojinu sačmu koju će radi nestašice zamijeniti indijska ‘GMO free’ sojina sačma jednake kvalitete.

Još nije poznato hoće li se situacija promijeniti s ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju 1. srpnja 2013., odnosno hoće li biti dozvoljen uvoz genetski modificiranih organizama uz pravilno deklariranje roba.

Proizvođači očekuju zakonsku regulativu koja bi im omogućila izbor i kontinuitet proizvodnje s obzirom da je ‘GMO free’ žitarica na globalnom nivou sve manje. Neki bi i dalje isključivo koristili ‘GMO free’ robu koju bi kao takvu brandirali i isticali kao genetski nemodificiranu.

Do tada nadležne inspekcije bi pri uvozu bilo koje vrste roba u Hrvatsku trebale kontrolirati, nadgledati, uzimati uzorke i raditi analize na GMO, što ne čine.

Dosadašnja praksa je pokazala da se kroz domaće granične prijelaze svakojaka roba svakodnevno nesmetano uvozi u Hrvatsku bez ikakvih provjera, certifikata i analiza. Ista se ne deklarira kao genetski modificirana na štetu hrvatskih potrošača. (Lider)

Odgođeno uvođenje izvoznih carina na poljoprivredne proizvode

Vlada je na jučerašnjoj sjednici trebala donijeti uredbu o uvođenju izvozne carine na pšenicu, ječam, kukuruz i soju, no ta je točka skinuta s dnevnog reda zbog dodatnih konzultacija s Europskom komisijom.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio je novinarima nakon sjednice kako smatra da s Europskom komisijom neće biti problema jer će njegovo ministarstvo kvalitetno obrazložiti zašto želi uvesti izvozne carine na neke poljoprivredne proizvode.

Radi se o mjeri kojom Vlada reagira na posljedice ovogodišnje dugotrajne suše, a danas je s ciljem ublažavanja šteta od suše i ostalih nepogoda prihvaćena odluka o sufinanciranju troškova otkupa jabuka, mandarina, grožđa i maslinovog ulja.

Ukupna sredstva za otkup iznose 113 milijuna kuna, a bit će isplaćena u prvoj polovici iduće godine, najavio je Jakovina.

Vlada je također donijela odluku o oslobađanju poljoprivrednika od plaćanja dijela naknade za zakup i koncesiju poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, a vrijednost te mjere je oko 16,5 milijuna kuna

Osim toga, podsjetio je Jakovina, seljacima je isplaćeno i 400 milijuna kuna preostalih poticaja, te je pripremljen sustav da već u siječnju 2013. počne isplata potpora za proizvodnu godinu 2012., za što su osigurana sredstava od gotovo dvije milijarde kuna.

Vlada je na sjednici riješila i problem ergele u Đakovu tako što joj je odredila novi naziv Državna ergela Đakovo i Lipik, sa sjedištem u Đakovu, uz dvije organizacijske jedinice u Đakovu i Lipiku. (H)

Next Page »