Dok su Hrvati u Srbiju uložili 520 milijuna eura, u Hrvatskoj sve više srpske robe

Rodoljub Drašković, jedini srpski ulagač u Hrvatskoj, kaže da je teško opstati kao srpska firma, ali da se unatoč svemu ne predaje

Najnovija analiza vanjske trgovine Srbije, koju je napravila tamošnja Privredna komora u Beogradu, pokazala je ne samo da između dviju susjednih država raste količina prometa, nego da Hrvatska postaje strateški važan partner za srpsko gospodarstvo.

Tijekom posljednjih osam godina međusobna razmjena porasla je za čak sedam puta. Ako se zna da je razmjena početkom ovog desetljeća bila 40 milijuna eura u, primjerice, 2000. godini, moglo bi se reći da to i nije iznenađujući rezultat.

Međutim, otvaranjem zone CEFTA slobodnog trgovanja 2007. godine poslovi su dobili takav zamah da se s razlogom može govoriti o izuzetnom porastu gospodarske suradnje.

To su naglasili i predsjednici Boris Tadić i Ivo Josipović, tijekom nedavne posjete prvog čovjeka hrvatske države Srbiji.

Zaključeno je da su gospodarstva dviju zemalja komplementarna i upućena jedna na drugo i da u potpunosti treba koristiti prednosti koje pruža liberalizacija stvorena CEFTA zonom.

Na vanjskotrgovinskoj listi Srbije, Hrvatska je 2009. godine s prometom od 689 milijuna dolara zauzimala 10. mjesto. Po vrijednosti ostvarenog izvoza bila je na 10. mjestu, dok je po vrijednosti uvoza, hrvatsko gospodarstvo bilo na 11. mjestu.

Tijekom prvih pet mjeseci 2010. godine ukupna razmjena dostigla je 244,4 milijuna dolara, što je za 4,96 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Pri tome je, pokazuju podaci PKS-a, Srbija imala deficit od 30,7 milijuna dolara. Naime, srpski izvoz iznosio je 106,9 milijuna, dok je iz suprotnog smjera u Srbiju stiglo roba i usluga za 137,5 milijuna dolara.

Kretanje izvoza i uvoza ukazuje na još jednu zanimljivu tendenciju. Srpski izvoz u Hrvatsku porastao je za 7,5 posto, dok je istovremeno ostvaren porast hrvatskog izvoza za 3,1 posto.

Očigledno se debalans smanjuje što je dobro, kako s političkog, tako i s gospodarskog aspekta. Još jedno polje gospodarske suradnje vrlo je zanimljivo jer baš ono ukazuje na strateški značaj Hrvatske kao gospodarskog partnera.

Obujam ukupnih investicija hrvatskih tvrtki u Srbiji prešao je pola milijarde eura (520 milijuna) tako da je Hrvatska postala šesti po vrijednosti ulagač u srpsko gospodarstvo.

Da bi stvari bile još interesantnije, to je 19 posto svih hrvatskih investicija u inozemstvu, po čemu je Srbija na drugom mjestu, odmah iza Nizozemske.

Na žalost, u obrnutom smjeru stvari se ne odvijaju onako kako bi srpska strana željela. Za sada se kao jedino ozbiljnije ulaganje srpskih poduzeća u Hrvatskoj spominje investicija koncerna Swislion Takovo Rodoljuba Draškovića vrijedna 20 milijuna eura.

To može biti kamen spoticanja, ali je za očekivati da će u budućnosti rasti i iznos srpskih ulaganja u Hrvatskoj.

Drašković, međutim, nema posebno lijepe riječi o ulaganju, s obzirom da mu, kako je rekao za srpske medije, u tvrtki “ne cvjetaju ruže”.

“Niti imam podršku tamo, niti imam podršku odavde. Vrlo je teško na hrvatskom tržištu opstati kao srpska firma. Radim na rubu egzistencije, iako imam ambiciozne planove i ne predajem se”, rekao je Drašković.

Podrška države
Prema njegovim riječima, političke prilike u Hrvatskoj ne dopuštaju ulaganje.

“Nismo dobrodošli. Nitko od srpskih vlasti nam u tom smislu ne nudi pomoć. Istovremeno, hrvatski poduzetnici imaju neusporedivo veću podršku države - od porezne politike, preko financijske podrške pa do stvaranja uvjeta za ulaganja. Kada je u pitanju interes hrvatske ekonomije oni su jedinstveni, dok naša država ne vodi računa o nastupu naših firmi u regiji”, ocjenjuje Drašković.

Neslužbeno, poduzetnici iz Privrednog kluba reći će je glavni krivac loša atmosfera prema njima u Hrvatskoj. (pd)

Srbija: Poražavajući rezultati kontrole hrane

Vijest da su veterinarski inspektori zabranili prodaju gotovo 40 tona svježeg mesa, mlijeka, mliječnih proizvoda i ribe i više od 15.000 komada jaja upozorenje je potrošačima da budu više nego obazrivi u kupovini, piše beogradska Politika.

Još je alarmantnije da je većina ovih proizvoda povučena zbog isteklog roka trajanja.

Iz organizacija za zaštitu kupaca poručuju da ih to nimalo ne čudi jer se, zbog pada kupovne moći, hrana sada duže zadržava na policama.

I dok se čeka sudski epilog opsežne kontrole kvalitete hrane u mesnicama, ribarnicama, slastičarnama, veleprodajnim objektima, marketima i skladištima u svih 17 beogradskih općina, kupcima preostaje da ozbiljno povedu računa o artiklima koje stavljaju u košaricu. Naročito kada temperatura prijeđe trideseti podjeljak.

Osim Veterinarske koja provjerava hranu životinjskog podrijetla, i Poljoprivredna inspekcija se nedavno bavila kontroliranjem rokova trajanja prehrane biljnog podrijetla. I ovi rezultati su poražavajući. U gotovo svakoj šestoj kontroliranoj prodavaonici u Srbiji inspektori Ministarstva poljoprivrede pronašli su barem jedan prehrambeni proizvod čiji je rok istekao.

„Može se reći da su donekle sigurniji veliki trgovci, jer osim što ih mi kontroliramo oni imaju i vlastite sustave vođenja evidencije. A i obrt robe je brži kod njih“, kaže inspektorica Gordana Mijatov.

„Dugotrajni proizvodi, poput juha u vrećicama i čajeva najčešće probijaju rokove trajanja i ostaju na policama. Dok svi obavezno pogledaju do kada su upotrebljive lako kvarljive namirnice poput mlijeka i jaja, i obavezno pročitaju deklaraciju, malo tko se informira o roku trajanja drugih namirnica“, objašnjava Mijatov.

Ovi rokovi vrijede samo ukoliko se proizvodi skladište na odgovarajući način i ne izlažu se izravno sunčevoj svjetlosti i vlazi. I ambalaža utječe na trajnost proizvoda, pa iako je vino što starije to bolje, ukoliko se pakira u plastiku neće biti tako.

Agrokor ne kupuje srbijanski Carnex

Iz koncerna Agrokor su izvijestili kako nisu u procesu kupnje odnosno preuzimanja mesne industrije Carnex, vodeće kompanije na području Srbije u proizvodnji mesa i prerađevina od mesa, o čemu su ovih dana pisali brojni hrvatski mediji.

“Agrokor nije u procesu kupnje odnosno preuzimanja tvrtke Carnex. Carnex je naš partner s kojim imamo dugogodišnju poslovnu suradnju te kako smo prisutni i djelujemo u istoj industriji, a i jedan smo od kupaca njihovih roba, logično je da imamo poslovnu komunikaciju”, navode iz Agrokora upitani za komentar medijskih napisa o tome da se Agrokor sprema preuzeti Carnex. Carnex je vodeća kompanija na području Srbije u proizvodnje mesa i prerađevina od mesa. Osnovana je 1958. godine u Vrbasu, a danas zapošljava više od 2.000 djelatnika, podaci su sa internet stranica te kompanije.

Agrokor opovrgnuo da kupuje Imlek

Agrokor je opovrgao informaciju da s investicijskim fondom Salford, koji izlazi iz kompanija koje je svojedobno preuzeo u Srbiji, pregovara o kupnji mljekare Imlek.

Podsjećamo Srbijanski Press jučer je ustvrdio da Salford o prodaji Imleka pregovara s Agrokorom, koji se dosad nije bavio mljekarstvom. Salford prodaje i kompanije Bambi Banat te punionicu vode Knjaz Miloš. Spomenuti investicijski fond je u Hrvatskoj neuspješno pokušavao kupiti KIM, a spominje se kao interesent za Badelove Kalničke vode.

Agrokor zainteresiran za srpsku mljekaru Imlek

Prema pisanju beogradskog Pressa investicijski fond Salford najavio je skoru prodaju četiri velike srpske kompanije, a kao najizgledniji kupac ističe se hrvatski Agrokor

Salford namjerava prodati kompanije Bambi Banat, Knjaz Miloš, i mljekare Subotica te Imlek. Sve te kompanije posluju u okviru grupe Danube foods. Direktor korporativnih poslova te tvrtke Rade Pribićević je kazao kako su se stekli svi uvjeti za prodaju srpskih poduzeća u vlasništvu Salforda. “Sazrjela je situacija za prodaju ovih tvrtki. Ima dosta zainteresiranih kompanija, vidjet ćemo tko će biti novi vlasnici”, kazao je Pribićević.

Iako Pribićević nije želio otkriti imena kupaca, Press piše kako je Agrokor već započeo pregovore o preuzimanju mljekare Imlek. Nakon što je Salford objavio da prodaje četiri kompanije, Agrokor je stupio u kontakt s menadžmentom srpske kompanije. Pribićević tvrdi kako su sve četiri kompanije spremne za prodaju, a da se to posebno odnosi na Imlek.

“Nismo još dobili dobru ponudu i oko toga još nema dogovora”, kazao je Pribićević. U te četiri tvrtke značajne udjele ima i država Srbija. Generalni direktor Salforda za Srbiju Slobodan Petrović je početkom godine kazao da je plan da se kompanije Bambi Banat, Knjaz Miloš, Subotica i Imlek prodaju najkasnije do 2012. godine.

Ivica Todorić je nedavno objavio kako je Agrokor u srpske kompanije u kojima drži većinski paket uložio 450 milijuna eura. Tvrtke koje u Srbiji drži Todorić ostvaruju promet od 600 milijuna eura, od čega je 40 milijuna izvoza. Agrokor u Srbiji zapošljava oko 7 tisuća radnika.

Next Page »