Hrvatske kompanije sele pogone u BiH, ali ne i Srbiju

Hrvatske tvrtke, pred ulazak zemlje u Europsku uniju 1. srpnja, masovno sele proizvodnju u druge države jer carine koje će susjedne zemlje uključujući i Srbiju uvesti na hrvatsku robu učinit će je potpuno nekonkurentnom, piše Blic. Ipak, tvrtke za selidbu ne biraju Srbiju.

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi, čije su članice sve zemlje Balkana, a koje nisu u EU. Kraš u Hrvatskoj zapošljava 1500 radnika, a u Prijedoru oko 400. Kažu da će im se, ukoliko prebace izvozni asortiman u Prijedor, u Zagrebu pojaviti višak zaposlenih. Istu dilemu ima i “Zvečevo”, koji veći dio proizvodnje seli iz požeških pogona u Čapljinu. “Gavrilović” će, pak, dio proizvodnje raditi u Čitluku.

To znači da bi za mesne, mliječne, konditorske proizvode i cigarete, koje Hrvatska izvozi u BiH, ta zemlja od srpnja morala plaćati carinu u vrijednosti od 100 milijuna dolara. Zato je moguću selidbu u Mostar ili Banjaluku najavio i TDR, a prehrambeni div “Franck” je poručio da će pojačati proizvodnju u Grudama u BiH, kao što će i hrvatski konditor “Kraš” imati izvozni program u Prijedoru.

Aleksandar Miloradović, savjetnik u Agenciji za strana ulaganja Srbije, kaže za “Blic” da ono što te tvrtke mogu dobiti u Bosni i Hercegovini jeste relativno niža cijena i više raspoložive radne snage.

“Biznis neće slušati politiku, odlučit će hrvatski poduzetnici, a Srbija je ipak najatraktivnije tržište u regiji. Nama je realna konkurencija Bugarska, pa i Makedonija, ali Bosna nije. Možda su u prednosti samo u radno intenzivnim granama”, tvrdi Miloradović.

U Hrvatskoj kažu da je izabrana BiH jer je to najznačajnije tržište na koje Hrvatska izvozi. Tatjana Tomić iz Državnog ureda za trgovinsku politiku kaže da na području CEFTA-e Hrvatska ima oko 600 poduzeća, u obliku vlasništva ili predstavništva i da polovica tih kompanija već sada radi u BiH. (Blic.rs)

Duhanska industrija u regiji: Otvorena utakmica

Svi najbolji svjetski igrači preuzeli su inicijativu na terenu jugoistočne Europe. Nezavisni proizvođači poznaju domaći teren i pružaju žilav otpor pa je utakmica u punom jeku

Tržište duhanskih proizvoda u regiji jugoistočne Europe izuzetno je kompetitivno na kojem djeluju sve vodeće globalne kompanije te lokalni proizvođači.

Takozvana velika četvorka – Philip Morris International (PMI), British American Tobacco (BAT), Imperial Tobacco Group (ITG), Japan Tobacco International (JTI) – u posljednjih desetak godina snažno nastupaju na ovim tržištima putem akvizicija lokalnih proizvođača te korištenjem snažne marketinške i logističke potpore svojih globalnih središnjica.

U novije vrijeme pojavio se i Korea Tobacco (KT&G) kao peti predstavnik globalne scene, dok su od regionalnih proizvođača najznačajniji TDR, Fabrika duhana Sarajevo (FDS), Fabrika duvana Banja Luka (FDBL), Fabrika duhana Mostar (FDM), Monus, Tutunski kombinat Prilep (TKP), Tutunski kombinat Kumanovo (TKK) i drugi.

DOLAZAK NAJVEĆIH
Philip Morris International 2003. je godine obavio akviziciju najveće duhanske kompanije u Srbiji kada je za 636 milijuna američkih dolara kupio Duvansku industriju Niš (DIN) koja od tada posluje pod imenom Philip Morris Operations a.d. Niš. Iste godine BAT je preuzeo Duvansku industriju Vranje (DIV), a 2010. je ime kompanije promijenjeno u British American Tobacco (BAT).

Japan Tobacco International u kupnju Duvanske industrije Senta 2006. godine investirao je više od 100 milijuna američkih dolara, što je dotad bila najveća japanska investicija na srpskom tržištu. Značajna sredstva su u godinama nakon preuzimanja uložena u modernizaciju proizvodnih procesa sada JT International a.d. Senta te je pokrenut značajan izvoz na tržišta regije.

Imperial Tobacco Srbija osnovana je 2003. godine od kada je snažno diversificirala svoj portfelj cigaretnih brendova i ostalog duhanskog asortimana. Jedina nezavisna kompanija u Srbiji je Monus koji u svojoj tvornici u Inđiji proizvodi brend “Fast” koji je među popularnijim cigaretama na srpskom tržištu.

U Bosni i Hercegovini Fabrika duhana Sarajevo je jedan od vodećih proizvođača na tržištu. Od 1996. do 2012. godine u obnovu i modernizaciju proizvodnje u ovoj su kompaniji uložili više od 50 milijuna eura.

Osim na domaćem bh. tržištu FDS je prisutan i na Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji. Sarajevski proizvođač svijetli je primjer duhanske industrije u Bosni i Hercegovini, što se baš ne bi moglo reći za druge dvije tvornice u toj zemlji.

Mostarski FDM, u kojem se ne proizvodi od 2008. godine, uskoro bi mogao završiti u stečaju nakon sedam neuspješnih pokušaja privatizacije. Čini se da bi sličnu sudbinu ipak mogla izbjeći tvornica u Banja Luci koju bi trebao preuzeti bugarski Bulgartabac.

U Sloveniji je Tobačna Ljubljana dio Imperial Tobacco Groupa. Danas se glavni dio poslovanja nekad uspješne ljubljanske tvornice odnosi na marketing, prodaju i distribuciju brendova ove kompanije. Većinski udio dionica ITG je kupio 2002. godine, a dvije godine potom u Tobačnoj Ljubljana ugašena je proizvodnja.

Na makedonskom tržištu Tobačna Ljubljana je 1999. godine kupila Tutunski Kombinat Skopje (TKS), što je Imperial Tobaccou osiguralo odličnu startnu poziciju u Makedoniji gdje je danas uvjerljivi lider.

PAT POZICIJA HRVATSKE
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i posljedični izlazak iz Cefte donijelo je velike turbulencije na tržištu regije. CEFTA (Central European Free Trade Agreement) je osnovana 1992. i obuhvaćala je prostore od Baltičkog do Jadranskog i Crnog mora i imala je tržište od 90 milijuna ljudi.

Danas, nakon što su neke države u međuvremenu postale članice EU, to tržište obuhvaća oko 25 milijuna potrošača. Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini danas pripadaju Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo.

Na ovom tržištu Hrvatska ima dobar položaj koji u brojkama za 2011. iznosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza ili 1,7 milijardi eura, dva puta više nego što je iz zemalja Cefte uvezeno u Hrvatsku.

Procjenjuje se da bi troškovi hrvatskog izvoza od 1. srpnja ove godine u Makedoniju mogli biti i dvostruko veći, a u Srbiju i BiH čak trostruko. Sve to dovodi u tešku situaciju i jednog od vodećih hrvatskih izvoznika, rovinjski TDR.

Naime, izlaskom iz Cefte carinske stope na cigaretne proizvode proizvedene u Hrvatskoj povećavaju se u Srbiji s 15% na 57%, u BiH s 0% na 15%, u Makedoniji s 27% na 42%, a na Kosovu s 0% na 10%.

“Učinci ovih promjena za TDR znače oko 10 milijuna eura godišnje više plaćenih carina ili gubitak 130 radnih mjesta u Hrvatskoj. Kako bi otklonio negativne učinke izlaska iz Cefte, TDR razmatra različite poslovne mogućnosti”, priopćeno je nedavno iz te tvrtke, dok se u medijima nagađa kako bi TDR dio svoje proizvodnje mogao preseliti u BiH.

Prema objavljenim podacima, TDR je u 2012. godini na tržištu Bosne i Hercegovine prodao 2,6 milijardi cigareta uz tržišni udio od 32 posto, dok je na drugom najznačajnijem izvoznom tržištu, onom u Srbiji, u prošloj godini prodao 1,4 milijarde komada cigareta uz tržišni udio od 7,6 posto.

Rastuća gospodarska kriza te porezno opterećenje cigareta osnovni su izazovi za ovu industriju koja se suočava sa sve jačim crnim tržištem. Tako je tržište cigareta u Srbiji prošle godine palo za više od 6 posto, uz daljnji nastavak negativnog trenda u 2013. godini i, kako se predviđa, pad od oko 20 posto.

LIDERI NA TRŽIŠTIMA
Prema podacima Euromonitor Internationala za 2011. godinu, na tržištu Bosne i Hercegovine vodeći proizvođač je Fabrika duhana Sarajevo, dok je na drugom mjestu TDR. Treću i četvrtu poziciju zauzimaju Philip Morris i Imperial Tobacco, dok je Fabrika Duvana Banja Luka na petom mjestu.

FDS i TDR imaju po dva brenda među vodećom petorkom. Drina je najpopularniji brend cigareta u zemlji, a Aura je na četvrtom mjestu. Drugo i treće mjesto zauzimaju TDR-ove robne marke York i Ronhill, dok se na petoj poziciji nalazi Philip Morrisov Marlboro.

U Makedoniji je vodeći proizvođač Imperial Tobacco, a slijede ga Tutunski Kombinat Prilep na drugom i TDR na trećem mjestu, dok četvrtu i petu poziciju drže Philip Morris i Japan Tobacco.

Među pet vodećih brendova na makedonskom tržištu tri dolaze iz portfelja Imperial Tobaccoa: Rodeo je broj jedan, Boss je na trećem a West na četvrtom mjestu. Tutunski kombinat Prilep sa svojom robnom markom Brand zauzima drugu poziciju, a listu zaključuje TDR-ov Ronhill na petom mjestu.

Philip Morris je lider na tržištu Srbije. Slijede ga British American Tobacco, Japan Tobacco International, TDR i lokalni proizvođač Monus. Philip Morris okupira gotovo cijelu listu vodećih pet brendova. Jedino se BAT-ov Viceroy probio na peto mjesto, dok su prva četiri cigaretna brenda redom: Best, Classic, Marlboro i Bond.

U Sloveniji je vodeći igrač na tržištu Imperial Tobacco, a slijede tri preostala predstavnika velike četvorke – PMI, JTI i BAT, dok listu zaključuje TDR na petom mjestu. Vodeći brendovi su West i Boss od Imperial Tobaccoa, na trećem mjestu je Philip Morris s Marlborom, a četvrto i peto mjesto drži Japan Tobacco s Camelom i Winstonom.

Čačanski čips ide u supermarkete

Čačanski čips i flips naći će se do kraja mjeseca u svim supermarketima u Srbiji, izjavio je Tanjugu direktor poduzeća “Chipsy Way” Tomislav Bajević.

Prema njegovim riječima, u proteklih mjesec dana plasirano je sedam šlepera robe zemljama u okruženju. “Najveću količinu proizvoda izvezli smo u Makedoniju i Crnu goru, a idućeg tjedna kreće šleper flipsa i čipsa za Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Bajević i dodao kako je na Kosovo plasirano već četiri šlepera robe.

Generalni zastupnik prodaje za Crnu Goru je tvrtka “Voli trade”, koja objedinjuje nacionalni lanac marketa i najjaču distributivnu mrežu u toj zemlji, za BiH je to poduzeće “Union Food”, dok u Makedoniji “Chipsy Way” ima svoje predstavništvo.

Za sat vremena, pojasnio je Bajević, proizvede se 480 kilograma čipsa i 150 kilograma flipsa po liniji. Za ove artikle trenutno su u funkciji po dvije proizvodne trake.

“Kupci su veoma zadovoljni kvalitetom naših proizvoda, a početkom lipnja krećemo s velikom reklamnom kampanjom čiji će nositelj biti Željko Samardžić”, istaknuo je.

Trenutno se kupuje potpuno nova oprema za proizvodnju pirea, naglasio je Bajević izrazivši očekivanje da će se i taj proizvod uskoro naći na srpskom i inozemnom tržištu.

Kako je naveo, od poljoprivrednika s područja Čačka ugovoren je otkup šest milijuna kilograma krumpira po fiksnoj cijeni. Inače, “Fabrika za proizvodnju čipsa” osnovana je 1962. godine kao PIK “Čačak”, a privatizirana je 2005. kada ju je kupio beogradski biznismen Slaviša Purić.

Tvornica je pet godina kasnije otišla u stečaj, a rujna 2012. prodana je konzorciju od tri osobe za milijun eura.

Trenutno zapošljava 66 radnika, a u narednom periodu, kako kaže Bajević, očekuje se i prijem novih, obzirom da je obujam proizvodnje sve veći. (B92)

Delhaize otvara još 20 novih trgovina

Multinacionalni trgovački lanac Delhaize u Srbiji će u ovoj godini otvoriti 20 novih prodavaonica, najavio je predsjednik i generalni direktor Pierre-Olivier Beckers. On je ukazao na veliki potencijal srpskog tržišta koje, kako je istaknuo, raste, razvija se i obećava.

“Prije manje od dvije godine, Delhaize grupa je odlučila doći na srpsko tržište. Mi nikada nismo skrivali našu vjeru u regiju i ambiciju koju imamo na tom prostoru. Dok smo tražili tržišta za koja je postojala mogućnost rasta, Srbija nam je zapala za oko”, rekao je.

Beckers je naveo da Delhaize u Srbiji ima 360 prodavaonica i zapošljava 11.000 radnika, istaknuvši da su, kada su kupili Delta Maxi, imali mogućnost da brzo iskoriste pogodnosti najviše zahvaljujući odličnom portfelju prodavaonica, iskusnim suradnicima te zrelom i iskusnom timu menadžera.

“S obzirom na to da je Delhaize grupa već bila prisutna u Rumunjskoj i Grčkoj, regija nam nije bila nepoznata i znali smo da ćemo kupovinom Delta Maxija biti u mogućnosti da se istovremeno oslonimo i iskoristimo našu stručnost te učimo iz iskustva”, dodao je.

Prije desetak dana u Staroj Pazovi postavljen je kamen temeljac za izgradnju distributivnog centra Delhaize, što je, kako je rekao Beckers, “dokaz da je Srbija kamen temeljac za prisustvo Delhaizea u jugoistočnoj Europi”.

Novi distributivni centar bit će spreman za korištenje krajem 2014. i to na površini od 70.000 četvornih metara, uz mogućnost proširenja kapaciteta i do 125.000 kvadrata u narednim godinama.

Investicija je vrijedna 50 milijuna eura, a u prvoj fazi posao će u tom distributivnom centru dobiti 750 radnika.

Centar će biti povezan s tri ključna cestovna pravca i raspolagat će sa 100 utovarno-istovarnih mjesta s kojih će dnevno moći krenuti 250 tegljača, a omogućit će veću kontrolu i sigurnost namirnica.

Distributivni centar će svakoga dana moći isporučiti 6.500 paleta, što je količina robe dovoljna za opskrbu 450 prodavaonica te će s tim kapacitetom moći podržavati rastuću maloprodajnu mrežu ove kompanije u regiji.

Delhaize u Srbiji posluje kroz formate trgovina Maxi supermarket, Mini Maxi i Tempo.

Sjedište kompanije je u Belgiji, a prisutna je u 11 zemalja na tri kontinenta. Delhaize je srpski Delta Maxi kupio za oko 960 milijuna eura. (SEEbiz.eu)

Srbija: Cijene ulja i šećera mogu biti niže do 10 posto

Cijene ulja i šećera u Srbiji mogle bi biti niže i do 10 posto, ocijenio je stručnjak u Privrednoj komori Srbije Vojislav Stanović.

“Po našem mišljenju u Privrednoj komori, cijene jestivog ulja su u postojećoj konstelaciji odnosa ponude i potražnje relativno visoke i postoje uvjeti da idu niže, a da proizvođači ne ostvare gubitak”, rekao je Stanković za Tanjug.

Proizvođači ulja, dodao je, suočeni su s velikim zalihama suncokreta ali i jestivog ulja, pa čak nude i Robnim rezervama da otkupe izvjesnu količinu te osnovne životne namirnice.

Zbog takve situacije treba očekivati pad cijene jestivog ulja u narednom razdoblju, naveo je Stanković.

Slična je situacija i sa šećerom jer prošle godine proizvođači zbog suše nisu imali značajnije gubitke koji su u proizvodnji iznosili do 14 posto.

Prenijete su i zalihe iz prethodne i ove godine dok su i cijene na burzama izuzetno niske.

“Domaća cijena šećera s padom od pet do 10 posto i dalje je konkurentna u odnosu na burzovnu cijenu”, rekao je Stanković. (Tanjug)

Next Page »