Promet u trgovini na malo u srpnju pao na godišnjoj razini

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u srpnju je u odnosu na lipanj bio nominalno veći za 15,2 posto, a realno za 16,9 posto, dok je na godišnjoj razini nominalno pao za 2,2 posto, a realno za 5,1 posto, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Podaci o prometu trgovine na malo prema trgovačkim strukama pokazuju da je promet u srpnju u odnosu na lipanj nominalno porastao u 16 trgovačkih struka.

U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koja u ukupnoj maloprodaji ima udio od 40,6 posto, promet je u srpnju u odnosu na lipanj nominalno povećan za 22,4 posto.

Isti porast, 22,4 posto, zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja u ukupnoj maloprodaji sudjeluje s 21,7 posto.

Na godišnjoj razini, u srpnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, promet je porastao u sedam trgovačkih struka, a najviše u prodaji duhanskih proizvoda, za 8,1 posto.

Maloprodaja motornih goriva i maziva porasla je 2,3 posto, u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama za 7,2 posto itd.

Maloprodaja je u srpnju na godišnjoj razini pala u 11 trgovačkih struka. Tako je, primjerice, prodaja motornih vozila smanjena za 36,6 posto, tekstila, odjeće i obuće za 15,3 posto, električnih aparata za kućanstvo za 8,4 posto, namještaja za 11 posto itd. (H)

Eurozona: Pad prometa u trgovini, najgore u Portugalu i Španjolskoj

Promet od trgovine na malo u eurozoni u srpnju je smanjen za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini bio manji za 1,7 posto, pokazali su u srijedu preliminarni podaci europskog statističkog ureda Eurostata.

U 27-članom EU promet u trgovini na malo u srpnju je na mjesečnoj razini ostao nepromijenjen, ali je prema istom mjesecu prošle godine smanjen za 0,2 posto, pokazuju podaci statističkog ureda.

Najveći pad prometa na mjesečnoj razini u srpnju je zabilježen je u Španjolskoj, od 1,9 posto, a slijede Malta i Austrija, s padom prometa od 1,7 posto. Pad su zabilježile i Njemačka i Slovenija, za 0,9 posto, objavio je Eurostat.

Najizrazitiji rast prometa od trgovine na malo zabilježila je pak Latvija, od 2,7 posto, a slijede Irska i Poljska, uz rast prometa od 1,7 odnosno 1,6 posto.

Na godišnjoj razini najveći pad prometa zabilježen je u Portugalu, od 7,6 posto, koji u stopu prati Španjolska s padom od 7,3 posto. Slijedi Malta s padom prometa od 4,2 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

S druge strane, u odnosu na srpanj prošle godine najveći rast prometa u trgovini na malo ostvaren je u baltičkim zemljama. Tako je u Latviji na godišnjoj razini uvećan za 10,3 posto, Estoniji za 6,5 posto a u Litvi, 5,7 posto, pokazuje preliminarno izvješće Eurostata. (H)

Maloprodaja u srpnju pala čak 5,1 posto

U srpnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pao 5,1 posto na godišnjoj razini, što je već peti mjesec zaredom kako potrošnja pada, a taj podatak pokazuje da je gospodarstvo nastavilo slabiti i na početku trećeg tromjesečja.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u srpnju nominalno pao za 2,2, a realno za 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

To je ista stopa pada potrošnje kao i u lipnju, a to je ujedno i peti mjesec zaredom kako potrošnja pada, što je posljedica slabosti tržišta rada, stagnacije plaća i smanjenja raspoloživog dohotka.

“Rast nezaposlenosti na godišnjoj razini te pad zaposlenosti, uz stagnaciju kreditiranja stanovništva, negativno su utjecali na maloprodaju. Tome treba pridodati stagnaciju plaća, visoku razinu potrošačkog pesimizma te neizvjesnost glede ostvarivanja budućih dohodaka. Dodatno, realni raspoloživi dohodak smanjen je uslijed rasta troškova života, dijelom zbog povećanja PDV-a u ožujku, te rasta cijena električne energije i plina u svibnju, ali i relativno visokog kreditnog opterećenja”, navode analitičari Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke u osvrtu na podatke DZS-a.

Ipak, u srpnju je vidljiv utjecaj potrošnje turista, pa je u odnosu na lipanj promet u trgovini na malo realno porastao 16,9 posto.

“Dobri fizički rezultati u središnjoj turističkoj sezoni, kao što je rast noćenja, mogli bi ublažiti očekivano smanjenje domaće potrošnje. Međutim, s obzirom na globalna negativna kretanja te općenito suzdržanost u potrošnji i kod inozemnih gostiju, pozitivni učinci bit će ograničeni. Pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti, koji započinje krajem trećeg, a intenzivira se u posljednjem tromjesečju, ne daje optimizam da će se promet u trgovini na malo oporaviti do kraja godine”, zaključuju analitičari Raiffeisen banke.

Nakon što je jučer objavljeno da je industrijska proizvodnja u srpnju pala za 5,5 posto na godišnjoj razini, podatak o padu potrošnje u istom mjesecu pokazuje da je gospodarstvo nastavilo slabiti i na početku trećeg tromjesečja.

Hrvatsko je gospodarstvo u recesiji od posljednjeg lanjskog kvartala, a recesija se produbila u drugom tromjesečju ove godine, kada je bruto domaći proizvod pao 2,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov najveći pad u posljednje dvije godine.

Detaljnije izvješće o prometu u trgovini na malo DZS će objaviti za dva tjedna. (H)

Rekordan srpanj Maraske, rast prodaje 18%

Zadarska Maraska d.d. ostvarila je tijekom srpnja rast prihoda od 18 posto, što je najbolji mjesečni prodajni rezultat u posljednjih deset godina.

Kako navode iz tvrtke, srpanj je bio najuspješniji mjesec u tekućoj godini sa stopama rasta od 14 posto na domaćem tržištu i 77 posto na inozemnom tržištu u odnosu na isti mjesec lani.

“Srpanj nastavlja pozitivan trend rasta prihoda u 2012., budući da su svi mjeseci u tekućoj godini ostvarili rast prometa na godišnjoj razini, unatoč padu potrošnje i gospodarskoj krizi. U prvih sedam mjeseci Maraska bilježi rast prodaje od 10 posto na domaćem tržištu, dok je izvoz porastao za 34 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine”, navode iz zadarskog proizvođača.

Maraska je tako u proteklih pet godina udvostručila prihode što je, kažu u tvrtki, rezultat ulaganja u nove proizvode, tržište i nove tehnologije.

U srpnju najviše pale cijene odjeće i obuće

U srpnju su potrošačke cijene u Hrvatskoj bile za 3,4 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, što ukazuje na nastavak slabljenja inflacije, nakon što je u svibnju dosegnula najvišu razinu u zadnje tri godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema podacima DZS-a, u srpnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na svibanj za 1,0 posto, dok su u odnosu na srpanj prošle godine porasle za 3,4 posto.

To predstavlja nastavak blagog usporavanja inflacije na godišnjoj razini, s obzirom da je u svibnju ona iznosila 3,9 posto, što je bila njezina najviša razina od travnja 2009. godine, a u lipnju se blago spustila na 3,8 posto.

U srpnju su u odnosu na lipanj cijene dobara pale za 1,3 posto, dok su cijene usluga porasle za 0,3 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u srpnju su u odnosu na lipanj najviše pale cijene odjeće i obuće, u prosjeku za 10,6 posto (sezonska sniženja), cijene prometa, u prosjeku 2,3 posto (niže cijene goriva za osobna vozila), cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, za 0,5 posto (niže cijene ulja za loženje i plina u plinskim bocama i cisternama), te cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, koje su u prosjeku niže za 0,1 posto.

Pad indeksa potrošačkih cijena ublažile su cijene rekreacije i kulture, koje su u prosjeku više u odnosu na lipanj za 1,3 posto (paket aranžmani), cijene ugostiteljskih usluga, za 0,4 posto, te cijene ostalih dobara i usluga, cijene prehrane i bezalkoholnih pića i cijene zdravstva, koje su u prosjeku po svakoj skupini više za 0,1 posto.

Istodobno su cijene alkoholnih pića i duhana, cijene komunikacija i cijene obrazovanja u srpnju 2012., u odnosu na lipanj 2012., u prosjeku ostale na razini cijena iz lipnja.

Na godišnjoj razini, rast potrošačkih cijena najviše je bio potaknut višim cijenama energije i goriva – za 18,6 posto, te stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva – za 12,8 posto. I cijene prehrane bilježe razmjerno visok godišnji rast od 4,3 posto, pri čemu su najviše rasle cijene voća (12,7 posto) i povrća (9,2 posto).

„S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje na domaćem tržištu izostaju. Ipak, povećanje stope PDV-a te poskupljenje električne energije i plina bit će do kraja godine vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Stoga, iako je u prvih sedam mjeseci prosječan rast potrošačkih cijena iznosio 2,5 posto, za cijelu godinu očekujemo prosječnu godišnju stopu inflacije oko 3 posto“, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria. (H)

Next Page »