Hendalova studija “Dinamika industrije vina 2009″ – drugo izdanje

Industrija vina u Hrvatskoj već cijeli niz godina zaokuplja pozornost stručne i gospodarske javnosti, turističkih djelatnika i ugostitelja općenito. Vino je proizvod koji se blisko veže za identitet zemlje kroz podneblje koje ga određuje.

Agencija za istraživanje tržišta Hendal provela je 2006. sveobuhvatnu analizu koja je rezultirala studijom dinamike industrije vina u Hrvatskoj – popularnog naziva “In vino veritas”. Uočivši daljnji interes za informacijama, proveden je novi val istraživanja koji je predstavljen studijom Dinamika industrije vina u Hrvatskoj 2009.

Drugo izdanje ove studije donosi usporedne podatke za razdoblje od 2005. do 2008. godine. Podaci govore o trendovima kretanja osnovnih elemenata ponude i potražnje vina u Hrvatskoj. Slijedeća izdanja također će kontinuirano pratiti iste pokazatelje.

ZAŠTO KUPITI STUDIJU?
Hendalova studija je jedna od rijetkih industrijskih studija o vinu i vinogradarstvu u Hrvatskoj. Kroz sinergiju metodologije tržišne i strateške analize otkriva ključne čimbenike uspjeha u industriji, pri čemu koristi sekundarne i primarne izvore informacija. Studija, osim što detaljno analizira formiranje ukupne ponude vina na hrvatskom tržištu, analizira i navike konzumiranja vina u kućanstvima i u HoReCa segmentu te daje odgovore na mnoga pitanja koja su od osobite važnosti za razvoj vinogradarstva te industrijsku i naturalnu proizvodnju vina.

Ovo je najcjelovitiji prikaz silnica koje djeluju u ovoj industriji, a daju odgovor na mnoga pitanja. Neka od njih su:

� Tko su najveći proizvođači vina u Hrvatskoj i da li njihova proizvodnja raste?
� Čiji tržišni udjeli rastu a čiji padaju?
� Utjecaj uvoza na formiranje ponude?
� Kamo i koliko izvoze domaći proizvođači?
� Postoje li domaće marke vina i koliko su prepoznatljive?
� Tko su ciljne skupine potrošača vina, obzirom na boju i kakvoću?
� Koji su najznačajniji kanali distribucije vina?
� Koliko su potrošači spremni izdvojiti za vino?
� Kolika je potrošnja u kućanstvima, a kolika u HoReCa kanalima ?
� Koliki je udio sivog tržišta?
� Da li je industrija vina u Hrvatskoj atraktivna?
� Koji su ključni čimbenici uspjeha u industriji?
� Prijetnje industriji

Ova vrijedna Hendalova studija sadrži tri ključna dijela: opis globalnog tržišta, analizu tržišta vina u Hrvatskoj i stratešku analizu hrvatske vinarske industrije. Studija u cijelosti predstavlja koristan alat u kreiranju strategije razvoja, identifikacije rizika, stvaranju uvida u očekivanje potrošača i poslovnih partnera te kreiranje poslovnih strategija vezanih za prodaju, marketing i marku.

KOME JE STUDIJA NAMIJENJENA?

� Industrijski proizvođači vina
� Privatni proizvođači
� Distributeri vina
� Hoteli i restorani i barovi
� Udruge vinara i pratećih industrija
� Vanjskotrgovinska predstavništva
� Ministarstva i ostale državne institucije

Ovisno o tome da li ste proizvođač, distributer ili ugostitelj, studiju možete naručiti u cijelosti ili samo dio koji se odnosi na navike konzumacije. Moguće je naručiti i sažetak studije.

CIJENA
Kompletna studija 19.800 kn
Sažetak studije 8.500 kn
Navike konzumacije 3.700 kn

U razdoblju do 15.03.2010. studija se može kupiti s popustom.
Više detalja na www.hendal.hr

KONTAKT
Hendal market research
J. Žerjavića 13, Zagreb
T: +385 1 4878 180
F: +385 1 4878 199
info@hendal.hr

ili osobno

Nevenka Hendrih
nevenka.hendrih@hendal.hr

Potrošnja nedjeljom pala sa 100 na 32,23 kuna

Povratak radne nedjelje tražilo je gotovo 70 posto trgovaca i ponajviše stanovnici Zagrebačke regije

Analiza koju je Ministarstvo gospodarstva naručilo od Ekonomskog instituta nije dala jasan odgovor koliko je pad prometa u branši od početka godine posljedica zabrane rada nedjeljom, a koliko ekonomske krize. Tumačeći rezultate studije ministar gospodarstva Damir Polančec skloniji je objašnjenju da je do pada prometa došlo gotovo isključivo zbog krize, a manje zbog neradne nedjelje.

Raspodjela po danima
Zabrana je, ako je suditi po analizi, u većoj mjeri pogodila uglavnom male trgovce i obrtnike koji su prošle godine u prosjeku 16 posto ukupnog prometa ostvarivali nedjeljom. Njih 83,7 posto, od ukupnog broja obrtnika iz ankete Ekonomskog instituta izjavilo je da im se promet zbog neradne nedjelje smanjio, a svega 10,5 posto nije osjetilo promjene. Njih 54,7 posto smatra da im se promet koji su ostvarivali nedjeljom nije preraspodjelio po ostalim danima. Tome u prilog idu i rezultati ispitivanja potrošača koji su u 63 posto slučajeva izjavili da su nedjeljom isključivo kupovali u maloj prodavaonici u susjedstvu, dok ih je samo 2,1 posto redovito kupovalo u prodavaonicama u okviru velikih trgovačkih centara. Ispitanici su nedjeljom, kako se ističe u analizi Instituta uglavnom kupovali hranu i piće za što se u prosjeku trošilo stotinjak kuna. Od početka zabrane potrošnja nedjeljom po kupcu je prosječno iznosila 32,23 kune i slijevala se u pekare i trgovine na benzinskim crpkama. Nalaze Ekonomskog instituta daleko je teže tumačiti u ostalim segmentima maloprodaje jer je, uz ostalo u slučaju velikih trgovačkih društava nedjelja u ukupnom prometu manje znači nego kod obrtnika – oko devet posto prometa. Tako je na razini cjelokupne maloprodajom, 55,8 posto ispitanih koji su ustvrdili da su zbog neradne nedjelje osjetili pad prometa. Njih 27,4 posto unatoč neradnoj nedjelji zadržalo je promet na razini prošle godine, a 10,5 posto zabilježilo je i povećanje prometa. Trećina anketiranih trgovaca je uslijed zabrane smanjila troškove, ali njih 26,3 posto je smanjilo i zaposlenost.

Regionalne razlike
Većina trgovaca, odnosno njih 68,4 posto u anketi se izjasnila za ponovno uvođenje radne nedjelje, kao i 52,7 posto potrošača. No, kod potonjih postoje značajne regionalne razlike. Građani Zagrebačke regije kao područja sa najviše šoping centara u najvećoj mjeri podržavali su povratak rada nedjeljom (62,3%), dok je svega 26,3 posto Slavonaca željelo povratak na staro. Iako je najviše povika na štetu zbog zabrane stizalo od turističkih radnika postoje velike razlike u stavu potrošača u županijama jadranske regije prema (ne)radnoj nedjelji. Radnu zagovara prosječno 58,1 posto, a najviše ih je u Zadarskoj županiji.  (PD)

Nezaposleni Ni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju trgovaca koji su zadnjim mjeseci ostali bez posla ne rasvjetljavaju dvojbe o uzrocima pada prometa. Siječanj je svakako ovogodišnji rekorder po broju novoevidentiranih trgovaca koji su ostali bez posla – bilo ih je 2709, veljači je posao izgubilo još 2300 trgovaca, ožujku nešto više od 2000 tisuće. Međutim isto toliko osoba, točnije 2028 trgovaca posao je izgubilo i u prosincu lani. U listopadu, karakterističnom po priljevu sezonskih radnika u evidenciju HZZ-a gubitak posla prijavilo je 2745 trgovaca, gotovo koliko u mjesecu kada je na snagu stupila zabrana rada nedjeljom. Jači nadzor Umjesto zabrane, Vlada najavljuje jaču kontrolu rada nedjeljom kako bi se zaštitili zaposleni. Jedan od načina je obveza trgovca o vođenju evidencija rada zaposlenih, uz davanje većih ovlasti Poreznoj upravi i Financijskoj policiji.