Potrošnja u svibnju veća na mjesečnoj, manja na godišnjoj razini

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u svibnju je u odnosu na travanj bio nominalno veći za 4,9 posto, a realno za 4 posto, dok je u odnosu na svibanj 2011. nominalno pao za 1 posto, a realno je za 4,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Promet u trgovini na malo u prva je dva mjeseca ove godine na godišnjoj razini bilježio blagi rast, da bi zadnja tri mjeseca padao, najviše u travnju kada je u odnosu na travanj prošle godine pao realno za 7,3 posto.

Statistički podaci o prometu trgovine na malo prema trgovačkim strukama pokazuju da je promet u svibnju u odnosu na travanj nominalno porastao u svim trgovačkim strukama osim u ostaloj trgovini na malo specijaliziranim prodavaonicama, gdje je pao za 4,6 posto.

U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koja u ukupnoj maloprodaji ima udio od 36,1 posto, u svibnju je u odnosu na travanj promet nominalno porastao za 2,5 posto.

U maloprodaji motornih goriva i maziva, koja u ukupnoj maloprodaji sudjeluje s 20,4 posto, promet je u svibnju na mjesečnoj razini porastao za 7,4 posto, itd.

U te dvije trgovačke struke koje imaju najveći udio u ukupnoj maloprodaji bilježi se nominalni rast prometa i na godišnjoj razini, u prodaji motornih goriva i maziva nominalni rast za 1,6 posto, a u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama za 3,3 posto.

Po podacima DZS-a, veći se nominalni rast prometa od trgovine na malo na godišnjoj razini bilježi u prodaji ostalih živežnih namirnica u specijaliziranim prodavaonicama, za 12,4 posto, prodaji kruha, peciva, tjestenina i slatkiša za 10,9 posto, itd.

Najizrazitiji je pak pad statistika registrirala u prodaji motornih vozila, nominalno za 34,3 posto u odnosu na svibanj prošle godine, a pad prometa bilježi se i u maloprodaji alkohola i drugih pića, za 16,7 posto, ostaloj trgovini na malo u specijaliziranim prodavaonicama za 9,7 posto, prodaji tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda za 9,4 posto, itd. (H)

Potrošnja u svibnju pala 4,4 posto

Premda oštar, to je manji pad potrošnje nego u travnju, kada je promet u trgovini na malo potonuo 7,3 posto, što je bio njegov najveći pad od travnja 2010. godine

U svibnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pao 4,4 posto na godišnjoj razini, što je manji pad nego mjesec dana prije, ali veći nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u svibnju nominalno pao za 1, a realno za 4,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

To je veći pad potrošnje nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da će pad potrošnje u svibnju na godišnjoj razini iznositi 3,9 posto. Svi anketirani očekivali su pad, i to u rasponu od 2,5 do 5,0 posto.

Premda oštar, to je manji pad potrošnje nego u travnju, kada je promet u trgovini na malo potonuo 7,3 posto, što je bio njegov najveći pad od travnja 2010. godine.

Nakon što je u prva dva mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao, u posljednja tri znatno je pao.

“Bilo je jasno da je rast potrošnje iz prva dva mjeseca neodrživ, posebice nakon oštrog pada u travnju. Posljedica je to smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava, niske razine zaposlenosti i tek skromnog rasta neto plaća. Tu je i rast cijena energenata i komunalnih usluga. Zbog toga će i u nastavku godine građanima ostati manje raspoloživog dohotka za potrošnju, pa u cijeloj godini očekujem smanjenje potrošnje od oko 3 posto”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Na potrošnju bi idućih mjeseci mogla utjecati turistička sezona jer dosadašnji podaci ukazuju na rast kako dolazaka turista, tako i noćenja.

“Za očekivati je da će turista biti više. No, mnoge su europske zemlje u krizi, što će dovesti do promjene u ponašanju turista, pa će trošiti opreznije. Stoga je teško za očekivati da će njihova potrošnja imati odlučujući utjecaj koji bi preokrenuo trendove u maloprodaji”, kaže Zdeslav Šantić.

Očekuje se pad potrošnje treći mjesec zaredom

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad potrošnje u svibnju u odnosu na isti mjesec prošle godine za 3,9 posto. Svi anketirani očekuju pad, i to u rasponu od 2,5 do 5,0 posto

Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu prometa u trgovini na malo u svibnju, a premda se očekuje njezin pad treći mjesec zaredom, mogao bi biti manji nego u travnju.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad potrošnje u svibnju u odnosu na isti mjesec prošle godine za 3,9 posto. Svi anketirani očekuju pad, i to u rasponu od 2,5 do 5,0 posto.

Premda oštar, bio bi to manji pad nego u travnju, kada je promet u trgovini na malo potonuo 7,3 posto, što je bio njegov najveći pad od travnja 2010. godine.

Posljedica je to slabosti tržišta rada, stagnacije plaća i nesigurnosti potrošača.

“Niži raspoloživi dohodak, niska zaposlenost, visoki potrošački pesimizam, nepovoljna očekivanja i neizvjesnost ostvarivanja budućih dohodaka čimbenici su koji posljednjih godina opterećuju osobnu potrošnju i negativno pridonose prometu u trgovini na malo“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Nedavne porezne promjene također ne pridonose jačanju potrošnje.

“U svibnju očekujemo pad potrošnje ponajviše zbog daljnjeg pada prodaje automobila nakon ukidanja olakšica na njihovu kupnju te povećanja PDV-a. Na sceni su također nepovoljni fundamenti u smislu visoke nezaposlenosti, pada realnog raspoloživog dohotka te daljnjeg razduživanja stanovništva“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine, koji ističe da će na potrošnju nepovoljno utjecati i smanjenje diskrecijskog dohotka kućanstava, zbog povećanja cijena energenata. (H)

Njemačka maloprodaja nastavila silaznom putanjom

Promet od trgovine na malo u Njemačkoj u svibnju je smanjen drugi mjesec zaredom, pokazali su u petak preliminarni podaci tamošnjeg statističkog ureda.

Promet od trgovine na malo u svibnju je na mjesečnoj razini smanjen za 0,3 posto, pokazuju podaci Destatisa prilagođeni za inflaciju, sezonske čimbenike i kalendar.

Mjesečni podaci promjenjivi su i često podložni reviziji, podsjećaju analitičari, ali su ipak blago razočarani jer su očekivali mjesečni rast prometa u maloprodaji od mršavih 0,2 posto, nakon što je u travnju promet u istom postotku smanjen.

Na godišnjoj razini promet od trgovine na malo u najvećem je europskom gospodarstvu smanjen za 1,1 posto, izračunali su statističari. (H)

Inflacija skočila na 3,9%

U odnosu na svibanj prošle godine najviše, 14,9 posto, porasle su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, objavio je DZS

U svibnju su potrošačke cijene u Hrvatskoj bile veće za 3,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najviša stopa inflacije u više od tri godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema podacima DZS-a, u svibnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na travanj za 1,7 posto, dok su u odnosu na svibanj prošle godine porasle za 3,9 posto.

To predstavlja daljnje jačanje inflacije, s obzirom da je u travnju iznosila 2,6 posto na godišnjoj razini. To je ujedno i najviša razina inflacije od travnja 2009. godine, kada je također iznosila 3,9 posto.

Viša od očekivanja
U anketi Hine pet makroekonomista očekivalo je manji rast potrošačkih cijena, u prosjeku za 3 posto na godišnjoj razini.

“U svibnju je nastavljeno intenziviranje rasta potrošačkih cijena u skladu s poskupljenjem električne energije i plina u svibnju te povećanjem stope PDV-a u ožujku. U odnosu na travanj, rastu cijena najviše su pridonijele cijene električne energije i plina, koje su porasle za 19,8, odnosno za 22 posto“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke DZS-a.

U svibnju su u odnosu na travanj cijene dobara porasle za 2,0, a cijene usluga za 0,6 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u svibnju su u odnosu na travanj najviše porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, koje su u prosjeku više za 9,6 posto, ponajviše zbog rasta cijena električne energije i prirodnog plina.

Cijene odjeće i obuće u prosjeku su porasle za 1,2 posto, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, kao i cijene ugostiteljskih usluga porasle za 0,2 posto.

S druge strane, u svibnju su u odnosu na travanj osjetnije, 1,2 posto, pale cijene u segmentu prometa, što se zahvaljuje nižim cijenama goriva za osobne automobile. Istodobno su cijene alkoholnih pića i duhana u prosjeku ostale nepromijenjene u odnosu na travanj.

Na godišnjoj su, pak, razini najviše, 14,9 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.

U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobne automobile, u svibnju su u odnosu na isti lanjski mjesec cijene u prosjeku porasle za 4,2 posto, a slijede cijene alkoholnih pića i duhana s rastom od 3,9 posto.

Očekivanja do kraja godine
U segmentu rekreacije i kulture cijene su na godišnjoj razini porasle 2,8 posto, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 2,6 posto, kao i cijene pokućstva te opreme za kuću.

U segmentu zdravstva cijene su u svibnju u odnosu na isti lanjski mjesec porasle za 2 posto.

Najveći pad, 5,7 posto, na godišnjoj su razini zabilježile cijene u segmentu komunikacija, dok su cijene odjeće i obuće u prosjeku pale za 4 posto.

“Povećanje stope PDV-a te poskupljenje električne energije i plina bit će do kraja godine vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Iako je u prvih pet mjeseci prosječan rast potrošačkih cijena iznosio 2,2 posto, za cijelu godinu očekujemo prosječnu godišnju stopu inflacije od oko 3 posto“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria. (H)

Next Page »