Dok kupujete kruh, dignite kredit i osigurajte ljubimca

Kako je svaki kupac bitan, trgovci pronalaze brojne usluge kako bi ih privukli, a najdalje je u svemu otišao britanski Tesco

Supermarketi nisu više nisu samo mjesta gdje potrošači odlaze po kruh i druge prehrambene artikle. Svjetski trgovački lanci, poput britanskog Tesca i američkog Wal-Marta, kupcima na jednome mjestu nude doslovno sve: od plaćanja računa, mogućnosti dobivanja kredita, štednje, preko kupnje plina i struje od najpovoljnijih dobavljača, do kupnje benzina na crpkama tik do tih centara.

Domaći zaostaju
Hrvatski trgovci definitivno kaskaju za ponudom svjetskih trgovaca, a u začecima su još uvijek usluge kupnje preko interneta ili plaćanje računa, što je uveo Konzum.

U borbi za svakog kupca trgovci svakodnevno smišljaju nove usluge s jednim ciljem, vezati potrošača za sebe i ponuditi mu na jednome mjestu sve ono što mu je za život potrebno. Otišlo se tako daleko da u supermarketu možete osigurati svoje kućne ljubimce, kupiti lutriju ili turistički aranžman, ali i dogovoriti životno i zdravstveno osiguranje.

U brojnim uslugama najdalje je otišao Tesco. Najavio je, primjerice, da do kraja 2010. godine planira lansirati usluge hipotekarnih kredita. Strategija je fokusiranje na lojalne Tescove klijente - osigurati im dobru uslugu, s jednostavnim, neposrednim, transparentnim proizvodom, izjavio je izvršni direktor Tesco Bank Benny Higgins. Higgins ističe da Tesco ima više od šest milijuna klijenata i drži oko osam posto britanskog tržišta kreditnim karticama. Kriza i borba za svakog kupca natjerala ih je na brzu reakciju, a naglašavaju da sada žele uvesti još više usluga. (Jutarnji.hr)

Iz trgovine na burzi završilo 45.000 ljudi

Prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo najveće su žrtve gospodarske krize. Samo iz te tri djelatnosti na burzi je tijekom prošle godine završilo gotovo 120.000 radnika ili više od 60 posto svih novoprijavljenih na Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Uz masovna otpuštanja upravo su te tri djelatnosti i nositelji nelikvidnosti koja je u krizi ponovo dosegnula alarmantne razmjere. Čak tri četvrtine neplaćenih dugovanja, koja su krajem 2009. godine premašila 25 milijardi kuna, koncentrirane su upravo u trgovini, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.

Pad maloprodaje
Trgovina već mjesecima bilježi dvoznamenkasti pad maloprodaje, a građevinski sektor gotovo je potpuno zamro, pa alarmantni podaci previše ne iznenađuju. Samo iz trgovine lani je na burzi završilo gotovo 14.000 radnika više nego godinu prije, isto toliko iz građevinarstva te više od 15.000 iz prerađivačke industrije. Svi oni teško u ovoj godini mogu računati na nova radna mjesta.

Iza podataka o godišnjem rastu nezaposlenosti od 21 posto kriju se tako još porazniji podaci koji otkrivaju prave razmjere krize u pojedinim sektorima. Naime, Zavod za zapošljavanje rast nezaposlenosti standardno mjeri kao razliku između broja novoprijavljenih i odjavljenih s burze, pa su 2009. godinu zaključili sa 51.090 nezaposlenih više nego na kraju 2008. godine.

Listopad najgori
Međutim, samo lani na burzi je izravno iz radnog odnosa završilo 189.137 radnika ili gotovo 50 posto više nego godinu prije. Najviše ih se među nezaposlenima našlo zbog prekida ugovora na određeno vrijeme, čak 98.343 radnika. Zbog prestanka rada ili otkaza poslodavca među nezaposlenima su se našla 72.262 radnika, čak dvostruko više nego godinu prije. Sporazumni ili jednostrani otkaz lani su dala 18.532 zaposlena. Najviše otkaza poslodavci su podijelili u listopadu, kada je na burzi završilo 26.167 radnika.

Posao našlo 122.795 radnika s burze
Dobra je vijest da uz brojne otkaze nisu svi poslodavci zbog krize prestali zapošljavati. Tijekom prošle godine s burze je tako zaposleno 122.795 radnika, međutim stručnjaci procjenjuju da još ove godine ne treba očekivati značajniji oporavak na tržištu rada. Čak i ako se okrenu trendovi i zabilježimo gospodarski rast, tržište rada u pravilu s nekoliko mjeseci zakašnjenja reagira na takve pomake. (Jutarnji.hr)

Svjetski trgovci najavljuju oporavak

Izaslanstvo Agrokora sudjeluje na skupu najvećih svjetskih trgovaca u New Yorku

Izaslanstvo koncerna Agrokor i njegove trgovačke tvrtke Konzum sudjeluje na godišnjoj konferenciji najvećih svjetskih trgovaca u New Yorku, čiji je organizator National Retail Federation.

Trgovina jača
Konferencija koja se odvija u vrijeme velike ekonomske krize pokazala je da najveći svjetski trgovci polako osjećaju oporavak tržišta, a taj bi se trend trebao s vremenom dogoditi i kod nas, kaže Ivan Todorić, predsjednik Nadzornog odbora Agrokora.

Prema njegovim riječima, vodeći svjetski trgovci objavili su da je prvi pozitivan trend rast prodaje od četiri posto u odnosu na prethodnu godinu, a zamjetan je i trend povećanja prodaje brendova i luksuznih proizvoda.

Predstavnici vodećih svjetskih trgovačkih kuća poput Wal-Marta, Tesca i drugih govore o tome da je zadnji kvartal 2009. prvi nakon početka krize 2007. godine koji bilježi pozitivne trendove u oporavku ekonomije.

Raste i zaposlenost
Jedan od bitnih pokazatelja oporavka je povećanje zaposlenosti dajući mu prednost čak i pred porastom prodaje, kaže Todorić. Rast zaposlenosti ključ je oporavka svake ekonomije, poručuju svjetski trgovci.

Trgovina u Hrvatskoj još uvijek stagnira
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da je pad u hrvatskoj trgovini u studenome još veći nego prethodnog mjeseca. Kako procjenjuju stručnjaci, pad će se nastaviti i u idućim mjesecima.

Prema nekim procjenama, hrvatska trgovina oporavak bi mogla doživjeti tek sredinom godine, ako najavljene mjere Vlade donesu rezultate.  (Jutarnji list)

Vlada traži od trgovaca da cigarete drže ispod pulta

U odgovorima koje Ministarstvo zdravstva šalje na upite o primjeni Zakona stoji da cigarete ne smiju biti ni ispred ni iza trgovaca

Kako prodati potrošačima robu, a da je pritom ne smiješ izložiti? Tim pitanjem zadnjih tjedana razbijaju glavu proizvođači i trgovci cigaretama.

Prema objašnjenjima iz resornog Ministarstva u Hrvatskoj će biti nemoguće plasirati novu vrstu cigareta

Dva tumačenja
Naime, posljednjim izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda“zabranjuje se svako isticanje naziva i logotipa duhanskog proizvoda” kroz promidžbene materijale na svim prodajnim mjestima. Točnije rečeno, “zabranjena je svaka izravna i neizravna promidžba”. Premda je na prvi pogled sve jasno, praksa pokazuje da ni zakonodavac nije sasvim siguran što misli pod tim terminima. Primjerice, u odgovorima koje je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi poslalo na pitanja trgovaca o provedbi Zakona, stoji da se “isticanje samih duhanskih proizvoda unutar maloprodajnog prostora smatra izravnom promidžbom duhanskih proizvoda”. S druge strane, u odgovoru istog Ministarstva jednom proizvođaču cigareta, koji je također dostupan Poslovnom dnevniku, izravnom promidžbom se smatra i “prikazivanje duhanskog proizvoda ispred trgovca na mjestu prodaje”. Dakle, prema tumačenju zakonodavca, cigarete ne smiju biti ni ispred ni iza trgovca. Zapravo, ne smiju biti nigdje gdje ih potencijalni kupac može vidjeti, iako tako nešto nije navedeno u Zakonu, budući da se sami proizvodi, odnosno cigarete, tamo ne spominju. S alkoholnim pićima, koja se također ne smiju reklamirati, situacija je drukčija, s obzirom da se ti proizvodi normalno nalaze na policama.

Trgovci najugroženiji
Što o tome misle oni koji žive od prodaje cigareta? Renato Perica, predstavnik Smokinga jednog od većih lanaca kioska i trafika, kaže da mu još uvijek nije jasno gdje mora držati cigarete u svojim trgovinama, za razliku od promidžbenih materijala koje je prije uklonio. Također smatra da će u vrijeme krize najveći udar ovakve pravne nesigurnosti osjetiti baš mali trgovci. Ovakvo tumačenje Zakona naročito otežava poslovanje tvrtkama iz duhanske industrije s manjim tržišnim udjelom te onima koje tek misle doći na hrvatsko tržište s novim proizvodom.  (Poslovni.hr)

Reakcija BAT: Zakonom je zabranjena tek promidžba Na pitanje kako BAT, koji ima manji tržišni udio cigreta, gleda na primjenu novog Zakona, predstavnik BAT-a Tomislav Fučkar kaže da se, po njihovom mišljenju, krajnji doseg zakonskih restrikcija odnosi na promidžbu duhanskih proizvoda. “Zakonodavac se ni na koji način nije osvrnuo na isticanje samog proizvoda. Štoviše, pažljivim iščitavanjem Zakona o zaštiti potrošača dolazi se do zaključka da se izlaganje robe može tumačiti samo kao ponuda, a nikako ne kao promidžba, kaže Fučkar.

Trgovci najavljuju dosad neviđene blagdanske akcije

U očekivanju već tradicionalno potrošački najjačeg mjeseca u godini, mjeseca prosinca, iz Udruge trgovine HUP-a stižu pozitivne najave, potkrijepljene laganim oporavkom u sektoru trgovine zabilježenim već u posljednjem tjednu studenog. ‘Hoće li prosinac nadoknaditi minuse zabilježene ove godine, još uvijek se ne zna, no pretpostavljamo kako ćemo doseći lanjsku razinu prometa’, naglašava predsjednik Udruge trgovine HUP-a Josip Zaher.

Oporavak nakon ukidanja neradne nedjelje
Iako kupci i dalje pažljivo i racionalno kupuju, pretpostavlja se kako će pozitivan rast kupovine biti zabilježen u svim sektorima, a posebno u najjačem prehrambenom sektoru. U godini koju je u trgovini obilježila kriza i pad prometa, najveći pad prometa zabilježile su tvrtke u neprehrambenom sektoru. Pad od 15 % posljednjih mjeseci  doživjela je Emmezeta. Predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik  kaže kako je do pada došlo zbog neradne nedjelje, koja je posebno pogodila neprehrambeni sektor.

‘U našem je sektoru smanjen promet i smanjena realizacija. Zabilježen je i nagli pad cijena tehnoloških proizvoda koji inače imaju kontinuirani pad izraženiji pred božićne blagdane. No mi ćemo ovog prosinca prodati više komada artikala nego što smo to postigli prošle godine. Dobre vijesti za potrošače stižu najavom akcija, sniženja i promocija koje dosad još nisu viđene. Tako će i tržište progutati više proizvoda. Koliki će biti rast, zasada ne znamo, no sigurno neće biti iznad 10 %. Neradna nedjelja nas je pogodila jer nam je donosila 15 % prometa. Oporavili smo se , pa smo tako u 10. mjesecu zabilježili rast od 5 %’, naglašava Slobodan Školnik.

Nove Konzum prodavaonice
Kontinuirani rast u svim sektorima bilježi Konzum, koji unatoč krizi gotovo svakodnevno otvara i nove trgovine. Nakon prošlotjednog otvaranja Super Konzuma u Ivancu i Vrbovcu, predsjednik Uprave Konzuma Darko Knez najavljuje otvaranje novog Super Konzuma u Ivanić gradu i završavanje još nekoliko objekata koji bi trebali biti otvoreni početkom siječnja. Njihovu još jednu uspješnu godinu nije posebno pogodilo ni kašnjenje otvaranja luksuznog trgovačkog centra u Tkalčićevoj ulici, Cascade, ni činjenica da je taj prostor na ekskluzivnoj lokaciji danas prazan. ‘Mi smo zasada zadovoljni prometom u našoj trgovini u Cascade centru. U toj maloj prodavaonici zastupljeni  su proizvodi prilagođeni lokaciji koji se ne nalaze u ostatku Konzumove mreže. Imamo ulaz s ceste, imamo svoje kupce i dobro nam ide’, naglašava Darko Knez.

Kontinuirani porast kupaca Konzum bilježi i u trgovini putem interneta. Ove su godine lansirali internet trgovinu i za područje Rijeke, a razvoj na tom sektoru planiraju i dalje. ‘Mi smo inovativna kompanija i pratimo razvoj tržišta. Zato smo se uključili i u projekt Trillenium, prvog trgovačkog centra na internetu, gdje ćemo imati svoju trgovinu’, rekao je Darko Knez.

KTC usmjeren na samostalan razvoj
Pozitivnim rastom zadovoljan je i Ivan Katavić, predsjednik Uprave KTC Križevaca. Iako je ova obiteljska tvrtka u posljednjim mjesecima doživjela velike turbulencija i promijenila pristup tržištu, sada su stabilni. ‘Svako vrijeme nosi svoje. Rekao sam da ću tvrtku, ako je budem prodavao, sa zadovoljstvom ponuditi Ivici Todoriću, jer je koncern Agrokor jedan od najjačih hrvatskih lanaca. No ja sam sam sada toliko snažan, pa moja razmišljanja idu isključivo u pravcu razvoja obiteljske tvrtke. Osnovu i temelje toga nose moja dva sina i šestero unučadi. Sada smo stabilni i ako se dosada nisam doveo u situaciju da tražim pomoć nadam se da to neću morati učiniti ni u budućnosti’, naglašava Ivan Katavić.

Zbog najava koje stižu iz bankarskih krugova o smanjenju kamata, Katavić je optimističan. Sniženjima, akcijama i degustacijama slijede zbivanja na tržištu, a posebno u mjesecu darivanja u kojeg ulaze i s prvim hipermarketom. ‘Prvi hipermarket otvorili smo prošlog mjeseca u Varaždinu i ako stvorimo preduvjete otvarat ćemo i dalje’, dodaje Katavić.

Suradnja malih i velikih trgovaca
Akcijama i sniženjima u sektoru trgovine proizvođači će se okrenuti kupcima kako bi u prosincu,  mjesecu trgovine, dobili i svoj dio kolača. Time se  pripremaju za početak godine kojeg uvijek, bez obzira na krizu, obilježi pad prometa. No najave o pozitivnim promjenama i zaradi, te otvaranje novih poslovnica osiguravaju i nova radna mjesta. Tako iz Udruge trgovine HUP-a naglašavaju kako neće doći do pada radnih mjesta jer je i svaki radnik potencijalni kupac. Iako su potencijalni kupci  u potrazi za akcijama i sniženjima u trgovačkim lancima, mnogi od njih i dalje redovito koriste usluge malih trgovaca. Suradnja između trgovačkih ‘divova’ i ‘patuljaka’ jedan je od preduvjeta uspješnog tržišta, naglašava predsjednik Udruge trgovine HUP-a Josip Zaher.  ‘Ako su mali trgovci izdržali ovih posljednjih 10 godina koje je obilježio ulazak stranih lanaca na domaće tržište izdržat će i dalje. Naša intencija uvijek je bila da i prema Vladi i prema politici imamo stav o važnosti ravnomjernog razvoja trgovine na čitavom području Hrvatske . Ne samo u koncentričnim krugovima oko velikih centara Zagreba, Splita, Osijeka ili Rijeke, jer građani Hrvatske imaju pravo na dostupnost trgovine u susjedstvu. Savjet malim trgovcima je da budu konkurentni  i da svom kupcu na svom mikro teritoriju gdje posluju pruže uslugu sličnu cijenom i kvalitetom proizvodu u velikoj trgovini’, dodaje Josip Zaher.

Next Page »