Traži se trgovac?

Lokacija prodavaonice i profesionalni odnos osoblja u interakciji s kupcima, uvjerljivo su najveće konkurentske prednosti male trgovine

Prije nekoliko dana mi se vlasnik male trgovine blizu fakulteta na kojemu predajem požalio da traži djelatnicu, najmanje tri mjeseca na zamjenu, ali se nitko ne javlja, odnosno ne može je nikako pronaći. Ostao sam pomalo začuđen, i to iz dva razloga.
Prvo, je li moguće da sada kada se kod nas radno mjesto traži „svijećom“ i kada npr. diplomirane inženjerke kemije apliciraju za poslove tajnice, doista nema zainteresiranih za rad (makar i privremeni) iza pulta u maloj prodavaonici prehrambenim artiklima usred Zagreba?
Drugo, je li moguće da bilo koji naš mali trgovac, unatoč informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te Internetu i najrazličitijim modalitetima zapošljavanja,  potencijalne prodavačice traži kao u „kamenom dobu“ usmenim upitima i papirićem zalijepljenim na staklenim ulaznim vratima u dućan?
Dozvoljavam da je ipak kod nas sve moguće! Ako mali trgovački poduzetnik većinu dana provede tražeći djelatnicu (?), otkud mi onda snaga da mu postavim „teža“ stručna pitanja u smislu: Kako ide poslovanje u vremenu recesije? Kako pristupa izgradnji prepoznatljivosti i diferencijaciji od konkurencije? Kako nastoji zadržati kupce i povećati njihovu potrošnju? Gdje pronalazi rezerve za smanjenje troškova?
A mali trgovci su važni u gospodarstvu i trgovinskoj djelatnosti svake zemlje! S više od 7 tisuća malih prodavaonica (s prosjekom oko 50 m² prodajnog prostora) na hrvatskom tržištu još uvijek čine najbrojniju trgovačku silu. Ovi trgovci, mahom obrtnici, su s preko 48% udjela bitno doprinijeli dimenzijama širine i gustoće hrvatske maloprodajne strukture. Time znatno utječu na porast kvalitete življenja onih stanovnika kojima je njihova usluga postala dostupna, posebno na lokacijama za koje veliki trgovci ne pokazuju interes. Iako je u krizi već cijelo desetljeće, opstanak male trgovine bi trebao imati strateški značaj za državu s obzirom na specifičnosti teritorija, naseljenost, veliki broj ruralnih područja ekonomski nezanimljivih velikim trgovcima, ali i zbog usmjerenosti na plasman domaćih proizvoda i ulogu u turističkoj ponudi zemlje.

Odnos s kupcima najveća prednost
No mali trgovci moraju uzeti sudbinu i u „svoje ruke“ te znalački i sustavno poraditi na vlastitom razvoju i marketingu. Poznato je da su lokacija prodavaonice i profesionalni odnos osoblja u interakciji s kupcima, uvjerljivo najveće konkurentske prednosti male trgovine. Kada se uz to uzme u obzir da je prosječnom potrošaču za odabir proizvoda s police potrebno u prosjeku 12 sekundi  (najčešće se dvoumi između 2 robne marke) i da više od 60% ukupne kupovine spada u impulsne odluke (a ne planirane), onda možemo zaključiti koliko je važna kvaliteta komunikacije prodavača sa stalnim mušterijama i proaktivni pristup  u prodaji da bi se povećao broj artikala u košarici. No, to se ne događa slučajno već osmišljenom edukacijom i motiviranjem zaposlenika.
I ja sam kao kupac lojalan mome dućanu u susjedstvu na Sv. Duhu. Neovisno što mi je lokacijom najbliži mjestu stanovanja i lako je parkirati automobil, ipak kod Branimira, njegove sestre Dijane i njihove dvije zaposlenice odlazim zato jer me poznaju i oslovljavanju s „gospon Davor“, natprosječno su susretljivi i ljubazni, kao kupac mogu utjecati na asortiman (uveli su jedan domaći sok od jabuke na moju inicijativu!), otvoreni su gotovo „dan i noć“, a mogu povremeno nakratko ostati i dužan ako sam npr. na putu, a moj mlađi sin (koji latentno pati od nedostatka gotovine!) hitno treba u nabavku!
Mala trgovina mora pridobiti i zadržati kupca, pronaći nove, male tržišne niše u kojima može biti konkurentnija od velikih trgovaca, te poraditi na dodatnoj edukaciji prodajnog osoblja.
Kako to postići ako vlasnik gubi dragocjeno vrijeme tražeći osoblje uokolo po kvartu i ako je spreman i sretan da zaposli prvu prodavačicu koja naiđe? Kako očekivati da možda bude i entuzijastički mentor nekom mladom ambicioznom praktikantu iz trgovinske škole?
„Da bi bili nezamjenjivi, morate se stalno mijenjati“, kazala je Coco Chanel. I mnogi mali hrvatski trgovci trebali bi mijenjati ponajprije sebe, modernizirati vlastite stavove i ponašanje, te uvoditi neophodne promjene u svoje prodavaonice ako žele opstati, razvijati se i poslovati s dobitkom.

Piše: dr.sc. Davor Perkov
profesor Visoke poslovne škole / poslovni konzultant

Dr.sc. Davor Perkov je nezavisni konzultant i predavač, osnivač i vlasnik tvrtke «Perkov savjetovanje d.o.o.» za savjetovanje, razvoj i trening menadžera sa sjedištem u Zagrebu. Certificirani je trener EU tj. Austrijske gospodarske komore (WKO) i instituta WIFI. Sudjelovao je u više domaćih i međunarodnih projekata. Stalni je suradnik-predavač poslovnog učilišta Experta, PlanetGV-a, IMC edukacije i dr. Predaje i na Zagrebačkoj školi za menadžment i veleučilištu VERN’. Gostuje kao predavač i na Ekonomskom fakultetu Zagreb.

PC-blagajna za trgovinu i usluge

Program za PC-kasu namijenjen je za trgovačke i uslužne djelatnosti (trgovine mješovitom robom, butici, pekarnice, knjižare, foto-radnje, kozmetički i frizerski saloni itd.)

Broj artikala (robe i usluga) nije ograničen. Program je prilagođen svim zakonskim propisima i potrebama korisnika.

Program je jednostavan, pregledan, efikasan i pouzdan. Omogućava više načina plaćanja, popuste i slično.
PC KASA lijepo radi i na slabijim računalima.
Uz program može i kompletna oprema ili po komponentama. PC blagajnu možete i unajmiti.
Opširni opis možete pogledati na www.omnis-mg.hr

Garancija 12 mjeseci. Osiguran servis i održavanje.

Kontakt
Tel: 098 278474
Grad Zagreb

Hrvatska više nije top odredište za ulaganje u maloprodaju

Ispali smo s ljestvice top 30 zemalja za ulaganje u nove trgovačke centre

Hrvatska se više ne nalazi na ljestvici 30 najpoželjnijih odredišta za ulaganje u maloprodaju, pokazalo je globalno istraživanje konzultantske tvrtke A.T.Kearney o razvijenosti maloprodajnog sektora za 2010. godinu, priopćeno je u ponedjeljak.

Prema globalnom indeksu razvijenosti maloprodaje (GRDI), Hrvatska je prošle godine, kao 24. zemlja na ljestvici, bila privlačno odredište za ulaganje globalnih maloprodajnih lanaca, no smanjenje potrošnje i zasićenost tržišta utjecali su na razinu njene atraktivnosti.

Hrvatsko ispadanje s ljestvice top 30 zemalja odredišta za ulaganje u otvaranje novih trgovačkih centara i maloprodajnih lanaca rezultat je visoke koncentracije tržišta s jakim lokalnim igračem, visokog stupnja razvoja tržišta te iznimno snažnog pada potrošnje, objašnjava se u priopćenju.

Iz toga slijedi da se hrvatsko tržište polako zatvara. Međunarodni lanci poput Spara, Kauflanda i Lidla su već ušli na naše tržište i ostvarili znatan rast te time onemogućili ulazak novih igrača.

S druge strane, potencijalni investitori čekaju ulazak Hrvatske u Europsku Uniju zbog smanjenja ulaznih prepreka i jednostavnijeg procesa uspostavljanja poslovanja.“

Rezultati istraživanja pokazuju jasno usmjeravanje investicija globalnih trgovačkih lanaca na zemlje u razvoju s velikim potencijalom rasta.

Dok se mnogi trgovački lanci fokusiraju samo na zemlje BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina), istraživanje otkriva i zanimljive zemlje u Perzijskom zaljevu (Kuvajt, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati) te u Južnoj Americi (Brazil, Urugvaj, Čile, Peru).

Mercator otvorio novu trgovinu u Albaniji

Grupa Mercator je 19. lipnja otvorila novu poslovnicu u Albaniji.

Nova se trgovina nalazi u unutrašnjosti novog stambenog kompleksa vila pokraj plaže u zaljevu Gjiri i Lalëzit i prostire se na površini od ukupno 170 kvadratnih metara, poručeno je jučer iz slovenskog trgovačkog društva.

Nova je Mercatorova trgovina zbog svoje turističke lokacije prvenstveno namijenjena ’’višem društvenom razredu, slavnim osobama, političarima i državnim službenicima’’, navode u Mercatoru. Najveći je slovenski trgovac svoje prve trgovine u Albaniji otvorio prošle godine, a njegov je tamošnji tržišni udio zasad još malen. (SEEbiz.eu)

HUP upozorava na posljedice gospodarskog usporavanja

Trendovi smanjenja industrijske proizvodnje i domaće potražnje mjerene padom trgovine u maloprodaji imaju potencijalno vrlo negativan utjecaj na gospodarstvo

Hrvatska udruga poslodavaca smatra da usporavanje gospodarske aktivnosti ima potencijalno vrlo negativan utjecaj na zaposlenost i punjenje državnog proračuna.

U priopćenju sa sjednice Izvršnog odbora HUP-a održane u ponedjeljak, kaže se da trendovi smanjenja industrijske proizvodnje i domaće potražnje mjerene padom trgovine u maloprodaji, imaju potencijalno vrlo negativan utjecaj na razinu domaće zaposlenosti u realnom sektoru te na dinamiku punjenja državnog proračuna pa time i ispunjavanja obveza središnje države među kojima su mirovine i plaće.

HUP stoga podržava Program gospodarskog oporavka koji bi trebao zaustaviti negativne ekonomske trendove i stvoriti temelje za oporavak, kaže se u priopćenju te se ističe da ta podrška ima praktični, a nikakav politički cilj i da je prvenstveno usmjerena na očuvanje radnih mjesta i na opstanak poduzeća.

U pogledu Zakonu o radu i referenduma, Izvršni odbor HUP-a smatra kako je očito da ZOR kakav je danas nikome ne odgovora te podsjeća da je HUP tijekom prilagodbe ZOR-a europskim direktivama predlagao otvaranje interesnih pitanja, ali da sindikati i Vlada nisu bili za to.

“Ovako važan zakon se mijenja samo ako postoji konsenzus. I tada smo upozoravali da nas kompromis neće nikuda dovesti, što je uostalom pokazala dosadašnja praksa i potpisivanje zahtjeva za referendum. Ako pak nema snage za konsenzus svih strana onda treba jasno i argumentirano javnost izvijestiti tko nije spreman za dogovor”, kaže se, uz ostalo, u priopćenju. (H)

Next Page »