Ulaskom u EU pojeftinjuju neke namirnice

Hoće li nakon ulaska Hrvatske u EU, kad se ukidaju određene carine, koje na pojedine proizvode iznose i do 30 posto, hrana pojeftiniti – to je pitanje koje ovih dana prolazi glavom svim kupcima.

Ako je suditi prema reklamama pojedinih trgovačkih lanaca, neka će hrana doista pojeftiniti.

Iz Lidla poručuju da su oni prvi trgovački lanac koji snižava cijene zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Iz Konzuma također navode da za svu uvoznu robu iz EU-a carine više neće biti, što će utjecati i na korekciju cijena tih proizvoda.

Navedeno će povećati razinu konkurentnosti na maloprodajnom tržištu. Dubravko Kušec iz Kauflanda je za Glas Istre pojasnio da će se ukinuti mnoge uvozne carine na razne proizvode i sirovine, što će omogućiti hrvatskim građanima da u Kauflandu kupuju europske proizvode po znatno nižim cijenama.

Sever: Pojeftinjenja će biti zanemariva
No, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, smatra da mjesta velikom entuzijazmu nema. “Ako i dođe do nekih pojeftinjenja, ona će, gledajući cjelokupne troškove prehrane i života, biti zanemariva”, komentirao je Sever, koji smatra da se veće razlike mogu osjetiti samo ako Vlada snizi veliki PDV na hranu.

Hrvati na hranu i piće mjesečno troše oko 32 posto ukupnog budžeta, dok se u Europskoj uniji taj postotak kreće od 11 do 13 posto. U razvijenim zemljama je postotak i niži i spušta se na 10 posto. (GlasIstre.hr)

U BiH za hranu se potroši 80 posto plaće

Dok je kućanstvima u Europskoj uniji dovoljno 15 posto plaće kako bi kupili hranu za cijeli mjesec, radnik u BiH mora potrošiti više od 80 posto novca koji zaradi.

To su potvrdili predstavnici bosanskohercegovačkih udruženja za zaštitu potrošača kojima kažu da ove brojke pokazuju da je položaj stanovništva u BiH postao nepodnošljiv.

U nevladinom sektoru naglašavaju da europska obitelj ima puno veću slobodu pri kupovini jer oko 85 posto zarađenog novca ostaje za neprehrambene artikle, stanovanje, komunalije, odjeću, obuću i slične troškove, dok je u BiH situacija potpuno drugačija.

“Preživjeti u situaciji kakva je u BiH, to je umjetnost. Mi građanima savjetujemo da planiraju svaku kupovinu. Osim toga, smatram da dosta hrane završi u smeću, iako bi se mogla donirati ili iskoristiti”, navodi Gordana Bulić, predsjednica Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH.

Ona smatra da je krajnje vrijeme da se građanima BiH pomogne uvođenjem diferenciranih stopa poreza. (Capital.ba)

Gospodarsko-socijalna slika Hrvatske: Tmurna svakodnevica

U hrvatskom gospodarstvu teško je detektirati bilo kakve pozitivne trendove. Prevladavajuća kretanja su već dugo vremena gotovo isključivo negativna, a niti pogled u budućnost ne donosi mnogo ohrabrenja

Poražavajući su zadnji podaci o pokazateljima siromaštva Državnog zavoda za statistiku (DZS) po kojima je stopa rizika od siromaštva porasla s 20,6% u 2010. na 21,1% u 2011. godini.

Ako se zna da je ta stopa još u pretkriznoj 2008. iznosila 18,9%, onda su jasni obrisi negativnog trenda koji se očituje u porastu broja osoba s primanjima ispod praga rizika od siromaštva koji za samačko kućanstvo iznosi 2020 kn, za četveročlano kućanstvo 4242 kn, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe bez djece 3030 kn.

U Hrvatskoj je stopa rizika od siromaštva znatno veća od prosjeka EU 27 od 16,5%, dok tek nekolicina zemalja ima neznatno veću stopu rizika od siromaštva od Hrvatske, a to su Bugarska, Grčka, Rumunjska i Španjolska.

SIROMAŠTVO ĆE RASTI
Međutim, ni kod jedne od navedenih zemalja ta razlika u usporedbi s Hrvatskom nije statistički značajna, što nam govori kako je siromaštvo praktički podjednako zastupljeno u Hrvatskoj i u navedenim zemljama.

Posebno zabrinjava rast stope rizika od siromaštva kod zaposlenih s 5,0% u 2010. na 5,3% u 2011. godini, što je pokazatelj povećane rizičnosti od siromaštva zaposlenih koji su, u odnosu na samozaposlene, nezaposlene, umirovljenike i ostale neaktivne, najmanje rizična kategorija.

Procjene su kako će u 2012. godini stopa biti još veća s obzirom na provođenje gospodarskog modela štednje čije se negativne posljedice u najvećoj mjeri odražavaju upravo na zaposlene.

Materijalna deprecijacija u Hrvatskoj – kao pokazatelj materijalnih uvjeta koji utječu na kvalitetu života kućanstava i prikazuju postotak osoba koje si, isključivo zbog financijskih razloga, ne mogu priuštiti tri od devet stavki materijalne deprecijacije – iznosi 34%.

Primjerice, 9,7% osoba živi u kućanstvima koje si ne mogu priuštiti odgovarajuće grijanje u najhladnijim mjesecima, zatim 69,3% osoba živi u kućanstvima koje si ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće i 16,9% osoba koje si ne mogu svaki drugi dan priuštiti obrok koji sadrži meso ili ribu.

Također je bitno spomenuti da 64,5% osoba žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, a 26,4% osoba žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije.

Kao i ranijih godina, u najtežoj materijalnoj situaciji žive stariji od 65 godina kod kojih stopa rizika od siromaštva iznosi 46,6%, a to se poglavito odnosi na žene koje žive same, zatim jednoroditeljske obitelji, obitelji s troje ili više djece te nezaposlene.

MAKROEKONOMSKI UVJETI
Analiza izvještaja Financijske agencije pokazuje kako je od siječnja do prosinca 2012. broj blokiranih građana zbog neizvršenih osnova za plaćanje porastao za 16,19%, s 211.234 na 245.441.

Iznos ukupnog duga građana zbog neizvršenih osnova za plaćanje u promatranom razdoblju porastao je za trećinu, s 13,2 na 17,68 milijardi kuna.

Godišnja prosječna stopa inflacije za 2012. godinu iznosila je 3,4%, što je značajan porast u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 2,3%.

Intenzivniji inflatorni pritisci kojima su u najvećoj mjeri pridonijele cijene energenata, a potom i prehrane, započeli su od kolovoza kada je stopa inflacije iznosili velikih 4%, dok je u rujnu s 5% dosegla najvišu razinu zabilježenu tijekom 2012. godine.

Prosinac je, pak, donio rast potrošačkih cijena za 4,7% na godišnjoj razini. Inače, važno je naglasiti kako se stopa inflacije veća od 3% smatra pokazateljem “bolesnog” gospodarstva.

Povećanje stope PDV-a na 25% kumulativno je uzrokovalo niz poskupljenja, a nastavak porezne presije u 2013., kao što je ukidanje nulte stope PDV-a i uvođenje stope od 5% na kruh, mlijeko, lijekove i druge kategorije proizvoda, prouzročit će još snažnije inflatorne pritiske.

Analizom troškova života četveročlane obitelji u proteklih godinu dana, imajući u vidu i posljedični utjecaj inflacije, može se zaključiti kako su mjesečni troškovi života porasli prosječno za 350 kuna, a u 2013. godini može se očekivati rast troškova života za dodatnih nekoliko desetaka kuna na razini mjeseca.

Također, planirano uvođenje poreza na imovinu dodatno će opteretiti kućne proračune mnogih građana.

Promatrajući kretanje na tržištu rada, od prosinca 2011. do veljače ove godine, može se primijetiti da je broj nezaposlenih porastao s 315.438 na 370.133 ili za 17,34%, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegla je razinu od visokih 21,1%.

Analiza kretanja broja nezaposlenih od kolovoza prošle godine, kada obično prestaju sezonska zapošljavanja, pokazuje kako je broj nezaposlenih mjesečno rastao za 14.921 i uz isti mjesečni trend te ostale neizmijenjene uvjete može se očekivati kako bi broj nezaposlenih u ožujku 2013. godine mogao doseći zastrašujuću brojku od 400.000.

Međutim, negativne brojke tu ne staju. Naime, na razini godišnjeg prosjeka zabilježen je i pad industrijske proizvodnje za 5,5% u 2012. u odnosu na prethodnu godinu.

Najizraženiji pad zabilježen je u području rudarstva i vađenja (-15,7%), zatim u prerađivačkoj industriji (-5,1%) i nešto manje intenzivan od 2,2% u području opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom.

Promatrajući po mjesecima, lani je najintenzivniji pad industrijske proizvodnje, od 7,7%, zabilježen u rujnu, što se terminski poklapa s najvećom zabilježenom inflacijom koja je u rujnu dosegla najveću razinu sa spomenutih 5%.

KUPOVNA MOĆ
Aritmetička sredina prosječnih neto plaća za prvih 11 mjeseci 2012. godine iznosi 5477 kuna. U razdoblju od prosinca 2011. do studenog 2012. godine prosječne mjesečne neto plaće kretale su se po prosječnoj stopi pada od 0,26% mjesečno, dok je prosječna razina cijena bilježila sve veći rast, što je rezultiralo prosječnim padom kupovne moći dohotka od 0,45% po mjesecu u promatranom vremenskom razdoblju.

Porast razine cijena je intenzivniji od pada neto plaća, a rezultat toga je realno veći pad neto plaća u odnosu na nominalni koji na prvi pogled nije toliko intenzivan.

Navedeno se može dokazati kretanjem kupovne moći dohotka koja u rujnu 2012. pokazuje najveći pad i to od 6,61% u odnosu na prethodni mjesec, što je u prvom redu posljedica visoke inflacije.

Naime, navedeno je posljedica rasta cijena prehrane i režija, ponajprije struje i plina, što je dijelom prouzročeno rastom stope PDV-a u ožujku, a dijelom je uzrokovano sušom i rastom cijena energenata u cijeloj regiji što se odrazilo i na domaće tržište.

Može se zaključiti kako je rast stope PDV-a značajno pridonio rastu cijena jer je primjetno da su se inflatorni pritisci intenzivirali od travnja 2012. godine kada još nisu nastupile posljedice suše i od tada konstantno pokazuju sve veće vrijednosti iz mjeseca u mjesec.

Pad cijena zabilježen je jedino kod cijena obuće i odjeće, ali riječ je o smanjenju cijena koje nije značajno jer je posljedica sezonskih sniženja. Za cijelo promatrano razdoblje (od prosinca 2011. do studenog 2012.) kupovna moć dohotka pala je za približno 6% te su procjene da će se takva tendencija nastaviti i u sljedećem razdoblju.

Razlog tome je što se posljedice suše još uvijek nisu do kraja odrazile, ukinuta je nulta stopa PDV-a te uvedena stopa od 5% za kruh, mlijeko, lijekove i knjige, što će zasigurno izazvati nova poskupljenja tih artikala, a posebno je osjetljivo poskupljenje kruha i mlijeka jer su to namirnice koje zadovoljavaju osnovne egzistencijalne potrebe građana.

Uvjetovano jačanjem eura, lošim trendovima robne razmjene te neizvjesnošću u javnim financijama u prvih nekoliko mjeseci tekuće godine možemo očekivati lagano slabljenje kune, što ujedno znači dodatan pritisak na već rastuće cijene i povećanje rata kredita u eurima kod već prezaduženih građana.

GfK: Tri četvrtine kućanstava ne može pokriti troškove

Smanjuju se ostvareni prihodi hrvatskih kućanstava, rastu udjeli hrane/pića i režija u ukupnim prihodima, a tri četvrtine hrvatskih građana nema dovoljne prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba

Krajem 2012. godine jedno prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečno sa 6300 kn (840 €) prihoda. Međutim, prema njihovoj subjektivnoj procjeni, za zadovoljenje osnovnih troškova/potreba, nužno je imati u prosjeku 8955 kn (1194 €).

Prosječna četveročlana obitelj mjesečno u prosjeku ostvari 7830 kn prihoda (1044 €), dok joj je za pokrivanje osnovnih troškova potrebno u prosjeku 11.130 kn (1484 €), pokazalo je novo istraživanje GfK – Centra za istraživanje tržišta.

To znači da prosječnom hrvatskom kućanstvu mjesečno nedostaje 2655 kn, a četveročlanoj obitelji čak 3300 kn.

Gledajući regionalno, najveći se prihodi ostvaruju u gradu Zagrebu – 7043 kn (939 €), a najniži u Slavoniji – 5280 kn (704 €).

Iako 76% hrvatskih kućanstava ima niže prihode od potrebnih, u Hrvatskoj ima i onih kućanstava čiji članovi ostvaruju veće ili dovoljne prihode za podmirenje osnovnih životnih troškova i potreba.

Ukupno 7% hrvatskih kućanstava ima veće prihode od potrebnih, dok 13% ostvaruje mjesečno “taman onoliko koliko im treba”. Iako je u Hrvatskoj trenutno 20% kućanstava koji podmiruju svoje mjesečne obaveze, njihov broj je svake godine sve manji (2008. – 12% onih s većim prihodima od potrebnih, 2012. – 7%, 2008. – 17% s „taman potrebnim prihodima“; 2012. – 13%).

U Zagrebu i okolici kao i u Dalmaciji, najmanje je kućanstava koja imaju niže prihode od potrebnih (Zagreb i okolica – 66,8%, Dalmacija – 66,3%), dok je takvih najviše u Istri – 87,6%.

U Zagrebu je najviše onih kućanstava koja ostvaruju veće prihode od potrebnih – 13%, takvih kućanstava nema u Istri, dok ih je u Slavoniji svega 1,4%, a u Lici 2,4%.

Usporede li se ostvareni i potrebni prihodi kod kućanstava koja nemaju dovoljno raspoloživih sredstava (njih 76%), dolazi se do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 73% veća od sadašnjih (prosječan udio razlike ostvarenih i potrebnih prihoda).

Ukupni troškovi kućanstva – 6000 kn (800 €), skoro su podjednaki onima iz prošle godine (776 €).

Najveći udio troškova u ukupnim prihodima kućanstva otpada na hranu i piće – 33%. Dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 54% svojih prihoda hrvatska kućanstva troše na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba.

Udio troškova hrane i pića raste zajedno s troškovima stanovanja (2011. – udio 48%), ostvareni prihodi se smanjuju, pa Hrvatima ostaje sve manje novca za zadovoljenje nekih drugih potreba (zabava, rekreacija, obrazovanje, medicinske usluge, obuća i odjeća), koje za sve veći broj hrvatskih građana postaju luksuz.

Svim hrvatskim kućanstvima je zajedničko što mjesečno novac troše na hranu/piće i troškove stanovanja (režije). Od ostalih proizvoda/usluga, najveći broj kućanstava izdvaja novac za plaćanje usluga mobilne telefonije (92%), fiksnog telefona (85%), te za prijevoz (83%).

Na odjeću i obuću novac izdvaja 77% hrvatskih kućanstava, na medicinske usluge skoro 2/3 hrvatskih kućanstava (62%).

Skoro podjednak broj hrvatskih kućanstava mjesečno troši novac na kulturu, rekreaciju i zabavu (46%), na duhan i cigarete (45%), na trajna potrošna dobra (39%). Na obrazovanje novac izdvaja svega 30% hrvatskih kućanstava (u prosjeku 518 kn mjesečno).

U odnosu na 2011. godinu lani je broj kućanstava koja troše na hranu, troškove stanovanja, fiksni i mobilni telefon ostao isti.

Međutim, troškovi hrane/pića povećali su se za 9%, a troškovi stanovanja za 5%. Veći iznosi (od 4% do 8%) izdvajaju se još i na kupovinu odjeće i obuće, medicinske usluge, te na duhan i cigarete.

Manji iznosi novca, u usporedbi s 2011. godinom, (od 7% do 10%) izdvajaju se na kulturu i zabavu, zatim na mobilne telefone i obrazovanje, dok su troškovi u ostalim kategorijama proizvoda/usluga, ostali nepromijenjeni.

Najveći pad u opsegu potrošnje uočava se kod trajnih dobara – 32% je manje kućanstava koja kupuju trajna dobra. Sve je manji broj kućanstava koja troše novac na proizvode koji ne spadaju u kategoriju osnovnih potreba: 21% je manje kućanstava koja troše na kulturu, zabavu, rekreaciju, 12% je manje onih koji kupuju odjeću i obuću, dok je 21% manje kućanstava koja troše na medicinske usluge.

Ne veseli niti podatak da je u 2012. godini, u odnosu na prethodnu godinu, 25% manje kućanstava koja izdvajaju novac na obrazovanje.

Porasli troškovi života u Makedoniji

Troškovi života, mjereni preko cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju, u prosincu 2012., u odnosu na prosinac prethodne godine, bilježe rast od 4,7 posto, a u odnosu na studeni 2012. godine nema izmjena, obavijestio je makedonski Državni zavod za statistiku.

Najveći rast, na godišnjoj razini, bilježi odjeća i obuća od 10,9 posto, stanovanje, voda, struja, plin i druga goriva i to za 11,4 posto.

Rast kod obrazovanja je 10,1 posto, a kod zdravlja 5,3 posto. Na mjesečnoj razini, uspoređujući prosinac i studeni prošle godine, utvrđen je rast indeksa u grupama odjeća i obuća za jedan posto, ostale robe i usluge za 0,6 posto.

Smanjenje indeksa troškova života zabilježeno je u grupama hrana i bezalkoholna pića za 0,3 posto i transportu za 0,1 posto. (Limun.hr)

Next Page »