U Kraševoj tvornici Mira obustavljena proizvodnja

mira-prijedor-small-midiPrijedorska tvornica keksa “Mira”, koja posluje u sastavu Kraša, zbog ekstremno niskih temperatura i otežanog dolaska radnika na posao obustavila je proizvodnju do početka idućeg tjedna, javlja agencija Srna.

Direktor ovog poduzeća Miroslav Turnšek potvrdio je Srni da je zastoj u proizvodnom pogonu uvjetovan niskim temperaturama zraka zbog kojih radnici nisu mogli dolaziti na posao.

“Proizvodnja je obustavljena nakon završetka izvoznih naloga za naše kupce u Americi i Saudijskoj Arabiji. Od narednog ponedjeljka bit će sve spremno za nastavak procesa proizvodnje”, rekao je Turnšek.

Tvornica keksa Mira u većinskom je vlasništvu prehrambene industrije Kraš iz Zagreba, a trenutno zapošljava oko 500 radnika.

Zbog izuzetno niskih temperatura proizvodnja je ranije obustavljena i u prijedorskoj tvornici Arcelor Mittal koja zapošljava oko 800 radnika.

Proizvodni proces smanjen je i u tvornici za preradu voća Prijedorčanka, a oko 25 posto radnika ove tvornice nalazi se na prinudnom godišnjem odmoru.

Pivovarna Laško lani poslovala s gubitkom od 15,2 milijuna eura

pivovarna-lasko-upravna-zgrada-midiLanjski gubitak je za 10,6 milijuna eura manji od gubitka zabilježenog u prethodnoj, 2010. godini

Grupa Pivovarna Laško u 2011. poslovala je s gubitkom od 15,2 milijuna eura, što je 10,6 milijuna eura manje od gubitka zabilježenog u 2010. godini.

Prihodi su na godišnjoj razini porasli za osam posto, a dosegnuli su 206,6 milijuna eura, navodi se u prvoj procjeni lanjskog poslovanja koju prenosi slovenski poslovni list Finance.

Do 2014. Pivovarna Laško namjerava udvostručiti prodaju na stranim tržištima. Ove godine planiraju rast prihoda za četiri posto i dobit od 49 milijuna eura. Ukupne financijske obveze grupe iznose 377 milijuna eura, a od toga 87 milijuna eura su kratkoročne obveze. (Bankamagazin)

RBA: U 2011. rast maloprodaje 2 posto

trgovina-maloprodaja-kolica-ftdU veljači je promet od trgovine na malo na godišnjoj razini porastao 0,8 posto

Prema podacima DZS-a promet od trgovine na malo u veljači je porastao na godišnjoj razini za 0,8 posto realno, odnosno 3,8 posto nominalno.

Iako pozitivna, stopa rasta je i suviše niska da bi upućivala na oporavak i time na značajniji rast osobne potrošnje, pišu analitičari RBA u Dnevnim financijskim vijestima.

Naime, od srpnja prošle godine trgovina na malo konstantno bilježi rast na godišnjoj razini, ali su stope rasta vrlo blage, posebno uzme li se u obzir dugotrajnost negativnih kretanja prije toga i činjenica da su tijekom cijele 2009. stope pada bile dvoznamenkaste.

Rast je tako posljedica uglavnom baznog učinka, dok je domaća potražnja i dalje slaba zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada i potrošačkog pesimizma.

Slična kretanja, dakle vrlo niske stope rasta, nastavit će se i u idućih par mjeseci, odnosno do Uskrsa i početka predsezone, kada će zbog sezonskog zapošljavanja zaposlenost porasti.

“Tijekom predsezone i glavnog dijela turističke sezone očekujemo nešto intenzivniji rast trgovine na malo, čemu bi trebala pridonijeti i veća potrošnja turista nego prošle godine.

S druge strane, domaća potražnja tijekom cijele godine vjerojatno će biti slaba zbog visoke nezaposlenosti, neizvjesnosti stanovništva u ostvarivanje budućih dohodaka i potrošačkog pesimizma.

Ipak, očekujemo da će realna stopa rasta u trgovini na malo biti pozitivna i da će pridonijeti rastu osobne potrošnje i BDP-a”, navode analitičari RBA.

Nakon realnog pada u razdoblju od 2008. do 2010. godine (redom -0,5%, -15,3%, -1,9%) za cijelu 2011. godinu očekuju realan rast maloprodaje od 2 posto. Preduvjet za zamjetniji oporavak trgovine na malo ipak je oporavak tržišta rada, smatraju analitičari. (Bankamagazin)

Pad maloprodaje na mjesečnoj, rast na godišnjoj razini

trgovina-interspar-ftdPromet od trgovine na malo u Hrvatskoj u veljači je u odnosu na siječanj bio nominalno manji za 0,7 posto, a realno za 1,3 posto, dok je, na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču 2010. porastao nominalno za 3,8 posto, a realno za 0,8 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku.

Na godišnjoj je razini veljača osmi mjesec zaredom u kojem je ostvaren rast prometa na malo u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Statistika prometa trgovine na malo prema trgovačkim strukama pokazuje da je promet u veljači u odnosu na siječanj nominalno pao u deset trgovačkih struka, dok je rast zabilježen kod osam trgovačkih struka.

U najvažnijoj trgovačkoj struci, nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koja u ukupnoj maloprodaji ima 36,6 postotni udio, u veljači je u odnosu na siječanj promet nominalno pao za 0,3 posto.

Najveći je pad prometa zabilježen kod tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda, za 22,1 posto.

Istodobno je u maloprodaji motornih goriva i maziva, koja u ukupnoj maloprodaji sudjeluje s 18,9 posto, promet porastao za jedan posto.

Na godišnjoj razini pak, u veljači ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, porast prometa zabilježen je u devet trgovačkih struka, najviše u prodaji motornih goriva i maziva, za 22,2 posto, što se može pripisati rastu cijena naftnih derivata.

Rast prometa ostvaren je i u maloprodaji željezne robe, boje i stakla, za 19,5 posto, kruha, peciva, tjestenine i slatkiša za 12,1 posto, a povećana je i maloprodaja duhanskih proizvoda, za 6,7 posto itd.

Maloprodaja je na godišnjoj razini pala u devet trgovačkih struka, najviše u maloprodaji električnih aparata za kućanstvo, za 22,4 posto. (H)

Potrošnja u veljači veća za 0,8 posto

trgovina-kolica-blagajne-midiPotrošnja je porasla osmi mjesec zaredom, i to nešto brže nego u siječnju

U veljači je promet u trgovini na malo u Hrvatskoj realno porastao za 0,8 posto na godišnjoj razini, što je veći rast nego u siječnju i u skladu s očekivanjima makroekonomista.

Državni zavod za statistiku objavio je u ponedjeljak da je promet od trgovine na malo, u veljači nominalno porastao za 3,8, a realno za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

To je osmi mjesec zaredom kako je potrošnja porasla, i to nešto brže nego u siječnju, kada je rast iznosio skromnih 0,2 posto. (H)

Next Page »