Riješen spor oko kranjske kobasice

Austrija i Slovenija su riješile spor koji je nastao nakon što je Ljubljana od EU zatražila zaštitu imena kranjske kobasice na temelju geografskog porijekla

Slovenija i Austrija postigle su dogovor koji ce omogućiti da Slovenija na razini Europske unije registrira kranjsku kobasicu kao proizvod sa zaštićenim geografskim podrijetlom, objavilo je u petak u priopćenju za javnost slovensko ministarstvo poljoprivrede, prenosi Hina.

Riječ je o “preliminarnom sporazumu” koji će Sloveniji omogućiti da za svoj nacionalni suhomesnati proizvod osigura odgovarajuću zaštitu u Europskoj uniji, dok ce Austrija uz opredene uvjete i dalje smjeti proizvoditi i prodavati kobasice s pridjevom “kranjski” (“krainer”), kao što su “kaesekrainer” (kranjska kobasica punjena sirom), te austrijske inačice kranjske kobasice “Schweinskrainer”, “Ostkreiner” i “Bauernkrainer”.

Na namjeru Slovenije da registracijom kranjske kobasice u EU-u zaštiti njeno geografsko podrijetlo, što bi značilo da se ona ne smije pod tim imenom proizvoditi izvan područja Slovenije, Austrija je početkom ove godine na Europsku komisiju uložila prigovor, tvrdeći da bi to nanijelo ekonomsku štetu austrijskoj mesno-prerađivačkoj industriji, gdje proizvodnja kobasica s pridjevom “kranjska” također ima dugu tradiciju.

Kako je objavilo slovensko ministarstvo poljoprivrede, postignuti sporazum određuje da se pridjev “krainer” u Austriji ubuduće više ne smije koristiti u razvijanju i proizvodnji novih artikala.

Uz to, Austrijanci svoju kobasicu u Sloveniji i na drugim stranim tržištima neće moći prodavati kao “kranjsku” nego će morati zadržati njemački naziv “Krainer Wuerst”, dok za slovenske proizvođače takvo ograničenje neće postojati. (Bankamagazin)

Ajvar slovenski, šljivovica Češka

Kao što su se Austrija i Slovenija sukobile zbog kranjske kobasice, i Srbija bi mogla uzdrmati odnose s brojnim zemljama: sa Slovenijom zbog ajvara, s Češkom, Njemačkom i Italijom zbog šljivovice, sa Švedskom zbog futoškog sira te Irakom zbog kajmaka, piše beogradski B92.

Kako bi se izbjegli ovakvi sukobi trebalo bi geografski zaštititi proizvode i brendove.

“Na taj način bismo izbjegli ono što nam se dogodilo sa šljivovicom. Pošto je nismo zaštitili, Talijani, Nijemci i Česi su uveliko svoje rakije imenovali upravo šljivovica”, kaže Vojislav Stanković iz Privredne komore Srbije.

Osim šljivovice, “ajvar su, recimo, zaštitili Austrijanci i Slovenci. Istina, kranjska kobasica je još u doba Jugoslavije bila slovenski brend, a kranjska je sinonim geografskog porijekla, tako da se Austrijanci i Slovenci mogu samo prepirati oko recepture”, objašnjava Stanković.

Njegova kolegica Jasna Stevanović, samostalni savjetnik u Udruženju za poljoprivredu, prehrambenu i duhansku industriju i vodoprivredu, dodaje da ni Hrvati nisu ravnodušni na kranjsku, koja je u Sloveniji pod zaštitom od 2008. godine.

“To je pasterizirana polutrajna kobasica od grubo mljevene svinjetine. Slovenija ističe njeno porijeklo iz 19. stoljeća, a Austrija, u kojoj je omiljena kranjska kobasica sa sirom, poziva se na davnu prošlost i objašnjava da je regija Kranjska od 1002. godine bila samostalna, ali i da je u jednom periodu pripadala Austriji”, kaže Stevanović.

Ona objašnjava da je jedna slovenska tvrtka 1996. godine u Njemačkoj zaštitila ajvar, ali je taj žig u roku od godinu i pol dana poništen.

Dodaje i primjer proizvođača futoškog kupusa, bez obzira na stoljetnu tradiciju, imali problema. “Na švedskom tržištu je postojalo pet vrsta futoškog kupusa koje su jeftinije, pa ga naši proizvođači nisu mogli prodati. I za kajmak se može reći da je naziv srpskog porijekla.

Ipak, postoji isti proizvod s istim imenom, samo se izgovara s izmijenjenim naglaskom u Iraku. To može biti pokazatelj davne migracije srpske kulture,” ističe Stevanović, naglašavajući zavidan izvozni potencijal proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom. (Bankamagazin)

Slovenci protiv jeftinog austrijskog mesa

Uvoz austrijskog mesa po dampinškim cijenama potpuno će uništiti domaću proizvodnju, stoji u poruci slovenskih oporbenih političara vladi, prenosi Hina.

Prijedlog vladi da ispita takve sumnje i u slučaju da se one potvrde pokrene postupak protiv Austrije u Europskoj uniji zahtijevao je parlamentarni zastupnik Socijalnih demokrata (SD) Dejan Židan, ministar poljoprivrede u prijašnjoj vladi Boruta Pahora.

U pismu sadašnjem ministru poljoprivrede Franciju Bogoviču, Židan je upozorio na tvrdnje slovenskih svinjogojaca kako austrijska klaonička industrija u Sloveniju izvozi svinjetinu po “nerazumno niskim cijenama” zbog čega je maloprodajna cijena svinjskog mesa u Sloveniji pala na 5,45 eura, dok u Austriji iznosi 9,49 eura.

Cilj takvog izvoza po dampinškim cijenama je “baciti na koljena slovensko svinjogojstvo i prerađivačku industriju”, tvrdi u pismu Bogoviču Židan, navodeći argumente slovenskih proizvođača koji se žale da svoje meso više ne mogu prodati po prihvatljivim cijenama.

Bogovič bi se uskoro prema najavama medija trebao susresti s austrijskim kolegom. Tom prigodom po najavama slovenskih medija bit će riječi i o zapletu koji je izazvala Austrija protivljenjem da Slovenija na razini Europske unije registrira kranjsku kobasicu kao svoju nacionalnu marku sa zaštićenim geografskim podrijetlom.

Austrija se boji da bi njezini proizvođači suhomesnatih proizvoda imali dodatne troškove i materijalnu štetu ako više ne bi smjeli kobasice od svinjskog mesa s češnjakom zvati “kranjskima” (Krainerwurst) niti naziv “kranjski” koristiti kod inačice istih kobasica punjenih sirom (Kaesekrainer), iako to drže dijelom svog kulinarskog nasljeđa i povijesti. (H)

Čija je ‘kranjska’?

Kranjska kobasica u Austriji omiljeni je domaći oblik fast fooda. Slovenci sada žele zaštititi njezino ime.

Oni su još prošle godine upozorili hrvatske proizvođače da svoje kobasice ne nazivaju ‘kranjskim’, piše Deutsche Welle.

- Kranjska sa sirom još nije izgubljena! Tako su neki od austrijskih medija popratili izjavu austrijskog ministra poljoprivrede Nikija Berlakovicha da Austrijanci neće dopustiti da im se zabrani korištenje imena kranjska, kad se radi o ovoj, i među Austrijancima, vrlo popularnoj kobasici.

Slovenija je naime prije nekoliko dana Europskoj komisiji podnijela zahtjev da se zaštiti ime kranjska kobasica, kako bi ga mogli nositi samo slovenski proizvodi. Činjenica je da se radi o dimljenoj kobasici čije ime potječe iz povijesne regije Kranjske – koja se nalazi u današnjoj Sloveniji.

Slovenski su mediji još prošle godine objavili kako slovensko nadležno ministarstvo namjerava diplomatskim kanalima upozoriti hrvatske institucije da se u Hrvatskoj proizvodi i prodaje ‘kranjska kobasica koja ni približno nije kranjska’. Od 2008. kranjska je kobasica u Sloveniji zaštićeni geografski proizvod a Slovenija je po tom pitanju sad krenula i u ofenzivu u Europskoj uniji.

Austrijanci prosvjeduju jer smatraju da bi, ako bi ime ‘kranjska’ bilo uistinu zaštićeno, njihovi domaći proizvođači zapali u ozbiljne nevolje. Austrijski Ured za patente navodi da bi zaštita imena značila ‘s velikom sigurnošću kraj inače i u Austriji izuzetno raširenog korištenja naziva za slične kobasice’. U Austriji, prije svega u Beču, vrlo su popularne kranjske kobasice sa sirom (Käsekrainer).

Zemlje EU-a imaju sad šest mjeseci ako žele uložiti žalbu. Potom će EU odlučiti trebaju li kranjske kobasice uživati zaštićeni status poput francuskog konjaka ili švarcvaldske šunke. (Deutsche Welle)