Pogled unaprijed: Optimizam sa zadrškom u hrvatskom sektoru trgovine

Veliki trgovački centri očekuju u idućoj godini niz izazova, ali iako svjesni krize ostaju optimistični u svojim predviđanjima i očekivanjima.

Košarica je sve praznija, kupuje se ciljano pa dnevni račun u malim kvartovskim formatima Mercatora u prosjeku ne prelazi 60, u hipermarketima je oko 250 kuna.

Član Uprave Mercator grupe Igor Maroša ocjenjuje da pozitivnih preokreta neće biti ni u iduće tri godine. Sličan rezime vjerojatno je u trenutku iskrenosti moguće čuti ako ne od svih trgovaca onda gotovo od svih koji posluju na hrvatskom tržištu.

Pad prometa
Naime, statistika pokazuje da je listopad 2012. u odnosu na prosjek ostvaren u 2005. završen uz realni pad prometa u trgovini na malo od čak 15,7 posto, dok je u odnosu na listopad 2011. bio manji 5,7 posto a prema rujnu ove godine 3,4 posto.

Direktorica Sektora trgovine u Hrvatskoj gospodarskoj komori Milica Rakuša Martulaš napominje da Hrvatska po pitanju prometa u trgovini nije izolirana i da se kretanja odvijaju u skladu s kretanjima u Europskoj uniji.

Naime, makroekonomsko okruženje u EU je nestabilno i kretanja u 2012.  pokazuju da promet u trgovini na malo u EU stagnira, ali se poduzimaju mjere za poticanje potrošnje i razvoj gospodarstva.

Rakuša Martulaš pozitivnija kretanja u trgovini na malo u 2013. očekuje uz uvjet pozitivnijih kretanja u makroekonomskom okruženju.

Prema procjeni Dražena Lulića iz konzultantske tvrtke Caper, 2013. donosi stagnaciju maloprodajne potrošnje. Tijekom prvih 10 mjeseci 2012. ukupna maloprodaja je, podsjeća, nominalno pala za 0,6% u odnosu na isto razdoblje 2011. dok je realan pad na razini od 3,8%.

Ovaj podatak, po Luliću, ukazuje na dugotrajan proces oporavka maloprodajne potrošnje što će se osjetiti i u 2013., smatra Lulić.

Budući je maloprodajna potrošnja u izrazito visokoj korelaciji s raspoloživim dohotkom kućanstva, potrebno je realno sagledati, odnosno uzeti u obzir prognozirane niske stope rasta ukupnog gospodarstva za sljedeću godinu kao i nastavak rasta stope nezaposlenosti.

Utjecaj poreza
Također, utjecaj na potrošnju imat će i dugo najavljivani porez na nekretnine dok istovremeno nije realno za očekivati smanjenje poreznog opterećenja plaća jer je ova godina pokazala da je proces konsolidacije državnog proračuna još daleko.

Isto tako, najavljuje Lulić, recentni negativni trendovi državnog rejtinga mogli bi se osjetiti i kroz porast troškova zaduživanja i u sektoru građanstva.

Zdenko Segetlija, profesor na Ekonomskom fakultetu Osijek polazi pak od obrnute teze. “S obzirom na nastalu situaciju nema nikakve svrhe prognozirati retailing u Hrvatskoj”, kaže Segetlija.

Uz to smatra da bi se trebalo jače fokusirati na “na negativne napise koji otvaranje stranih prodavaonica (npr. Kaufland u Vukovaru) pripisuju uspjesima, a zapravo je riječ o gubitku radnih mjesta”, opominje osječki profesor, a razlog njegova pesimizma je uvjerenje da strani trgovci zapravo ukidaju radna mjesta u prerađivačkoj industriji, a svoje police rezerviraju za proizvode iz zemalja iz kojih dolaze.

Velikog optimizma glede trendova u potrošnji u sljedećoj godini čini se nema ni u trgovačkim centrima. Tako direktorica marketinga Arena Centra Sanja Vladović kaže: “Godina pred nama neće biti laka za hrvatsko gospodarstvo u cjelini i pred svima je, pa tako i pred nama, izazov u ostvarenju poslovnih ciljeva.” Planiraju, najavljuje, nastaviti dovoditi nove sadržaje na hrvatsko tržište.

Ipak optimistični
Arena Centar će u 2013., najavljuje, imati za cilj dodatno potvrditi vodeću poziciju među trgovačkim centrima u Zagrebu te će nastojati zadovoljiti i potrebe posjetitelja iz drugih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja koji su pokazali veliki interes unutar i izvan turističke sezone.

Poslovanje i City Centera, kaže komercijalni direktor Davorin Profeta, uvelike ovise o potrošačima, o njihovim realnim i subjektivnim procjenama vlastitih ekonomskih prilika.

Kod City Centera one u 2013. Profeta očekuje rezultate slične onima ostvarenim u 2012. koji su, kratko kaže, u odnosu na stanje u Hrvatskoj bili zadovoljavajući.

Posljednjih godina, napominje, postalo je pravilo da je tržište izrazito nestabilno, ali se City Center one tome prilagodio koliko god je to bilo moguće.

Stjepan Iveljić, direktor centra Westgate Shopping City pojašnjava kako svakoj novoj poslovnoj godini pristupaju planski s detaljnom razradom aktivnosti pa smatraju kako će i 2013., baš kao i godina na izmaku, biti izazovna, ali i uspješna.

Važno je, naglašava, nastaviti kreirati potražnju za inovativnom ponudom, te tržištu pristupiti proaktivno i time svakodnevno iznenađivati posjetitelje, ali i konkurenciju.

Osim novim dodatnim sadržajima koji će biti u službi zabave naših posjetitelja svih uzrasta, nastavit će i s politikom obogaćivanja ponude novim brendovima te s otvaranjem novih trgovina, stoga, uvjeren je Iveljić, dobri rezultati sigurno neće izostati ni u 2013. (Poslovni.hr)

Hipermarketi u RH nisu očekivano produktivni

Učinkovitost maloprodaje slabija je nego u gospodarski i tržišno razvijenim zemljama, što znači da oblici poslovanja nisu adekvatni.

Maloprodaja se u Hrvatskoj (kao i u ostalim tranzicijskim zemljama) u kvantitativnom smislu razvila iznad razine opće gospodarske razvijenosti, što je posljedica neravnomjernog razvoja između proizvodnje i potrošnje. Tako je u Hrvatskoj 0,93 kvadrata maloprodajne površine po stanovniku, no ti kvadrati ne stvaraju dovoljno BDP-a. Po metru kvadratnom on u Hrvatskoj iznosi tek 15,9 posto.

Ukazao je na to profesor Zdenko Segetlija koji je jučer na Ekonomskom fakultetu predstavio svoj rad “Maloprodaja i gospodarski razvoj u europskim tranzicijskim i tržišno razvijenim zemljama”.

Kako je podsjetio, stopa rasta maloprodaje u Hrvatskoj je 2011. iznosila 3,53 posto, no to ne znači nužno i razvoj već je više posljedica politike povećane potrošnje.

Učinkovitost maloprodaje, naime, slabija je nego u gospodarski i tržišno razvijenim zemljama, što znači da oblici poslovanja nisu adekvatni. A to je posebno vidljivo kod hipermarketa koji nisu očekivano produktivni.

Osim toga, i elektronička maloprodaja u Hrvatskoj je slabija nego u drugim zemljama. Tako je u zadnjih 12 mjeseci iznosila tek 14 posto, dok se taj postotak u Njemačkoj popeo na 60, a u Sloveniji je 27 posto.

Takve su tendencije, smatra Segetlija, prijetnja gospodarskom i održivom razvoju. I zato predlaže učinkovitije maloprodajne oblike i prihvaćanje načela društvenog marketinga od samih gospodarskih subjekata te bolje reguliranje maloprodaje mjerama gospodarske politike te adekvatnim instrumentima prostornog planiranja, zaštite okoliša, uštede energije i slično.

Osim profesora Segetlije, na međunarodnoj konferenciji o trgovini, koja se održava 21. i 22. studenog na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, svoje su radove predstavili i drugi profesori s Katedre za trgovinu EFZG-a, ali i njihovi kolege iz zemalja regije i svijeta. (Poslovni.hr)

Hrvati najrastrošniji u Europi

Trgovina je kočnica razvoja nacionalnoga gospodarstva, sve dok police puni uvoznim asortimanom

Hrvatska trgovina ušla je u fazu zrelosti, kroz udjel u BDP-u i broj aktivnih subjekata razvija se sporije nego gospodarstvo u cjelini. Iznimka je rast zaposlenosti. Po tom parametru trgovina je rekorder u odnosu na trendove u ostatku nacionalnog gospodarstva, ali i prema rezultatima koje bilježe zemlje EU.

Uz bok Velikoj Britaniji
Premda sve članice Unije radi očite deindustrijalizacije bilježe veće zapošljavanje u trgovini, Hrvatska i tu obara rekorde po kojima je usporediva jedino s Velikom Britanijom dok Francuska i Portugal primjerice bilježe pad zaposlenosti, kazala je jučer profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Blaženka Knežević u izlaganju na temu Izazovi trgovine u recesiji održanom u povodu 90. obljetnice te visokoškolske institucije.

U svim tranzicijskim zemljama, a tako je i u Hrvatskoj, trgovina je razvijenija nego gospodarstvo u cjelini, ustvrdila je Knežević u svojoj prezentaciji.

S posljednjom tezom Knežević nije se složio Zdenko Segetlija, profesor osječkog Ekonomskog fakulteta.“Budući da za sobom povlači cijeli vrijednosni lanac maloprodaja je u Hrvatskoj kočnica i gospodarskog i ukupna razvoja”, naglasio je Segetlija iznoseći kao krunski argument činjenicu da trgovina poslovanje uglavnom temelji na uvoznom asortimanu.

“U 2005. na 4,5 milijuna stanovnika imali smo 3,5 milijuna četvornih metara prodajnog prostora, odnosno 10 kvadrata maloprodajne površine na 100.000 eura BDP-a. Istodobno BDP po stanovniku iznosio je 7700 eura, a svaki Hrvat je kroz maloprodaju te godine potrošio 2200 eura”, nizao je Segetlija podatke upozorivši da su Hrvati čak trećinu ‘per capita’ BDP-a potrošili kroz maloprodaju.

“Takav omjer nije evidentan nigdje, ni kod Slovenaca ili Mađara s kojima se volimo uspoređivati”, ilustrirao je navodeći da kod Austrijanaca i Nijemaca omjer iznosi 1:6.

Ulagači u šoping centre, prigovorio je Segetlija, hvale se novootvorenim radnim mjestima i šute o tome koliko je istodobno radnih mjesta ugašeno u ostalim sektorima.

Nelogične trendove unutar domaće maloprodaje Segetlija je ilustrirao i podacima da su trgovci obrtnici 2002. u prehrambenom asortimanu i proizvodima koji se vežu uz tu ponudu ostvarili 5,3 milijarde kuna prihoda dok su u 2009. pali na 3,4 milijarde kuna.

Nasuprot njima najveći nacionalni trgovački lanac Konzum 2002. imao je 4,1 milijardu kuna prihoda da bi 2009. zaključio s više od 12 milijardi kuna.

Jure Radoš, direktor prodaje Konzuma, ukazuje da nesrazmjer BDP-a s maloprodajnim prometom i kvadraturom prodajnih prostora po stanovniku nije problem razvoja maloprodaje, već je problem BDP-a koji ne raste dovoljno brzo.

– Trgovinski sektor je razvijeniji dijelom zbog Konzuma, a dijelom zbog toga što je otvoren i konkurentan. Konkurencija je natjerala Konzum da bude ono što je danas, izjavio je Radoš.

Analizirajući stanje na tržištu Radoš je ustvrdio da hrvatski potrošači trebaju više optimizma. Prema indeksu potrošačkog optimizma Hrvatska je druga najgora zemlja u Europskoj uniji.

Za kraj je ukazao na važnost edukacije djelatnika zbog čega je stvorena Konzum akademija u zagrebačkom naselju Sopot, u kojoj je već educirano više od dvije tisuće ljudi. Radoš ističe da je to centar za selekciju i edukaciju, te da ako netko želi postati zaposlenik Konzuma može doći u bilo koje doba u akademiju i proći testiranje i selekciju.

Značajan čimbenik hrvatske trgovine su obrtnici, službeni ljetopis Hrvatske za 2009. spominje 20.770 trgovaca obrtnika dok Hrvatska gospodarska komora koristi podatak o 38.410 aktivnih subjekata u trgovini od kojih na obrtnike otpada udjel od 54,1 posto.

“Oba podatka svjedoče o mogućem golemom utjecaju na tržišne trendove malih trgovaca obrtnika međutim, njihova snaga daleko je ispod potencijala radi toga što nisu prepoznali međusobno udruživanje, pogotovo u segmentu nabave”, ocjena je profesora Nikole Knege sa zagrebačke Ekonomije.

Prema statističkim podacima, iznio je Knego, ispada da su u razdoblju 2005.-2008. srednji i veliki trgovci izgubili na brojnosti dok su mali rasli.

Rast kao imperativ
“Rast produktivnosti imperativ je opstanka trgovine međutim, obrtnici još nisu uspjeli iznaći model kako da postanu uspješni. Njihova je produktivnost, mjerena visinom ostvarenog prometa po zaposleniku 3,9 puta manja nego kod velike konkurencije”, izdvojio je Knego navodeći da u broju ukupno zaposlenih u trgovini obrtnici sudjeluju sa 17 posto, a u ostvarenom prometu tek sa pet posto.

“Smanjenje kupovne moći u uvjetima recesije tržišnu poziciju malih trgovaca još više problematizira,” upozorio je Knego.

Katedra za trgovinu najstarija je od 17 katedri na zagrebačkoj Ekonomiji. Korijeni joj sežu u 1920. kada je osnovana Visoka škola za trgovinu i promet, preteča današnjeg Ekonomskog fakulteta, u koju se te godine kao prva generacija upisalo 715 studenata. S prošlom akademskom godinom na Ekonomiji je diplomiralo ukupno 13.500 studenata, magistriralo 3500 te doktoriralo 550, podaci su koje je iznio Nikola Knego. (Poslovni.hr, Liderpress.hr)