Hrvatske kompanije sele pogone u BiH, ali ne i Srbiju

Hrvatske tvrtke, pred ulazak zemlje u Europsku uniju 1. srpnja, masovno sele proizvodnju u druge države jer carine koje će susjedne zemlje uključujući i Srbiju uvesti na hrvatsku robu učinit će je potpuno nekonkurentnom, piše Blic. Ipak, tvrtke za selidbu ne biraju Srbiju.

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi, čije su članice sve zemlje Balkana, a koje nisu u EU. Kraš u Hrvatskoj zapošljava 1500 radnika, a u Prijedoru oko 400. Kažu da će im se, ukoliko prebace izvozni asortiman u Prijedor, u Zagrebu pojaviti višak zaposlenih. Istu dilemu ima i “Zvečevo”, koji veći dio proizvodnje seli iz požeških pogona u Čapljinu. “Gavrilović” će, pak, dio proizvodnje raditi u Čitluku.

To znači da bi za mesne, mliječne, konditorske proizvode i cigarete, koje Hrvatska izvozi u BiH, ta zemlja od srpnja morala plaćati carinu u vrijednosti od 100 milijuna dolara. Zato je moguću selidbu u Mostar ili Banjaluku najavio i TDR, a prehrambeni div “Franck” je poručio da će pojačati proizvodnju u Grudama u BiH, kao što će i hrvatski konditor “Kraš” imati izvozni program u Prijedoru.

Aleksandar Miloradović, savjetnik u Agenciji za strana ulaganja Srbije, kaže za “Blic” da ono što te tvrtke mogu dobiti u Bosni i Hercegovini jeste relativno niža cijena i više raspoložive radne snage.

“Biznis neće slušati politiku, odlučit će hrvatski poduzetnici, a Srbija je ipak najatraktivnije tržište u regiji. Nama je realna konkurencija Bugarska, pa i Makedonija, ali Bosna nije. Možda su u prednosti samo u radno intenzivnim granama”, tvrdi Miloradović.

U Hrvatskoj kažu da je izabrana BiH jer je to najznačajnije tržište na koje Hrvatska izvozi. Tatjana Tomić iz Državnog ureda za trgovinsku politiku kaže da na području CEFTA-e Hrvatska ima oko 600 poduzeća, u obliku vlasništva ili predstavništva i da polovica tih kompanija već sada radi u BiH. (Blic.rs)

Zvečevo čokolade: Bogata ponuda brendova i okusa

Perjanica čokoladne ponude Zvečeva iz Požege čini brend Mikado kao prva u svijetu čokolada s rižom proizvedena davne 1964. godine.

Ponuda robne marke odnedavno je proširena s Mikado Premium mliječnom čokoladom koja se proizvodi isključivo sa svježim mlijekom i biranim vrstama kakaovca, čokoladom za djecu Mikado Kids te čokoladama sa žitaricama i mliječnom odnosno nougat kremom.

Osim toga, u ponudi se izdvajaju i poznati brendovi kao što su Seka & Braco, Samo ti & Volim te, Mond, Super i drugi. Cjelokupna ponuda dostupna je u različitim gramaturama od 40 do 300 g, a najpopularnije su čokolade od 80 i 120 grama.

“Zvečevo kontinuirano ulaže u razvoj novih okusa te pripremamo pregršt novosti za naše potrošače što ćemo kvalitetno popratiti s ATL i BTL aktivnostima”, ističu iz Zvečeva.

Čokolada – trendovi i brendovi: Svi vole taj slatki užitak

Više od 90% populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine konzumira čokoladu što je čini jednom od kategorija robe široke potrošnje s najvišom razinom korištenja uopće

Bilo da se radi o onoj s rižom, lješnjacima, voćem ili običnoj mliječnoj, čokolada je sigurno većini omiljena slastica. Kao pravom čokoladoljupcu nije mi teško palo prihvatiti se istraživanja o njenim počecima i povijesti. Ljubav prema čokoladi razvila se prije puno vremena kada je drevni narod Maya u glinenim loncima počeo pripravljati i konzumirati napitke od kakaa.

Konzumirali su je kao gorak napitak pripremljen od plodova kakaovca pomiješan s različitim začinima, spravljan s vodom ili vinom uz dodatak vanilije, cimeta, papra, čak i čilija, budući da šećer nije bio poznat tadašnjim kulturama. Prema jednoj aztečkoj legendi, drvo kakaovca je iz raja donio Bog spustivši se na zemlju na zraci jutarnje zvijezde, stoga bi bogovima u čast Azteci svake godine prinosili ljudsku žrtvu čiji bi posljednji obrok bio upravo čarobni kakao napitak.

OD NAPITKA DO TABLE
Prvi Europljanin koji je kušao kakaovac bio je, dakako, Kristofor Kolumbo, no njegovo otkriće nije pobudilo posebno zanimanje na španjolskome dvoru.

Tek će španjolski konkvistador Hernán Cortés, kada krene u osvajanje Južne Amerike, imati priliku probati Xocolatl, topli kakao napitak koji mu je ponudio aztečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima, te nakon tog iskustva otkriti i približiti Europljanima božanstveni plod u kojem su više klase američkih domorodaca uživale stoljećima.

Španjolci su, pak, odlučili stvoriti vlastitu verziju napitka, izbacili su ljuti čili te dodali cimet i šećer. Međutim, zbog slabe opskrbe kakaom izrada čokolade nije se razvila i proširila te je neko vrijeme ostala tajnom.

Prekretnica u proizvodnji čokolade dogodila se kada je nizozemski kemičar Coenraad Van Houten, osmislio hidrauličnu prešu pomoću koje je uspio ekstrahirati čak 50% kakaovog maslaca koji je dotad plivao po površini čokolade. Tako je dobio masu koju je mogao mljeti u prah i tek tada je nastala čokolada kakvu poznajemo i konzumiramo danas.

OMILJENI PROIZVOD
U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju čokolada i brendova unutar nje, a podaci se mogu analizirati u vidu demografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika.

Marketinški pokazatelji su važni za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi su prikupljeni u prvoj polovini 2012. godine na teritoriju Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije.

Za početak svakako vrijedi istaknuti da više od 90% populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine konzumira čokoladu, što je čini jednom od kategorija robe široke potrošnje s najvišom razinom korištenja u Hrvatskoj uopće. Konzumiraju je nešto više žene nego muškarci, a osobito joj je sklona mlađa populacija (u dobi od 15 do 29 godina).

Čokolade su jedna od kategorija s najvišim postotkom korištenja kroz čitavu Adria regiju (uz Hrvatsku, tu su i Srbija, Bosna i Hercegovina te Slovenija), a razina korištenja je gotovo podjednaka kroz sve zemlje (iznad 90%). I u ostalim je zemljama regije profil potrošača kategorije vrlo sličan: nešto češće se tu radi o ženama i potrošačima mlađe životne dobi.

LOJALNI POTROŠAČI
Većina redovitih konzumenta čokolade preferira mliječne u odnosu na gorke čokolade. Iako gotovo polovina njih smatra da je čokolada poput ovisnosti, većinom je ne jedu kao zamjenu za obroke.

Oko 90% redovitih konzumenta čokolade smatra da je prikladna za sve generacije a ne samo za djecu, dok jednak postotak smatra da su čokolade poklon s kojim se ne može pogriješiti.

Više od polovine ljubitelja čokolade kaže da im je brend iznimno važan prilikom odabira koju će čokoladu kupiti. U odnosu na neke druge kategorije slatkiša (npr. kekse, praline, čokoladice, bombone…), kod čokolada je također zamijećena najviša razina lojalnih potrošača među korisnicima brendova: takvih je oko 1/3, preostale 2/3 nema brend čokolade kojem su lojalni.

Razina korištenja (usage) je marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati.

Za povećanje baze potrošača potrebno je voditi računa o njihovim potrošačkim potrebama i navikama (usage & attitude), kako bismo brend mogli dodatno marketinški pozicionirati bliže potrebama potrošača.

MILKA VODI
Milka je vodeći brend u kategoriji čokolada u Hrvatskoj, konzumira je oko 2/3 populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine. Drugi brend po razini korištenja je Dorina koju konzumira oko polovine populacije, dok Mikado konzumira oko 1/3 populacije. Kinder i Nestlé imaju otprilike podjednaku razinu korištenja.

Milka je također vodeći brend čokolada u svim zemljama u kojima se provodi BRANDpuls istraživanje s uglavnom znatno višim razinama korištenja od prvog konkurenta. U Srbiji visoke razine korištenja imaju i tradicionalno prisutni i jaki brendovi poput Štarkovih Najlepših želja te Eurocrem Bloka Takovo.

Oba brenda imaju visoku razinu korištenja i u susjednoj Bosni i Hercegovini, uz Kraševu Dorinu koja je drugi najviše korišteni brend. U Sloveniji je drugi brend domaća Gorenjka, a većinom se u vrhu kategorije nalaze strani brandovi (Kinder, Lindt, Toblerone).

ODNOS PREMA BRENDU
Na temelju marketinških indikatora performansi brenda, koji se kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu, dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu – BRANDscore.

Prilikom izračuna, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu: bihevioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori o realiziranom odnosu potrošača prema brendu (kupnja, korištenje…), dok se emocionalni odnosi na kvalitetu i intenzitet percepcije brenda u svijesti potrošača.

Prema BRANDscore-u najsnažniji brend u kategoriji čokolada u Hrvatskoj je Milka. Drugi brend po snazi je Dorina, a zatim slijedi Mikado.

Pozicija brendova se ne razlikuje od pozicija prema razini korištenja brendova, iz čega se može zaključiti kako su i svi ostali marketinški indikatori (što bihevioralni, što emocionalni), također raspoređeni na isti način.

Kada promatramo sveobuhvatnu snagu brenda onda su Kinder, Toblerone i Nestlé brendovi gotovo jednake snage te postižu otprilike podjednake vrijednosti na svim razinama brend piramide.

IMUNA NA KRIZU
Čokolada je na globalnoj razini zbog svoje pozicije luksuza, koji si potrošači ipak mogu priuštiti, ostala gotovo imuna na tešku tržišnu situaciju u kojoj je većina kategorija bilježila pad.

Iako je u zadnjih nekoliko godina zamijećena nešto manja usmjerenost na kupnju premium brendova, čokolada je i dalje u svojim cjenovno povoljnijim varijantama ostala u većini potrošačkih košarica.

Globalni trend koji brzo napreduje su i čokolade s oznakom “fair trade“ kojima se promiče odgovornost prema proizvođačima sirovina koji se uglavnom nalaze u zemljama u razvoju.

Za očekivati je da će sve više takvih proizvoda biti i kod nas. A zbog rastuće svijesti o važnosti zdrave prehrane, kako na svjetskim tržištima, tako i u Hrvatskoj, pojavljuje se sve više vrsta tamne čokolade koja se smatra osobito zdravim odabirom. U svakom slučaju noviteta na tržištu neće nedostajati.

Maja Ćuk, Product Manager

Štedi se i na čokoladi

U zadnjih 12 mjeseci na hrvatskom maloprodajnom tržištu prodano je 6,8 milijuna kilograma čokoladnih tabli i čokolada za kuhanje što je za 3,8% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine

Smatra se da čokolada ima dugu povijest koja seže čak do drevnih Maja. Oni su prvi koristili plodove drveta kakaovca za spravljanje ukusnog napitka – kakaa. Bila je to gusta tekućina bogata okusa u koju su dodavali začine poput vanilije i čilija.

Kako je sirovina bila dostupna samo odabranima, smatrala se hranom bogova. Prvi Europljanin koji je kušao kakaovac bio je, dakako, Kristofor Kolumbo, no njegovo otkriće nije pobudilo posebno zanimanje na španjolskome dvoru.

Tek će španjolski konkvistador Hernán Cortés, kada krene u osvajanje Južne Amerike, imati priliku probati Xocolatl, topli kakao napitak koji mu je ponudio aztečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima, te nakon tog iskustva otkriti i približiti Europljanima božanstveni plod u kojem su više klase američkih domorodaca uživale stoljećima.

Španjolci su, pak, odlučili stvoriti vlastitu verziju napitka, izbacili su ljuti čili te dodali cimet i šećer. Međutim, zbog slabe opskrbe kakaom izrada čokolade nije se razvila i proširila te je neko vrijeme ostala tajnom.

Prekretnica u proizvodnji čokolade dogodila se kada je nizozemski kemičar Coenraad Van Houten 1828. osmislio hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojih je nastao kakao prah.

Devetnaest godina kasnije Englezi su otkrili kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem i tako stvorili prvu čokoladnu tablu. Takav proizvod nastavili su usavršavati Švicarci pa je tako, kroz eksperimentiranje s mlijekom kao sastojkom u čokoladi, 1875. proizvedena prva mliječna čokolada.

U današnje vrijeme mnogi smatraju da je čokolada afrodizijak, da potiče dobro raspoloženje, a neka istraživanja čak dokazuju da je tamna čokolada dobra za srce i smanjenje kolesterola. I povrh svega još ta raznovrsnost što nas mami na slatki zalogaj… Što uopće izabrati – čokoladu s lješnjacima, bademima, cijelim, usitnjenim, bijelu, tamnu, s jogurtom, grožđicama, jagodama…?

PAD PRODAJE
S obzirom na obuhvatnost kategorije, Nielsen u sklopu “čokoladnih proizvoda” prati praline, dražeje, čokoladne prutiće, čokoladne figurice, čokolade za kuhanje i čokoladne table. Ovom prilikom usredotočit ćemo se na čokolade za kuhanje i čokoladne table.

U zadnjih 12 mjeseci (studeni 2011. – listopad 2012.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, specijaliziranih trgovina i diskontnih objekata), prodano je 6,8 milijuna kilograma čokoladnih tabli i čokolada za kuhanje što je za 3,8% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Vrijednosna prodaja iznosila je 520,1 milijuna kuna što je za 5,2% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Budući da su tema čokoladne table i čokolade za kuhanje, pogledajmo kakav je njihov međusobni odnos.

Sa 79,1% količinske prodaje čokoladne table imaju prednost nad čokoladama za kuhanje čiji je udio preostalih 20,9%. Pogledamo li vrijednosno, razlika je još veća. Čokoladne table imaju 86,6% udjela, a čokolade za kuhanje 13,4%.

SEZONALNA KATEGORIJA
Prodaja po kanalima ne pokazuje neka prevelika iznenađenja.

Najvažniji formati za ovu kategoriju su supermarketi (301 – 2500 m²) kroz koje se proda 35% ukupnih količina, slijede velike trgovine mješovitom robom (101 – 300 m²) s 20%, srednje trgovine mješovitom robom (41 – 100 m²) s 18%, zatim hipermarketi (iznad 2500 m²) s također 18%, male trgovine mješovitom robom (do 40 m²) sa 7%, te kiosci i trgovine na benzinskim postajama koje prodaju 2% od ukupnih količina.

Vodeći proizvođači ove kategorije proizvoda su Kraš (Dorina, Kraš, Kolumbo), Kraft (Milka, Toblerone), Zvečevo (Mikado, Saporo, Samo ti, Volim te, Braco, Seka, Seka i Braco, Zvečevo), Kandit (Riki, Idila, Kandit, Dado, Goga) te Ferrero (Kinder). Sve važnije značenje i udio u kategoriji zauzimaju trgovačke robne marke, koje čine skoro petinu količinske prodaje (18%).

Čokolade za kuhanje i čokoladne table su iznimno sezonalna kategorija koja svoj vrhunac doživi u zimskim mjesecima. U razdoblju od listopada do siječnja proda se 40% od ukupnih godišnjih količina. Kako bi i ovogodišnja sezona bila uspješna za proizvođače, možemo se nadati da će čokoladne table i dalje biti neizostavan dar u čizmici ili ispod bora.

Milanka Ćorić, Analitičar

 

Grbešićevoj čokoladnoj ofenzivi prijete EU i CEFTA

Kada je Mirko Grbešić kupio osječki Kandit, svi su taj potez ocijenili, u najmanju ruku, hrabrim. Prethodni vlasnik Marko Pipunić, u čijem se okrilju konditorski biznis nekadašnjega konglomerata IPK Kandita nalazio ni pola godine, razloge hitre prodaje objasnio je vrlo kratko i jasno – bilančna situacija je teška, treba uložiti jako mnogo novca, a Kandit je nestao s polica. To što navodno ima najbolju čokoladu u Hrvatskoj nije mu mnogo značilo.

Dok je Pipunić tvrdio da njegov poljoprivredni biznis nije u sinergiji s proizvodnjom čokolade i bombona, Grbešić, vlasnik širokobriješke Mepas Grupe, upravo je u sinergiji sa svojim postojećim biznisima, prije svega proizvođačem keksa Koestlinom, vidio logiku zašto se za Kandit isplati dati šest milijuna eura i tek potom odriješiti kesu da se brend vrati na police i u mozak potrošača.

Od tog trenutka prošlo je skoro godinu i pol dana i ne može se reći da se u Osijeku ništa ne radi. Na tržište se lansiralo mnogo novih i redizajniranih proizvoda, a potrošači hvale kvalitetu čokolade i ostalih čokoladnih izvedenica.

Mepas je preuzevši Kandit preuzeo i obvezu da konditorsku proizvodnju dislocira s postojeće lokacije u Osijeku do sredine 2014. godine. U tu svrhu Kandit je dobio kredit HBOR-a od 15 milijuna eura, kojim će zatvoriti financijsku konstrukciju za investiciju u novu tvornicu u osječkom prigradskom naselju Nemetinu, vrijednu ukupno 20 milijuna eura.

Iako je ciljani termin preseljenja početak 2014., prema nekim informacijama iz Kandita to bi se moglo dogoditi potkraj iduće godine. Vođenje Kandita Grbešić je povjerio svom prokušanom mladom kadru Mariju Muelleru, koji je u Saponiji bio član Uprave za prodaju.

Gradnjom nove tvornice i instaliranjem suvremene proizvodne opreme Kanditovi kapaciteti povećat će se na 14 tisuća tona različitih artikala. Nove linije Kanditu će otvoriti i mogućnost plasmana novih proizvoda u skladu sa svjetskim trendovima i standardima u proizvodnji konditorskih proizvoda, što dosad nije bio slučaj.

Dio opreme preselit će se, a dio kupiti, što, ako uzmemo u obzir potrebu zapošljavanja stručne radne snage koja će moći raditi na novim strojevima i velika ulaganja koja će tražiti marketing, čitavu priču čini prilično skupom.

Ključno je pitanje ima li dovoljno tržišta za prodaju čokolada i bombona da se ta ulaganja isplate. Prema svemu sudeći, u Hrvatskoj će ga biti sve manje, a u najjačim izvoznim tržištima Cefte hrvatski će proizvodi nakon uvođenja carina biti teško konkurentni.

Poznavatelji stanja u industriji smatraju da je budućnost proizvođača čokolade upitna jer će se naći u vrlo teškoj situaciji nakon ulaska u Europsku uniju i ukidanja postojećih zaštitnih mehanizama, od carina do sanitarnih kontrola i sličnih administrativnih prepreka.

Kada tih prepreka više ne bude, stranih proizvoda poput već sada jake Milke, nešto slabije zastupljenih čokolada Nestle i drugih proizvedenih u obližnjim europskim zemljama bit će sve više, a ako to budu željeli, bit će im i otvoren put za uništenje domaće konkurencije niskim cijenama.

Teško je analizirati neki trend u rezultatima poslovanja Kandita jer je u financijskom izvješću za 2010. godinu samo zadnji mjesec, budući da je ovakav Kandit d.o.o., u koji je Pipunić izdvojio konditorski biznis, osnovan početkom studenoga 2010. godine.

Lani je tako zabilježen ukupni prihod od 151 milijun kuna i gubitak od 5,4 milijuna kuna. Potraživanja od kupaca iznosila su 35,1 milijun kuna, a obveze su prema dobavljačima bile 35,8 milijuna kuna.

U kontekstu Zakona o financijskom poslovanju, koji propisuje rokove plaćanja od 60 dana, prosječan broj dana naplate potraživanja Kandita u 2011. je bio 106 dana. Zbog novih investicija i kredita raste i stupanj zaduženosti, koji je porastao na 47,5 posto.

Utješan pokazatelj za novog vlasnika može biti da je rezultat redizajna proizvoda i marketinških aktivnosti u prvih sedam mjeseci ove godine rast prodaje na hrvatskom tržištu od 19,31 posto te izvoza za 15,4 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.

Glavni biznis Kandita je proizvodnja čokolada, ali jednako se ulaže i u bombone. Precizni podaci o tržišnim udjelima poslovna su tajna, pa se zna samo da je u svim konditorskim kategorijama i dalje lider Kraš, a da Kandit trenutačno ima najmanji udio u čokoladama, od svega par posto.

S obzirom na sadašnje stanje Kandit, stoga, bar još neko vrijeme ima prostora za rast na domaćem tržištu na račun Kraša i Zvečeva. Izvoz mu je kao i konkurentima mahom orijentiran na tržišta BiH i Srbije, a nova je ekipa u Kanditu očito uspjela pomaknuti stvari u smjeru rasta budući je u zadnja dva tjedna zaposlio 40-ak radnika na određeno vrijeme zbog povećanih narudžbi, mahom iz inozemstva.

Među najvažnijim proizvodima koje je u zadnje vrijeme plasirao na tržište potpuno je nova linija čokolada Kandit te bombona i karamela Bonko. Lansiranju čokolada prethodilo je ulaganje u novu tehnologiju vrijednu približno dva milijuna eura, koja omogućava proizvodnju prema novoj recepturi visokokvalitetne čokolade i novo pakiranje.

Nove su čokolade dobile i atraktivniji dizajn, a za sada je u ponudi šest okusa: Lješnjak, Petit Beurre, Mliječna čokolada, Tutti-Frutti, Confettino i Nugasso.

Posljednje dvije novost su na tržištu, prva je čokolada s bombonima Confettino, a Nugasso je čokolada punjena kremom lješnjaka iz bombonijere Kandit For You. U prvih šest mjeseci ove godine Kandit je na tržište plasirao petnaestak novih proizvoda, a u završnoj su fazi razvojne aktivnosti na još 20-ak novih proizvoda.

Ukupna brojka novih artikala od dolaska novog vlasnika do kraja ove godine, najavili su u Kanditu, penje se na 50 i rezultat je potpunog preobražaja asortimana. Osim toga, započeta je strategija revitalizacije jednog od najvažnijih i najprepoznatljivijih Kanditovih brendova, Rum pločice.

S obzirom na jaku, što domaću, što stranu konkurenciju u segmentu čokoladnih tabli pretpostavlja se da će Kanditova strategija biti fokusirana na nišne proizvode poput dražeja, prutića i sličnih artikala, gdje se može postići i veća cijena.

U tom kontekstu revitalizirao se i taj dio proizvodnje u vidu proizvoda za najzahtjevnije potrošače Kandit Dragee te Finest Collection. Problema zasad nema ni s 330 radnika koliko ih je Grbešić preuzeo s Kanditom.

Dragutin Štiglec, predsjednik Sindikalne podružnice PPDIV-a, posebno je zadovoljan trendom zapošljavanja stručne mlade snage, a trogodišnjim kolektivnim ugovorom koji je sindikat potpisao s novim poslodavcem predviđeno je zadržavanje dosadašnje visine plaća.

U planu nema otpuštanja, već, kako stvari stoje, zapošljavanja. Grbešić je prilikom preuzimanja najavio da će Saponia, Koestlin i Maraska morati dati svoj doprinos u vraćanju Kandita na tržišnu poziciju koja mu pripada. Zasad se ta sinergija očituje u vidu zajedničke tvrtke za distribucija proizvoda Koestlina, Maraske i Kandita na hrvatskom tržištu.

Mepas je dugi niz godina distributer Kandita za područje BiH pa se akvizicijom suradnja u distribuciji prenijela i na druga tržišta. Unatoč sadašnjim pozitivnim pokazateljima i tržišnom uzletu Kandita, koji je prilično dugo spavao dok je konkurencija osvajala police u trgovačkim lancima, mnogo prostora ima u povećanju efikasnosti, modernizaciji i racionalizaciji poslovanja u svakom smislu. Strateški cilj je postaviti temelje za respektabilnu tržišnu poziciju u regiji.

Pitanje na koje će u idućoj godini Kandit, kao i drugi domaći konditori, morati odgovoriti je kako ostati konkurentan na domaćem, a kamoli na stranim tržištima i hoće li uopće biti moguće ići s niskim cijenama proizvoda ako se žele isplatiti ulaganja i kompenzirati skuplji uvjeti poslovanja u odnosu na strane konkurente. S druge strane, već danas, neovisno o tek nadolazećoj stranoj ponudi, slažu se tržišni akteri, ljudi kupuju cijenu, a posao se radi u akcijama. (Lider)

Next Page »