Ovršna isprava i naplata potraživanja

ovrha-rjesenje-ftdPrijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, potraživanje čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti

U ranijoj kolumni pod naslovom ”Kako naplatiti dugovanja” je objašnjen slučaj naplate potraživanja odnosno nenaplaćenog dugovanja ako vjerovnik kao pravni temelj svojeg potraživanja ima jednu od dvije isprave na kojima se potraživanje i najčešće temelji: 1) račun ili 2) izvadak iz poslovnih knjiga (zvan IOS – izvod otvorenih stavki).

Navedene isprave predstavljaju prema članku 28. Ovršnog zakona (NN 57/96 – 67/08), vjerodostojne isprave, što je važno jer tada prijedlog za ovrhu ne podnosite sudu već javnom bilježniku i to bilo kojem po svom izboru (v. detaljnije u navedenoj kolumni).

U ovoj kolumni se objašnjava naplata potraživanja u slučaju kada su pravni temelj potraživanja vjerovnika ovršne isprave, a to su prema članku 21. Ovršnog zakona:
1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba,
2. ovršna odluka arbitražnog suda,
3. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno,
4. ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,
5. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj,
6. druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.

Gore navedene točke od 1. do 5. ne treba posebno objašnjavati pa ću primjerima pojasniti samo točku 6. Dakle, ta odredba izričito dopušta da ili sam Ovršni zakon ili neki drugi zakon može odrediti i neku ispravu kao ovršnu.

Što kaže Ovršni zakon?
Primjerice, Ovršni zakon koristi tu mogućnost u članku 183. Zapljena računa na temelju zadužnice koji navodi:
(1) Dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate.
(2) Na ispravi iz stavka 1. ovoga članka ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave na kojoj je javno ovjerovljen njihov potpis, a koja je sadržajno ista s izjavom dužnika.
(7) Isprave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka imaju svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.

ili

također u članku 183a. Zapljena računa na temelju bjanko zadužnice koji navodi:
(1) Dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku.
(2) Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku banci dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, neposredno u prijamnom uredu banke, preporučenom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika. Dostavom te isprave zapljenjuje se tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika.
(3) Odredbe članka 183. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na bjanko zadužnicu.
(4) Oblik i sadržaj isprave iz stavka 1. ovoga članka, s naznakom najviših iznosa koji se mogu upisati u pojedine vrste te isprave, propisat će ministar pravosuđa.
Nadalje, Zakonu o radu (NN 149/09) u članku 85. Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini izričito navodi:
(1) Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
(2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.
(3) Obračuni iz stavka 1. i 2. ovoga članka su ovršne isprave.

Postupak putem ovršne isprave
Pokretanje ovršnog postupka temeljem Ovršne isprave je slično pokretanju ovršnog postupka temeljem vjerodostojne isprave (v. detaljnije u navedenoj kolumni). I ovdje je osnovno pravilo da, ako imate potraživanje koje je dospjelo na naplatu, a dužnik još uvijek nije platio, radi naplate tog potraživanja podnesete prijedlog za ovrhu.

Prijedlog za ovrhu temeljem ovršne isprave se u pravilu podnosi Općinskom sudu nadležnom prema sjedištu ovršenika, osim ako rješavanje tog predmeta nije izričito povjereno nekom drugom sudu.

Ovršni zakon izričito određuje da su Trgovački sudovi nadležni:
1. određivati ovrhu na temelju odluka donesenih i nagodba sklopljenih u postupku u kojemu su oni sudili u prvom stupnju,
2. određivati ovrhu na temelju domaćih i stranih arbitražnih pravorijeka donesenih u sporovima iz njihove stvarne nadležnosti u parničnom postupku,
3. određivati ovrhu u slučaju prijedloga za promjene sredstava ovrhe i to u sporovima iz njihove stvarne nadležnosti u parničnom postupku,
4. određivati ovrhu na temelju zadužnica i bjanko zadužnica radi naplate tražbina u odnosima između trgovaca.

Prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, potraživanje čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti. Sud će odbaciti rješenjem Prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve potrebne podatke i to ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi.

Ovršna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze. Rok za dobrovoljno ispunjenje mora biti određen ako je ovršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje. U slučaju da taj rok nije određen, određuje ga nadležni sud rješenjem o ovrsi.

Kao kod vjerodostojne isprave i u slučaju ovrhe temeljem ovršne isprave ako je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, nadležni sud donosi rješenje o ovrsi i dostavlja ga i vjerovniku kao ovrhovoditelju i dužniku kao ovršeniku.

Sud ne mora obrazložiti rješenje o ovrsi, osim ako je sud donio rješenje kojim se prijedlog za ovrhu djelomično ili u cijelosti odbacuje koje mora biti obrazloženo.

Svako rješenje o ovrsi mora sadržavati uputu o pravnom lijeku te ovršenik ima pravo izjaviti žalbu u navedenom roku. Žalba u pravilu ne odgađa provedbu ovrhe.

U svezi slučaja da dužnik kao ovršenik pravodobno podnese žalbu i slučaja da nadležni sud donese rješenje kojim se dužnika kao ovršenika upućuje u parnicu nastavljamo u sljedećoj kolumni.

 

Duje Nazlić

Vaš savjetnik

Duje Nazlić, dipl.iur., diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2004 godine te položio Pravosudni ispit 2006 godine. U odvjetništvu radi od početka 2005-te, a područja njegovog posebnog interesa su: građansko, trgovačko, radno i zemljišnoknjižno pravo.

Vaše upite za pravni savjet slobodno šaljite na redakcija@jatrgovac.com.