Branko Marić: BiH treba priznati Lex Agrokor

Odvjetnik Branko Marić, čija je tvrtka pravni zastupnik Agrokora i njegovih tvrtki-kćeri u Bosni i Hercegovini, izjavio je u petak kako se poduzimaju mjere za priznavanje privremene uprave nad Agrokorom i u toj zemlji, čime bi se spriječila nastojanja poput onih Sberbanka da naplati svoje tražbine od imovine Agrokorovih tvrtki u BiH.

Marić je na konferenciji za novinare pojasnio kako se pred Općinskim sudom u Sarajevu po zahtjevima Sberbanka Rusija i njegovih podružnica u Zagrebu i Ljubljani vode tri postupka protiv Agrokora, dok se pred općinskim sudovima u Travniku i Kiseljaku vode postupci protiv Jamnice.

Istodobno je pred Općinskim sudom u Sarajevu odvjetnička tvrtka Marić & Co pokrenula postupak priznavanja stranih sudskih odluka, odnosno uvođenje izvanredne uprave nad Agrokorom uspostavljene u Hrvatskoj.

“Bit je u tome da se dugovi namiruju kroz postupak izvanredne uprave u Agrokoru, a ne čerupanjem gospodarskih društava u BiH”, kazao je Marić.

Na zahtjev da se u BiH prizna Lex Agrokor već su se žalile Sberbank Rusija te podružnice te banke u Zagrebu i Ljubljani.

Pred sarajevskim sudovima su istodobno zahtjevi Sberbank Rusija za određivanje mjere osiguranja kojom bi se Agrokoru zabranilo otuđenje i opterećenje cjelokupnog udjela u Konzumu Sarajevo i Ambalažnom servisu Sarajevo te za pljenidbu, procjenu i prodaju cjelokupne imovine Konzuma BiH, Ambalažnog servisa i tvrtke Boreas iz Kreševa, koja je također povezana s Agrokorom.

Sud je te zahtjeve u prvostupanjskom postupku odbacio pa se očekuje odluka Županijskog suda na temelju žalbe Sberbanka.

Marić je kazao kako je tu riječ o vrlo neobičnim slučajevima, baš kao i u postupku koji se vodio u Kiseljaku, gdje je općinski sud donio prvostupanjsku presudu u korist Sberbanka, na njen zahtjev za preuzimanje dionica Jamnice u Kiseljaku.

“I jednim i drugim postupcima žele se zaplijeniti dionice bosanskih (gospodarskih) društava”, podsjetio je Marić upozoravajući kako se to pokušavalo učiniti na temelju mjenica koje nisu protestirane, što je protuzakonito.

Kada se to ispostavilo kao problem Sberbank ih je protestirao kod javnog bilježnika u Hrvatskoj, no po zakonima BiH naplative su samo one mjenice koje su protestirane u toj zemlji, a ne u inozemstvu.

Sud u Sarajevu stoga je, drži Marić, donio jedinu moguću i ispravnu odluku, dok je onaj u Kiseljaku progriješio, što bi se trebalo dokazati u drugostupanjskom postupku.

Kazao je i kako su sve informacije koje kažu da je Sberbank stekao pravo vlasništva nad dionicama (Jamnice) potpuno pogrešne, jer čak i kada bi bila donesena pravomoćna odluka u korist Sberbank to bi značilo da se Jamničine dionice u Sarajevskom kiseljaku nude na tržištu i prodaju onome tko ponudi najviše pa bi se iz toga namirivala potraživanja ruske banke.

Puno važnijim on smatra zahtjev da sud u BiH prizna odluku o uvođenju privremene uprave u Agrokoru pa bi se onda odluke predviđene hrvatskim zakonom u stečajnom postupku primjenjivale na Agrokorova povezana društva u BiH.

“Time bi automatski prestala mogućnost vođenja parničnih i izvršnih postupaka (u BiH) sve dok traje privremena uprava (u Agrokoru)”, kazao je Marić.

Iako BiH nije članica Europske unije, Marić ističe kako su zakonska rješenja u BiH u odnosu na stečaj vrlo slična europskoj pravnoj stečevini pa nema zapreka da se ona ne primjene i u slučaju Agrokora.

Marić je kazao kako je to važno jer nitko ne spori potraživanja Sberbank, no “Lex Agrokor” predviđa posebne postupke za namirivanje tražbina, a s prvenstvenim ciljem financijskog stabiliziranja koncerna kako bi od toga i povjerioci imali najveću moguću korist odnosno jamstva da će naplatiti svoje dugove, ako ni iz čega drugog onda iz imovine društva.

“Upravo je to predvidio ‘Lex Agrokor'”, istaknuo je Marić. (Hina)