Deloitte: Istraživanje o novoj regulativi platnog prometa

Dana 13. siječnja stupila je na snagu prerađena Direktiva o platnim uslugama, jedna od glavnih regulacijskih inicijativa Unije koja ima za cilj potaknuti inovativnost i konkurentnost otvaranjem bankarskog sektora sektoru financijske tehnologije i ostalim trećim osobama u većini europskih zemalja.

Formulirana je na način da unaprijedi i proširi spektar financijskih usluga koje će korisnicima biti dostupne putem interneta.

Unazad par mjeseci Druga direktiva o platnim uslugama nerijetko je od analitičara i u medijima nazivana korjenitom ili disruptivnom, predviđajući dalekosežne promjene i put bez povratka na tržištu financijskih usluga kakvo poznajemo.

Koliko su predviđanja realistična? Jesu li tradicionalne banke doista ugrožene, a klijenti spremni na promjene i svjesni pogodnosti od dijeljenja svojih podataka? Što se može očekivati nakon 13. siječnja?

Deloitte je, da bi ponudio odgovore na ova i brojna druga pitanja, proveo dva neovisna ispitivanja. Glas banaka u Europi u odnosu na Drugu direktivu o platnim uslugama, koje je obuhvatilo 90 banaka u Europskoj uniji ispitujući ih kako se pripremaju na doba tzv. otvorenog bankarstva, s fokusom na srednjoistočni dio Europe, te Glas klijenata u Srednjoj i Istočnoj Europi u odnosu na Drugu direktivu o platnim uslugama, analizirajući preferencije klijenata iz regije u području bankovnih usluga te njihovu spremnost na usvajanje usluga koje će omogućiti nova direktiva.

Ispitivanja koja je Deloitte proveo na temu Druge direktive o platnim uslugama pružile su dragocjen uvid u način na koji banke i njihovi klijenti pristupaju otvorenom bankarstvu:

• Strategije banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi nisu toliko agresivne kao one zapadnoeuropskih banaka.

Ispitivanjem su u prvi plan isplivale dvije različite skupine banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi, prva je nazvana izazivačima i zastupljena je glasom velikih etabliranih banaka koje pružaju univerzalne usluge i najspremnije su iskoristiti prilike koje donosi nova direktiva o platnim uslugama. Značajna većina slijedi određenu strategiju suradnje s drugima. Drugu skupinu, nazvanu minimalisti, sačinjavaju u pravilu srednje i male banke, koje najčešće primjenjuju defanzivni pristup težeći isključivo harmonizaciji s novim propisima, bez odgovarajuće promjene svojih strategija. Nasuprot tome, znatan dio zapadnoeuropskih banaka slijedi agresivnu strategiju zasnovanu na novoj direktivi ciljajući na osvajanje udjela na tržištu.

• Najveći utjecaj nove regulative očekuje se u dijelu bankovnih usluga namijenjenih poslovanju s fizičkim osobama, platnim transakcijama i potrošačkom kreditiranju, pri čemu mnoge banke razmišljaju o savezništvu s financijskim tehnologijama.

Mnoge banke iz Srednje i Istočne Europe pokazale su zainteresiranost za partnerstvo sa subjektima iz sektora financijskih tehnologija ili drugim subjektima. One, kao i njihovi zapadnoeuropski pandani, očekuju da će Druga direktiva o platnim uslugama najviše utjecati na poslovanje s građanima te malim i srednjim poduzetnicima, te su sukladno tome platni promet i potrošačke kredite ocijenile kao glavne prilike.

• Banke promatraju Drugu direktivu o platnim uslugama kao priliku, ne zanemarujući prijetnje koje ona postavlja pred njihove modele poslovanja.

I dok su banke iz Srednje i Istočne Europe izrazile malo viši stupanj zabrinutosti u odnosu na subjekte iz sektora financijske tehnologije, zapadnoeuropske banke smatraju da nova direktiva u smislu prilika najviše pogoduje velikim i etabliranim bankama. Banke koje su se pokazale kao novi digitalni izazivači također su istaknute kao potencijalna prijetnja, što iznenađuje jer velike tehnološke korporacije kao što su Google i Amazon još uvijek se ne doživljavaju važnim konkurentima unatoč njihovoj dokazanoj sposobnosti da korjenito uzdrmaju tržište platnog prometa.

• Zapadnoeuropske banke u pravilu su u naprednijoj fazi provedbe nove regulative, a one iz Srednje i Istočne Europe hvataju korak različitim tempom.

Velike zapadnoeuropske banke pokazuju u usporedbi sa svojim srednjoeuropskim pandanima veći stupanj napretka svojih programa koji se odnose na uvođenje nove regulative. Do sada je znatno veći dio resursa uložen u harmonizaciju s regulativom nego u tržišne strategije. Postoje bitne razlike među bankama srednjoistočne Europe, što je donekle posljedica i različitog tempa preuzimanja regulative u nacionalno zakonodavstvo, pa je tako uvođenje Druge direktive o platnim uslugama u nekoliko zemalja odgođeno do sredine ili kraja 2018. godine, što znači napornu godinu za banke iz regije.

• A što je sa spremnosti klijenata? Sve je raširenija uporaba digitalnih bankovnih kanala u Srednjoj i Istočnoj Europi…

Većina klijenata iz ove regije još uvijek pretežito upotrebljava više bankovnih kanala unatoč prelasku na digitalne i mobilne usluge. Cijelu regiju moguće je podijeliti na dvije različite skupine: s jedne strane, tu su Rumunjska i Bugarska, svaka zastupljena s manje od 20 posto u digitalnim bankovnim kanalima, s druge strane su zrelija digitalna tržišta koja obuhvaćaju Poljsku, Mađarsku, Slovačku i Češku, koje u digitalnim i mobilnim uslugama sudjeluju već sa sedamdeset posto.

• Gotovo petina klijenata su oni iz poslovnica ili internetskih stranica, što nedvojbeno ukazuje na priliku koju nova regulative pruža digitalnim izazivačima

Unatoč visokom stupnju uporabe interneta i mobilnih telefona u mnogim zemljama, više od 11 milijuna bankovnih klijenata u Srednjoj i Istočnoj Europi ostaju korisnici usluga u poslovnicama, odnosno onih koje banke nude na internetu ili putem mobilnih telefona, ali su prisiljeni odlaziti u poslovnice, odnosno upotrebljavati internetsko bankarstvo jer mnoge transakcije još nisu digitalizirane, odnosno podržane aplikacijama mobilnog bankarstva. Riječ je o segmentu koji izazivačima pruža nedvojbenu priliku da preuzmu klijente u segmentu direktnih odnosa s korisnicima primjenom napredne digitalne ponude koju omogućuje Druga direktiva o platnim uslugama. Naprednije digitalne kanale istaknulo je 42 posto korisnika multikanalnih i digitalnih usluga u regiji kao jedan od pet razloga za prelazak na drugog davatelja financijskih usluga.

• Međutim, izazivači će trebati izgraditi povjerenje među klijentima i svijest o novim kanalima da bi mogli iskoristiti prilike na tržištu.

Za širu uspješnost nove regulative bit će presudno da klijenti prigrle nove usluge koje omogućuje Druga direktiva o platnim transakcijama, ali i njihova spremnost da daju suglasnost s davanjem svojih podataka o računima drugim partnerima. Unatoč tome što je 26 posto klijenata banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi navelo kako nemaju problema s time da se informacije o njihovim računima dijele s drugim bankama u zamjenu za nove usluge putem interneta, prosječno znanje o otvorenom bankarstvu u svim zemljama regije i dalje je na niskoj razini. Očigledno je da će izazivači trebati ulagati u podizanje svijesti šire javnosti o prednostima svoje digitalne ponude u svjetlu nove regulative kako bi iskoristili prilike koje ona pruža.

• Ne očekuje se nikakav “veliki prasak”, a veći utjecaj na tržište postat će vidljiv tek nakon jedne do tri godine.

Druga direktiva o platnim transakcijama nedvojbeno ima disrupcijski potencijal, ali će njeno uvođenje na tržište ipak potrajati: većina banaka u istočnom, središnjem i zapadnom dijelu Europe očekuje da će se njen utjecaj osjetiti tek u razdoblju od jedne do tri godine od stupanja direktive na snagu. Neke zapadnoeuropske banke optimističnije su zbog višeg stupnja zrelosti sektora financijske tehnologije na zapadu kontinenta i računaju da će prve posljedice biti vidljive već u prvoj godini primjene nove regulative. Ipak, opći je stav da Druga direktiva neće djelovati kao “veliki prasak”, već će njene posljedice biti postupne, ali i ireverzibilne. Jedan od glavnih razloga za dulje razdoblje manifestacije promjena su još uvijek nepostojeći dijelovi regulacijskog okvira, jasne upute za prijelazno razdoblje i unificirane norme za API, kao i još uvijek u praksi neprovjereni odnosi između banaka i trećih partnera te potrebna edukacija klijenata.