Patrick Daly – Alba Consulting

Patrick Daly, osnivač i glavni direktor tvrtke Alba Consulting

Hrvatska je ključna zemlja koja povezuje središnju i zapadnu Europu s jedne i jugoistočnu Europu s druge strane te je smještena na vanjskoj granici Europske unije. Takva strateška pozicija Hrvatskoj daje mogućnost da se pozicionira kao proizvodna lokacija za izravna strana ulaganja za međunarodne proizvodne tvrtke, ističe Patrick Daly, osnivač i glavni direktor tvrtke Alba Consulting

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Za one hrvatske tvrtke koje već rade na međunarodnom planu, pozivam ih da promatraju svoje međunarodno širenje na strateški i dugoročan način kako bi pokušali identificirati i jasno se usredotočiti na one lokacije i sektore koji su usmjereni na njihove snage, dok istovremeno prate geo-ekonomske razvoje koji bi mogli utjecati na njihove planove, s ciljem da brzo reagiraju i promijene taktiku ako je to potrebno, pojašnjava Daly.

Možete li uvodno reći nešto više o sebi? Koliko se dugo već bavite konzultantskim poslom?
Sjedište nam je u Dublinu, u Irskoj, a brojne suradnike i strateške partnere imamo u različitim dijelovima svijeta uključujući SAD, Bliski istok te ovdje u Hrvatskoj, što nam omogućuje širenje poslovanja na te prostore. Iz našeg sjedišta u Dublinu razvili smo snažne poslovne odnose s nizom multinacionalnih korporacija (Europa, Bliski istok i Afrika) od kojih je mnogima glavno sjedište upravo ovdje u Irskoj. Kroz te odnose tijekom posljednjih desetak godina odradili smo projekte diljem svijeta na lokacijama kao što su Kina, Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Malta, Španjolska, SAD, Portoriko i Urugvaj.

U Hrvatsku dolazim prvenstveno stoga što sam prije nekoliko godina preko zajedničkog poznanika u SAD-u upoznao Antonija Zrilića, vlasnika prestižne konzultantske kuće Logiko sa sjedištem u Zagrebu. Zajedno smo radili u više navrata, uključujući vrlo uspješan projekt s multinacionalnom tvrtkom sa sjedištem u Dublinu. Isto tako, prošli sam mjesec održao uvodno predavanje na Supply Chain konferenciji u Zagrebu i radionicu o strategiji skladištenja, projektiranju i radu skladišta (Warehousing Strategy, Design and Operation) koju je organizirao Logiko. Može se reći da imamo obostranu stratešku korist jer radeći zajedno razvijamo svoje snage i sposobnosti za dobrobit naših klijenata.

Koje sve usluge nudi kompanija Alba Consulting?
Vrste izazova i mogućnosti u kojima pomažemo našim klijentima variraju od poboljšanja produktivnosti u skladišnim i proizvodnim operacijama, preko razvoja operativnih logističkih strategija (uključujući dizajn skladišta, planiranje mreže kanala distribucije te odabira lokacije objekta), do strategija poslovanja na međunarodnoj razini za tvrtke koje teže proširenju svojih mogućnosti globalno, bilo to izvozom, zajedničkim ulaganjem ili otvaranjem podružnica po svijetu.

Koristi koje naši klijenti postižu uključuju poboljšanu produktivnost, smanjenje troškova, poboljšane vještine i sposobnosti zaposlenih, povećanu održivost i sigurnost te još mnogo toga. Svaki projekt započinje razvojem strukturiranog dogovora s klijentom u pogledu stvarnih poslovnih koristi predloženog posla. To je temelj etičke suradnje između klijenta i konzultanta.

U svojoj ste bogatoj karijeri radili s vodećim kompanijama iz sektora proizvodnje, distribucije i logistike u Europi, Aziji i u obje Amerike i postigli ste velika unaprjeđenja logističkih kapaciteta i opskrbnog lanca. Što su glavni naglasci vašeg modela?
U osnovi, naša misija je pomoći klijentima da napreduju u području postizanja izvrsnosti svoje logistike i operacija u lancu opskrbe. Također, na vrlo opipljiv način poboljšavamo poslovanje u smislu postizanja stvarnih poslovnih rezultata nakon suradnje s klijentima. Našim klijentima smatramo tvrtke za proizvodnju, distribuciju i logistiku. Radili smo s brojnim svjetski poznatim proizvodnim poduzećima, posebice u farmaceutskoj industriji, medicinskom i prehrambenom sektoru kao i mnogim međunarodnim tvrtkama koje pružaju logističke i distribucijske usluge.

Kako se primjenom vaših alata ostvaruju tako značajna unaprjeđenja u efikasnosti i profitabilnosti poduzeća?
Temeljni mi je cilj poboljšati uvjete kod mojih klijenata, odnosno ostaviti ih u boljem stanju, poslovno gledano, nego što su bili prije mog angažmana. To poboljšanje može se ogledati u znatnim pomacima u rastu, profitabilnosti, kvaliteti, usluzi, produktivnosti ili nekom drugom poslovnom pokazatelju, što postižem pomažući im razviti vještine u opskrbnom lancu, bilo kod kuće, bilo u inozemstvu. Jedan primjer je multinacionalna farmaceutska kompanija u kojoj sam osigurao održivost proizvodnih operacija tako što sam joj pomogao utvrditi, nabaviti i stvoriti skladišna postrojenja i operativne sposobnosti kao potporu proizvodnim operacijama.

Drugi primjer odnosi se na logističku kompaniju u kojoj sam pomogao poboljšati efikasnost mjerenjem i upravljanjem produktivnošću u uslugama s dodanom vrijednošću koje nudi svojim klijentima. Treći primjer je uzgajivač kamenica u sjeverozapadnoj Europi kojem sam pomogao naći partnera za distribuciju u Španjolskoj, ključnom tržištu za kamenice.

Kao što ste već spomenuli, bili ste glavni govornik na nedavno održanoj 7. SCM konferenciji u Zagrebu. U sklopu vašeg izlaganja naslovljenog “Izazovi za malu zemlju u globaliziranoj ekonomiji” pokušali ste dati odgovor na pitanje kako logistički pripremiti kompanije iz malih zemalja za globalnu konkurenciju? Uzmemo li Hrvatsku kao primjer te male zemlje, koji je odgovor na ovo izazovno pitanje?
Da, imao sam čast biti govornik na Supply Chain Management konferenciji. Mogu reći kako bi globalizacija mogla raditi u korist Hrvatske ako postoji vizija i hrabrost kod poslovnih ljudi i hrvatske vlade. Hrvatska je ključna zemlja koja povezuje središnju i zapadnu Europu s jedne i jugoistočnu Europu s druge strane te je smještena na vanjskoj granici Europske unije. Takva strateška pozicija Hrvatskoj daje mogućnost da se pozicionira kao proizvodna lokacija za izravna strana ulaganja za međunarodne proizvodne tvrtke čija su glavna tržišta u srcu Europe, na isti način kao što je to moja zemlja, Irska, činila uspješno posljednjih 40 godina. Jedna prednost koju Hrvatska ima nad Irskom je ta da je kontinentalna zemlja, dok nas okružuje more. Ovaj geografski položaj daje Hrvatskoj snažnu prednost u pogledu izvoznih mogućnosti u ostale europske i neeuropske zemlje, naročito u regijama jugoistočne Europe i istočnog Mediterana, s obzirom na činjenicu da se njihova gospodarstva razvijaju i da će se razvijati u budućnosti.

Bez obzira na činjenicu da je globalizacija trenutno usporena, to uistinu jest proces koji nije ni blizu kraju kako mnogi misle. Još uvijek će biti puno prilika za tvrtke da iskoriste oblike globalizacije kao što su jedinstveno tržište i Carinska unija, sporazumi o slobodnoj trgovini između EU i ostalih zemalja (poput Kanade i ostalih), napredak i standardizacija prometne tehnologije i infrastrukture te napredak u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.
Za one hrvatske tvrtke koje već rade na međunarodnom planu, pozivam ih da promatraju svoje međunarodno širenje na strateški i dugoročan način kako bi pokušali identificirati i jasno se usredotočiti na one lokacije i sektore koji su usmjereni na njihove snage, dok istovremeno prate geo-ekonomske razvoje koji bi mogli utjecati na njihove planove, s ciljem da brzo reagiraju i promijene taktiku ako je to potrebno.

Za one hrvatske tvrtke koje ne rade na međunarodnoj razini, opet bih povukao paralelu sa svojom zemljom, Irskom, čija su tržišta jednostavno premala da podupiru širenje i razvoj koji nam je potreban, a sada, više nego ikada, velika je vjerojatnost da konkurencija iz drugih zemalja preuzme naše tržište (jedu naš ručak, da tako kažemo), ako sami ne izgradimo vlastite međunarodne potencijale.

Koji bi savjet dali hrvatskim tvrtkama koje posluju u takvom globalnom okruženju?
Za Hrvatsku, kao što je to slučaj i s Irskom, bit će izazov pokušati uravnotežiti potrebu i želju za razvijanjem i poboljšanjem vještina ranjivih tradicionalnih domaćih industrija iskorištavanjem mogućnosti i prilika koje nudi globalizacija poslovanja. Ovdje je ključno da vlada ima jasne strategije za postizanje te ravnoteže i da pruži one potpore koje su potrebne prilikom usklađivanja propisa i potpora EU-a, dok se Hrvatska razvija u zemlju s visokim dohotkom tijekom narednih godina.

Treba naglasiti kako neke od najbolje globalno povezanih i najuspješnijih kompanija dolaze iz malih zemalja. DHL izrađuje redoviti Indeks globalne povezanosti, koji pokazuje koliko su globalizirane pojedine ekonomije. Prema posljednjem indeksu iz 2016. godine, šest najbolje povezanih su upravo male zemlje poput Nizozemske, Singapura, Irske, Švicarske, Luksemburga i Belgije. Sve te zemlje efikasno se natječu na tržištu i imaju visok BDP po glavi stanovnika. Neke od mjera za postizanje toga su: kvalitetan obrazovni sustav koji proizvodi cjelovito obrazovane profesionalce sa STEM vještinama (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) i poznavanjem jezika, konkurentan fiskalni okvir za poreze na dobit i prihod koji potiče poslovne investicije i rad, pravna izvjesnost u području imovinskih odnosa, imigracije i prava na boravak, provedivost ugovora, niska razina političke korupcije i visoka razina poštovanja zakona, efikasna naplata poreza, ekološki standardi te razvijanje nekoliko ključnih područja od nacionalne važnosti utemeljenih na prednostima države koje mogu pomoći uravnotežiti specijalizaciju i diverzifikaciju.

Prema spomenutom indeksu, Hrvatska je na 70. poziciji, što indicira velike neiskorištene prilike i potencijalne koristi od povećane globalne povezanosti. Hrvatska je pritom imala 47 posto globalne povezanosti, što se uspoređuje s 91 posto prvoplasirane Nizozemske, 87 posto Singapura i 84 posto Irske. S druge strane, Hrvatska je ipak ostvarila napredak od devet mjesta u odnosu na prethodno izvješće objavljeno dvije godine ranije, kada je imala 44 posto. Bolje je rezultate zabilježila u dimenzijama protoka informacija i ljudi od protoka trgovine i kapitala, što jasno ukazuje u kojim područjima treba ostvariti pomake.

U svim vidovima poslovanja tehnologija danas ima ključni utjecaj. Kakav utjecaj nove tehnologije poput robotike, internet stvari (IoT), blockchaina i analize velikih podataka (big data) imaju na lanac opskrbe, poglavito u FMCG i Retail sektoru?
Te tehnologije razvijaju se vrlo brzo i konvergiraju, a tijekom narednih godina počet ćemo uviđati pojavljivanje rješenja u opskrbnom lancu koji uključuje sve ove tehnologije uz postojeće kapacitete. Na području automatizacije u skladištenju i proizvodnji vidjeli smo kako se razni sustavi počinju intenzivnije koristiti i postaju sveobuhvatni u njihovoj primjeni u pojedinim sektorima i u određenim regijama kao na primjer: automatizirana vozila za vožnju (AGV), automatizirani sustavi za pohranu i otkrivanje (ASRS) integrirani sa sustavom upravljanja skladištem (WMS) i sustavom kontrole skladišta (WCS) te dopunjenim sa sustavima prepoznavanja glasa i sustavi pick-by-light. Međutim, zbog visokih troškova, ta rješenja su primjenjivale velike tvrtke u regijama visokih troškova rada.

U novije vrijeme, razvoj tehnologije senzora doveo je do pojave kolaborativnih robota (“kobota”) koji mogu raditi slično kao i ljudi u, primjerice, prikupljanju skladišnih narudžbi. Neki od sustava koji se sada razvijaju i implementiraju mogu se modularno uvesti u malim koracima te sam uvjerenja kako ćemo u budućnosti vidjeti “kobote” koji rade u skladišnim i logističkim operacijama svih veličina, ne u obliku zamjene ljudi, već kao poboljšanje ljudskog rada. Ipak, prisutnost ove tehnologije u tvrtki vodi do vrlo drastične promjene u obuci, vještinama i sposobnostima ljudi koje ćemo imati u budućnosti.

Slovenija je u zadnjim godinama postala pravi globalni hub za rješenja temeljena na blockchain tehnologiji. Kakvi su po vama potencijali ove tehnologije u budućnosti kada je riječ o lancu opskrbe?
Tehnologija blockchaina, u kombinaciji s IoT uređajima ugrađenima u fizičku imovinu, kao i stavke inventara u opskrbnom lancu, obećava mnoga vrijedna rješenja za izazove u raznim aktivnostima poput praćenja imovine (kao što su kontejneri, vozila), provjere autentičnosti proizvoda, praćenja hrane te upravljanje licencom i identitetom. Te aktivnosti će u kombinaciji s analitičkim potencijalom “velikih podataka” koji proizlaze iz ovih uređaja omogućiti uvid u realno vrijeme stvarnog stanja opskrbnog lanca na način koji prije nije bio moguć. To će donijeti prednosti u smislu smanjenja otpada, poboljšane održivosti i povećane produktivnosti.

Jedan od velikih izazova u logistici predstavlja sezonski karakter poslovanja u lancu opskrbe. Kako se, po vašem mišljenju, mogu izbalansirati kapaciteti tijekom cijele godine?
Distribuirajte i kremu za sunčanje i kišobrane! Šalu na stranu, važno je pokušati diverzificirati prilike koje mogu umanjiti utjecaj sezonskih promjena. Često je moguće upotrijebiti iste resurse za komplementarne sezonalnosti. Primjerice, imam klijenta koji distribuira različite potrošne proizvode, unutar kojih postoji skupina proizvoda čiji vrhunac dolazi u jesen i zimu. To mu omogućuje upotrebu iste infrastrukture, ljudi i opreme tijekom cijele godine i izbjegavanje velikih oscilacija u potražnji. Naravno, ne mogu to raditi sve kompanije, ali vrijedi razmisliti o takvoj strategiji jer prilike nisu uvijek očite.

Promišljanje i planiranje unaprijed ključni su za osiguravanje resursa, infrastrukture i ugovora za specifična razdoblja na vrijeme i prema pogodnim uvjetima. Oduvijek me fasciniralo kako kompanije sa sezonskim biznisima nerijetko nemaju vremena za osiguravanje potrebnih resursa na vrijeme samo zato što su predugo čekale, zbog čega na kraju plate više. Imati točne radne standarde posebno je važno za radno intenzivne poslove zato da bi se blagovremeno utvrdile potrebe za radnom snagom, prilagodilo radnike, ispregovaralo radno vrijeme i dogovorila prava na godišnji odmor.