Logistika – Trendovi: Newsvendor model upravljanja zalihama i dres kapetana

94

U vrijeme SP u nogometu proizvođač sportske opreme suočava se s problemom koliko dresova od svakog igrača proizvesti u neizvjesnim okolnostima potražnje kako bi zadovoljio potražnju i ostvario maksimalni profit. Ovaj problem je uobičajen i nije jedinstven, a zove se Newsvendor problem zbog analogije sa situacijom prodavača novina koji svaki dan treba odlučiti koliko će kopija sutrašnjeg izdanja tiskati, znajući da neprodane primjerke izdanja ne može više prodati.

U trenutku kada pišem ovaj članak, hrvatska nogometna reprezentacija čeka na svoju sedmu i posljednju utakmicu u finalu Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji. Reprezentacija ima mnogo navijača u zemlji i inozemstvu koji je žele vidjeti kako podiže pokal, a njezin prepoznatljivi dres s crveno – bijelim kvadratićima želi imati sve više navijača i simpatizera. Najtraženiji i najcjenjeniji dres je onaj kapetana reprezentacije Luke Modrića s brojem 10. Da sad ne navodim sve razloge koje imam, koliko podrške reprezentaciji dolazi izvan Hrvatske, kako sad nevjernici postaju vjernici, a protivnici histerije histerični, jasno je da i sam razmišljam da kupim ovaj dres. Jedino što me brine je kako je proizvođač planirao zalihe i je li moj dezen i broj još uvijek dostupan.

ZADOVOLJITI KOLIČINE I IZBJEĆI ZALIHE
Svjetsko nogometno prvenstvo odvija se svake četiri godine i traje mjesec dana. Iako potražnja za dresovima postoji kroz cijelu godinu, uobičajeno je da se prije velikih turnira kao što je Svjetsko nogometno prvenstvo promijeni dizajn dresa nacionalne vrste. Proizvođač dresova treba isplanirati zalihe i završiti proizvodnju do početka prvenstva kako bi dresovi bili dostupni tijekom najveće potražnje.

Potražnja za dresovima ovisi o rezultatima reprezentacije i pojedinih igrača kroz godinu, a posebno se mijenja tijekom turnira. Proizvođač dresova ne može znati da će neka od reprezentacija doći daleko do polufinala ili finala kada se potražnja za dresovima uvećava za nekoliko puta. Dakle potražnja za dresovima je varijabilna, nasumična i traje određeni period. Nakon završetka Svjetskog prvenstva, pa do drugog velikog natjecanja, potražnja za dresovima nacionalnih vrsta značajno će pasti i smiriti se na određenoj razini.

Zbog toga je ovdje cilj proizvođača da zalihe koje će ostati nakon turnira svede na minimum. Problem s kojim se proizvođač suočava je koliko dresova od svakog igrača proizvesti u neizvjesnim okolnostima potražnje kako bi zadovoljio potražnju i ostvario maksimalni profit. Ovaj problem je uobičajen i nije jedinstven, a zove se Newsvendor problem zbog analogije sa situacijom prodavača novina koji svaki dan treba odlučiti koliko će kopija sutrašnjeg izdanja tiskati, znajući da neprodane primjerke izdanja ne može više prodati. Newsvendor problem karakterizira fiksna cijena i nesigurna potražnja za ‘’kvarljiv’’ proizvod.

NESTAŠICA DRESA LUKE MODRIĆA
Za razliku od klasičnog modela upravljanja zalihama, ekonomsku količinu naručivanja za rješavanje Newsvendor problema dobivamo pomoću drugačijeg matematičkog modela. Za rješavanje ovog problema potrebna nam je cijena finalnog proizvoda, cijena proizvoda u nabavi i planirana potražnja finalnog proizvoda. Uobičajeno je za većinu proizvoda pa tako i za sportsku odjeću promatrati normalnu distribuciju, odnosno u kalkulaciju uzeti aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju normalne distribucije.

Glavna razlika između klasičnog modela upravljanja zaliha i Newsvendor modela je u tome što se kod prvog modela računa minimalni trošak, dok se kod drugog računa maksimalni profit. Ovdje se potražnja za dresom svakog igrača promatra kao poseban problem. Za svakog igrača drži se optimalna količina dresova na zalihi i potražnja za dresom određenog igrača zadovoljava se iz te zalihe. Vjerujem da je proizvođač uzeo u obzir sve kvantitativne podatke kojima je raspolagao kada je kalkulirao i planirao potražnju.

Možda je čak uzeo u obzir i predviđanje nekoliko kladionica i napravio kvalitativnu aproksimaciju za potražnjom dresova hrvatske reprezentacije. Pronašao sam podatak iz studenog prošle godine da je većina svjetskih kladionica Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji predvidjela deveto mjesto na prvenstvu. Najveći favoriti po njima bili su Njemačka, Brazil, Francuska, Španjolska, Argentina, Belgija, Engleska, Portugal pa tek onda Hrvatska. Za tako malu državu nije loše, ali prema tome Hrvatska ne bi ušla u četvrtfinale među osam najboljih na svijetu, a sada je u finalu. Dakle, čak i ako je proizvođač uzeo predviđanja kladionica u obzir, sada više ne bi trebalo biti dresova hrvatske reprezentacije na tržištu, a finale je pred nama.

Otišao sam na webshop službene stranice Hrvatskog nogometnog saveza i nisam pronašao standardni dezen crveno – bijelih kockica za odrasle. Propustio sam priliku i ako reprezentacija pobijedi u finalu, možda će mi biti žao jer izgleda da crveno – bijelog dresa Luke Modrića više nema u prodaji.

TREBA GRUPIRATI RIZIK
Nije mi teško povjerovati da se proizvođač dresova nije pripremio na ovakav razvoj događaja s obzirom na loše prognoze uspjeha Vatrenih prije početka prvenstva i vjerojatnu proizvodnju negdje u Aziji. Iako je dres Luke Modrića najtraženiji među dresovima Vatrenih i proizvođač je vjerojatno napravio najviše baš tih dresova, nisu mogli predvidjeti ovakvu potražnju. Međutim, proizvođač je ovdje mogao grupirati rizik na način da proizvede određeni broj ‘’praznih’’ dresova bez broja i imena igrača. Tako bi mogao brže reagirati prema novim narudžbama tijekom samog turnira i na takve ‘’prazne’’ dresove naknadno ušiti broj i ime igrača čiji su dresovi najtraženiji u nekoj tvornici bliže u Europi.

Proizvođač ovako može značajno povećati prodaju dresova igrača koji su najtraženiji, a ‘’prazne’’ dresove može prilagoditi zahtjevima kupaca koji umjesto imena nekog poznatog igrača, žele imati svoje ime na poleđini dresa. Kod pristupa upravljanja zalihama s grupiranjem rizika posebno se planira potražnja dresova s imenima igrača i ‘’praznih’’ dresova, a prilika za povećanje prihoda je u fleksibilnosti proizvođača i odgađanju upisivanja podataka o pojedinom igraču.

Kako originalni dres Luke Modrića više nije moguće kupiti, ostaje mi samo nada da će proizvođač pustiti u prodaju novu liniju dresova do kraja srpnja nakon Svjetskog nogometnog prvenstva. Neki dan mi je prijatelj rekao da originalni dresovi od generacije koja je 1998. godine u Francuskoj osvojila treće mjesto postižu cijene iznad 10.000 kuna. Ako Hrvatska nogometna reprezentacija osvoji prvo mjesto u nedjelju, vjerujem da će proizvođač pustiti u prodaju novu liniju dresova, a nadam se i ograničenu kolekcionarsku verziju.

KOMENTIRAJTE

Please enter your comment!
Please enter your name here