Motivacijski govor: Selflessness u biznisu – sebičan ili nesebičan biznis?

165

Dobra usluga i nesebičnost u odnosu prema klijentima osnova je dobrog poslovanja i ne implicira žrtvovanje rasta i profitabilnosti za ponekad tako daleko i apstraktno zajedničko dobro, već upravo suprotno – osigurava rast vašeg biznisa.

Sebičan kapitalizam ili nesebičan, altruističan pristup poslu? Čak i oni koji su objeručke prihvatili nasljeđe altruizma i selflessnessa ponekad padaju pod osudom profitne današnjice u kojoj biti altruističan predstavlja gotovo sinonim za naivnost jer umjesto da zadržiš klijenta ispada da je bolje poslati ga konkurenciji zato što oni imaju lošiji promet pa stoga njima klijent više treba. Kada vam ponude veći iznos plaće trebali biste se zahvaliti i reći kako je bolje da kompanija zadrži iznos jer će tako biti likvidnija. Kada smo na poslovnom putu, umjesto noćenja u hotelu, jednostavno kažemo da ćemo prespavati kod prijatelja. Nadmetanje ili suradnja, razvoj ili iskorištavanje ljudi, altruizam ili sebičnost, jesu li to uistinu antonimi?

Prema filozofu Johnu Stuartu Millu svatko treba djelovati tako da proizvede najveću sreću za najveći broj ljudi. Jaana Woiceshyn, u svojoj knjizi “How to be Profitable and Moral: A Rational Egoist Approach to Business”, s druge pak strane podržava sebičnost kao formu u kojoj sve strane dobivaju a kao primjer navodi utjecaj Billa Gatesa i Microsofta na kreiranje bogatstva, ali naglašava i velik društveni utjecaj koji ima više benefita za druge nego što će to kroz humanitarni rad postići fondacija “Bill and Melissa Gates”. Jasno, samo od sebe postavlja se pitanje: Kako možeš dati ako nemaš?

LEADER-FIRST I SERVANT-FIRST
Kako nesebičnost u stvari pomaže u poslovanju? Na koji način pomaže donijeti veći broj klijenata, utjecati na prihod i generirati cjelokupni poslovni uspjeh? Tržišni sustav omogućuje slobodu, ali imperativ profita često implicira pohlepu, neetičko ponašanje i sebičnost. Ta su ponašanja dodatno potencirana u korporativnom okruženju, ali klijenti osjećaju našu pohlepu i što više zaboravljamo svoje potrebe i sebičnost to uspješniji postajemo pružajući bolju uslugu. Prodajemo više jer se nitko ne voli osjećati zarobljeno ili iskorišteno. Dobra usluga i nesebičnost u odnosu prema klijentima osnova je dobrog poslovanja i ne implicira žrtvovanje rasta i profitabilnosti za ponekad tako daleko i apstraktno zajedničko dobro, već upravo suprotno – osigurava rast vašeg biznisa.

Ako isti fenomen selflessnessa sagledamo s aspekta vodstva zaključujemo da vođeni i vođe jednako dobro mogu međusobno prepoznati neiskrene namjere. Prema popularnom terminu Robert K. Greenleafa “servant leadership” vođe trebaju služiti svojim sljedbenicima odnosno onima koje vode kako bi oni bili zdraviji, pametniji, slobodniji, autonomniji i spremniji da i sami postanu sluge drugima odnosno “lideri sluge”.

Leader-first i servant-first dva su ekstrema između kojih se nalazi beskonačan broj modificiranih tipova ljudske prirode; nama bliži je upravo onaj koji stavlja nas na prvo mjesto, a pri tome zaboravljamo da pokušajem demonstriranja snage svog autoriteta zapravo priznajemo svoju slabost. Prava snaga vođe počiva u tome da razvije druge i služeći im omogući njihov rast i razvoj, a na dnevnoj razini potrebno je pomagati upravo onima koji u tom trenutku rade najteži zadatak. Lideri trebaju biti tamo gdje je akcija i podržavati umjesto da mikromenadžiraju. Biti nesebičan znači slušati druge i čuti ono što nam imaju za reći. Oni koji nesebično žele pomoći drugima rano nauče koje su beneficije, ali i koje su potencijalne zamke takvog pristupa.

MALI ISPRED VELIKIH PODUZETNIKA
Sebični lideri se boje dvije stvari. Prva je to da će biti razotkriveni kao nekompetentni, a kao drugo boje se činjenice da će drugi uočiti kako nisu spremni žrtvovati sebe do mjere do koje to očekuju od drugih jer bi ih se na taj način doživjelo kao osobe koje nameću, a ne osobe koje vode. Upravo ta motivacija prijetnje je siguran znak nesigurnosti kojom lideri koji duboko u sebi znaju da moraju svojim ljudima osigurati više resursa, a manje pritiska.

Ako su srce i um usmjereni na nesebično služenje onima koje vodite poštovanje nećete trebati zahtijevati već ćete ga zaslužiti svojim djelima, a ego je tada stavljen u drugi plan jer vaš osobni ponos nije temeljen na zastrašivanju drugih pa vaša ključna snaga leži u onome što ste napravili za svoje ljude, a ne umjesto njih.

Nisu sve kompanije iste i kada kompariramo velike poduzetničke sisteme s onim manjim uočit ćemo razliku. Prema istraživanju koje je provela istraživačka agencija Harris Interactive u suradnji s konzultantskom kućom Ernst & Young, mali su poduzetnici spremniji dati novac u dobrotvorne svrhe, točnije od 146 sudionika istraživanja, 61% ih je spremno dati dvostruko veći postotak u odnosu na onaj koji su spremne dati korporacije. Jednako tako spremni su pokloniti svoje vrijeme različitim dobrotvornim akcijama i udrugama i ohrabruju svoje zaposlenike da volontiraju.

Ukupno 62% respondenata, malih poduzetnika, vjeruje da davanje zajednici čini njihov biznis dugoročno snažnijim. Stoji li iza toga istančan osjećaj malog poduzetnika za ljude, empatija prema onima koji se bore sa životnim poteškoćama kao što se i sami poduzetnici bore svaki dan na tržištu ili ona stara maksima – što više imaš manje daješ? Možemo zaključiti da se iza svake nesebične aktivnosti krije pomalo sebično očekivanje ili udovoljavanje nekom svom cilju. Sve dok pomažući sebi pomažemo i drugima naša sebičnost opravdava našu nesebičnost.

KONCEPT SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA
Fokus poslovnih modela današnjice je na stvaranju profita. To je krajnji cilj svakog poslovanja i prema tom modelu nema drugog izvora sreće. Prema ekonomskoj teoriji to je temeljni cilj i zadatak svakoga onoga tko uđe u posao. Istovremeno, prema Mohammadu Yunusu, ocu mikrokredita i dobitniku Nobelove nagrade za mir, takav pristup pretvara čovjeka u jednodimenzionalno biće čiji je cilj i svrha poslovnog života stvarati novac. Ipak, stvarno ljudsko biće je multidimenzionalno.

Koncept socijalnog poduzetništva koji je razvio Yunus baziran je na nesebičnosti koja je suprotna sebičnosti ugrađenoj u tradicionalni biznis. Svrha je mogućnost cjelovitijeg izražavanja, rješavanje problema ljudi, a ne kreiranje novaca za njih. To je i dalje biznis jer je samoodrživ i pokriva sve troškove i rješava probleme drugih ljudi koji nadilaze mikrookolinu i tiču se svih nas skupa jer utječu na kvalitetu našeg života i nude rješenja problema.

Ljudski je mozak sklon kooperaciji kao formi preživljavanja i rasta, a individualni pokušaji koji ne idu u prilog široj zajednici prije ili kasnije završavaju neuspjehom što potvrđuju i jednostavni primjeri teorije igara. Mogu li nesebične namjere uroditi sebičnim ishodom? Činjenično stanje današnjice pretendira ka individualizmu i sebičnosti u svim formama krenuvši od obitelji preko razvoja karijere pa sve do razvoja biznisa.

Čovjek sebe stavlja u prvi plan što samo po sebi nije ni loše ni dobro. Ako je fokus na nesebičnosti u redu je biti i sebičan, ali imajte na umu da to ne funkcionira u obrnutom smjeru. U kojem smjeru funkcionira Vaš biznis? Posao rade ljudi i ljudi daju boju i ton organizacijskoj kulturi i energiji koja se osjeća.

Energija tima predstavlja presudnu komponentu uspjeha jer motivirani pojedinci čine nemoguće mogućim. Ta energija im daje snagu u privatnom i profesionalnom životu. Ako svoj fokus nesebično stavljate na svoje ljude i zadovoljstvo tima, bez drugih motiva, popratni efekt je neminovan, a to je prelijevanje jednake takve energije na klijente. Zadovoljan zaposlenik čini zadovoljstvo vaših kupaca još većima, privlači nove kupce i poslovne partnere istih kvaliteta, ali i privlači nove članove tima koji imaju jednaku energiju. Nesebičnost stvara atmosferu uspjeha i povećanih prihoda.

KOMENTIRAJTE

Please enter your comment!
Please enter your name here