Najviše uvozimo svinjsko meso, kruh i pekarske proizvode

U 2017. godini bilježili smo rast izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 7,5 posto u odnosu na 2016. godinu koja je, pak, u odnosu na 2015., bilježila rast od gotovo 13 posto. U ovoj godini nastavljaju se slični trendovi

Hrvatski je izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih šest mjeseci ove godine porastao 4,25 posto u odnosu na isto razdoblje lani, no istodobno je zabilježen veći rast uvoza, za 6,4 posto, objavili su u petak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Vrijednost izvoza pri tome je dosegla 884 milijuna eura. Potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević ističe kako je to nastavak višegodišnjih pozitivnih trendova, iako rast izvoza usporava.

“U 2017. godini bilježili smo rast izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 7,5 posto u odnosu na 2016. godinu koja je, pak, u odnosu na 2015., bilježila rast od gotovo 13 posto”, kazao je Kovačević.

No, upozorava kako je, unatoč rastu izvoza u prvih šest mjeseci ove godine, povećana negativna bilanca vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, i to za više od 50 milijuna eura. Naime, usporedno s rastom izvoza, nastavljen je i trend rasta uvoza, i to brže nego izvoza.

Tako je 2017. u odnosu na 2016. uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda rastao za 11,5 posto, a u prvih šest mjeseci ove godine uvoz je bio na razini 1,46 milijardi eura, što je 6,4 posto više nego u istom razdoblju lani, ističu iz HGK.

Kako navode, najviše smo izvozili čokoladu i druge proizvode s kakaom, svježu i rashlađenu ribu te cigarete, dok smo najviše uvozili svinjsko meso, kruh i pekarske proizvode te pripravke za prehranu životinja.

Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivna bilanca u robnoj razmjeni zabilježena je u sedam skupina proizvoda – žitarice, riba, šećer, uljano sjemenje i ljekovito bilje, duhan, mesne prerađevine te razni proizvodi za hranu.

“Ukupna pokrivenost uvoza izvozom kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od samo 60 posto ukazuje na opću nisku konkurentnost i nedostatan obujam domaće proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda prehrambeno-prerađivačke industrije”, istaknuo je Kovačević.

Smatra kako posebno trebaju brinuti one kategorije u kojima je pokrivenost uvoza izvozom manja od 50 posto, a to su upravo one u kojima Hrvatska ima nedostatnu proizvodnju – meso, mlijeko i mliječni proizvodi, povrće i voće. (Hina)