Maloprodajno tržište: Toplo-hladni ples turizma i trgovine

159

Ljubavna veza turizma i trgovine osjeti se tijekom cijele godine, ali njihov se ples posebno ugrije tijekom ljetnih mjeseci, dok se van sezone dobrim dijelom ohladi i distancira. Jasno, povećanjem broja turističkih dolazaka i noćenja u špici sezone posljedično raste i potrošnja pa i trgovci zadovoljno trljaju ruke.

Turizam kao jedan od temeljnih sektora hrvatskog gospodarstva u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) sudjeluje s više od 19 posto. Za neke je analitičare to (pre)veliki postotak i trebalo bi ga smanjiti jer oni smatraju kako je to samo dokaz da nema proizvodnje. Drugi su uvjerenja da je Hrvatska turistička zemlja u kojoj je upravo turizam pokretač gospodarstva. Istina je da je turizam spoj raznih dijelova gospodarstva poput prometa, poljoprivrede i trgovine. Jeste li ikada razmišljali o tome kako su trgovina i turizam u uzročno-posljedičnoj vezi i koliko je zapravo trgovina važna za turizam?

Hrvatska država još uvijek nije uložila dovoljno novaca u nacionalni projekt izrade satelitskog računa kako bi se saznali aktualni podaci o utjecaju turizma na ekonomiju, neka su od mišljenja profesora sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Velika sezonalnost, uvozna komponenta te veliki udjel smještaja koji nije u sustavu PDV-a te kao najveći problem – nedostatak kvalitetne radne snage, utječu na razvoj turizma u našoj zemlji. Kada istražujemo utjecaj turizma na gospodarstvo tada sve treba krenuti od turističke potražnje jer bez nje zapravo nema turizma, ali ni gospodarstva.

Što zapravo znači potražnja? To je količina roba i usluga koja se može plasirati na nekom tržištu – u ovom slučaju na hrvatskom tržištu – u nekom određenom razdoblju i uz određenu razinu cijena. Upravo se takva povećana potražnja odvija tijekom turističke sezone na hrvatskom Jadranu pa trgovci moraju znati želje turista kako bi im mogli udovoljiti. Za vrijeme špice turističke sezone koja se, budimo realni, odvija u samo mjesec i pol dana, trgovački lanci kao i manje trgovine daju sve od sebe kako bi se prilagodili potrebama turista.

Prilagođavaju se asortiman i cijene proizvoda na policama velikih prodajnih centara, ali i u mnogim manjim trgovinama u turističkim mjestima i gradovima. U razdoblju pred i posezone, trgovačka ponuda vraća se u “normalu” pa se prema tome moraju sniziti i cijene proizvoda jer, kada se turisti vrate svojim kućama, smanjuje se i potražnja za određenim proizvodima. I tada dolazi do nesrazmjera cijena jer neki proizvod u špici sezone ima znatno veću cijenu nego u ostalom dijelu godine.

No, nije samo u tome problem. Kao što se turizam suočava s problemom kvalitetne radne snage taj isti problem ima i trgovina. Mnogi trgovački lanci za vrijeme turističke sezone muku muče s angažiranjem kvalificirane radne snage pa nerijetko u takvim trgovinama rade studenti i priučeni trgovci, koji zapravo nemaju nikakve veze s trgovinom.

Stoga se radi na novom kurikularnom programu koji će se posebice pozitivno odraziti na dualno obrazovanje te, među ostalim, i budućim trgovcima omogućiti bolje uvjete i načine obrazovanja i to kroz pojačani praktični rad.

ZA TRGOVCE NEMA ODMORA
Jedan od najvećih trgovačkih lanaca u kojima turisti vole kupovati zasigurno je Konzum. Na upit o tome kako se oni prilagođavaju potrebama gostiju te posljedično i turizmu, voditelj Konzumovog odjela komunikacija Ivan Širanović je napomenuo kako je u pojedinim dijelovima godine uobičajeno da raste potražnja za određenim kategorijama proizvoda.

“Tako, primjerice, neke kategorije proizvoda uoči i tijekom ljetne sezone rastu i desetak puta, uslijed čega se i prodavaonice izgledom i ponudom nakon zimskog razdoblja prilagođavaju takvom trendu”, rekao je Širanović. Dodao je kako se asortiman osnovnih namirnica u određenoj mjeri smanjuje, a s druge strane raste asortiman pića, koji i inače ima najveći trend rasta u odnosu na razdoblje izvan ljetne sezone. Prije svega, to se odnosi na vodu, ali i na ostala bezalkoholna pića i pivo.

S obzirom na to da je u razdoblju sezone povećana kupnja proizvoda, netko te proizvode treba i posložiti na police trgovačkih lanaca. Međutim, kako se turizam suočava s nedostatkom kvalificirane radne snage, to utječe i na manjak radnika u trgovini. Na koji način taj problem rješavaju u Konzumu?

Širanović kaže kako su u sezonskim mjesecima imali mnogo izazova s pronalaskom određenog broja novih zaposlenika, no sezonu su ipak uspješno odradili uz pomoć njihovih stalnih zaposlenika iz kontinentalnih područja Hrvatske. “Od početka ove godine do danas, Konzum je u maloprodaji i logistici zaposlio više od 1.300 osoba, pokazujući tako svoju usmjerenost na dobrobit zaposlenika pružanjem brojnih pogodnosti poput isplate božićnice, uskrsnice i regresa”, istaknuo je Širanović. Dodao je kako su povećali plaće i ponudili stimulativna primanja jer žele privući nove zaposlenike.

Uz to, Konzum je svojim zaposlenicima prilagodio radno vrijeme, a ta je pogodnost osobito zanimljiva roditeljima, studentima i svima onima kojima je to važno i nužno radi usklađivanja privatnih i poslovnih obveza. “Budući da je u trgovačkom sektoru u Hrvatskoj velika fluktuacija zaposlenika i prirodni odljev, imamo potrebu za dodatnim zapošljavanjima tijekom cijele godine pa su naši natječaji otvoreni i dalje”, rekao je Širanović.

PETINA MALOPRODAJE
Važnost i utjecaj koji turizam ima na hrvatsko gospodarstvo vidljiv je već u osnovnim ekonomskim pokazateljima. Taj dio gospodarstva zapošljava oko sedam posto ukupno zaposlenih, dok su devizni prihodi od turizma (koji se evidentiraju na tekućem računu bilance plaćanja) u 2017. dosegnuli gotovo 9,5 milijardi eura ili 19,5 posto ukupnog BDP-a. Da turizam itekako utječe i na trgovinu pojašnjava Elizabeta Sabolek Resanović, ekonomska analitičarka Raiffeisenbank Austria (RBA).

“Kretanje prometa u trgovini na malo jasno korelira s kretanjima u hrvatskom turizmu kojeg karakterizira iznimna sezonalnost, koja se ipak u posljednje doba smanjuje. To jasno pokazuje i statistika za prošlu godinu, kada je na rast maloprodajnog prometa – s obzirom na to da su ostvareni rekordni turistički rezultati tj. broj turističkih noćenja i devizni turistički prihod – povoljno utjecao i rast turističkih rezultata i to ponajviše u srpnju i kolovozu”, istaknula je Sabolek Resanović. Dodala je kako su to mjeseci kada je ostvareno najviše maloprodajnog prometa u godini, ali ujedno i najviše turističkih noćenja. Oko 20 posto godišnjeg prometa u maloprodaji ostvari se u središnjem dijelu turističke sezone što znači tijekom srpnja i kolovoza. Analitičarka RBA smatra kako je povećana potrošnja za vrijeme turističke sezone rezultat strukture samih turističkih smještajnih kapaciteta. Više od polovine svih kapaciteta tijekom središnjeg dijela turističke sezone odnosi se na privatni smještaj – apartmane i sobe.

No, postoje i pozitivne promjene na tržištu rada, primjerice rast zaposlenosti s jedne te pad nezaposlenosti s druge strane kao i rast prosječnih neto i bruto plaća. “Sve to povećava raspoloživi dohodak kućanstava i pozitivno utječe na potrošnju i to ne samo za vrijeme turističke sezone”, istaknula je Sabolek Resanović.

Kada je riječ o utjecaju turizma na trgovinu, svakako je važno naglasiti kako visoka ovisnost i oslonjenost Hrvatske na turizam, uz sve pozitivne učinke, otvara pitanje održivosti i visokih negativnih rizika u slučaju nastupa nenadanih i/ili negativnih geopolitičkih događanja. “Međutim, zbog svog geografskog položaja, prirodnih ljepota i uz percepciju visoke sigurnosti, Hrvatska i dalje ostaje omiljeno odredište mnogih Europljana, osobito Nijemaca, Talijana, Slovenaca i Austrijanaca, što bi se svakako trebalo nastaviti pozitivno odražavati i na kretanja u maloprodaji”, naglasila je Sabolek Resanović.

OPTIMIZAM POTROŠAČA
I Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Addiko banke, smatra kako je srpanj postao najznačajniji mjesec po prometu u maloprodaji te čak premašio prosinac, mjesec poznat po povećanoj potrošnji zbog Božićnih i Novogodišnjih blagdana.

“Jedan od faktora koji dosta utječe na potrošnju je optimizam potrošača. Ljudi su u ljetnim mjesecima optimističniji jer idu na godišnji odmor. Ove godine imamo i najbrži rast plaća u posljednjih 10 godina, ali i neprekidani rast zaposlenosti od više od dva posto”, pojasnio je Stojić. Dodao je kako su obitelji s nižim dohotkom najveći potrošači jer odmah potroše sve što imaju. No, postoji i jedan fenomen, a to je da gosti u prosjeku sve manje troše iako ih je brojčano sve više. Na to utječe povećan dolazak turista u objekte obiteljskog smještaja, a ne u hotele, a poznato je da su u hotelima više cijene.

Ipak, u razdoblju pred i posezone hoteli uzimaju relativno veći dio kolača u odnosu na udio koji imaju tijekom dva ključna mjeseca turističke sezone. U Addiko banci procjenjuju kako će se rast BDP-a u 2019. godini zadržati na razini od oko tri posto, na što će, među ostalim, utjecati i turistička sezona. Osvrnuvši se na fenomen inflacije, Stojić je rekao kako bi na razini cijele ove godine, stopa inflacije mogla iznositi 1,5 posto. On smatra kako je pozitivno da se struktura gospodarstva poboljšava, što otvara pretpostavke da hrvatska ekonomija u budućnosti ima veću potencijalnu stopu rasta. Tome u prilog idu i investicije, posebice u turizmu.

PROSJEČNA POTROŠNJA
I dok je Hrvatska izrazito turistička zemlja, koja iz godine u godinu ostvaruje rekordne turističke rezultate, Gari Cappelli, ministar turizma, mišljenja je kako smo blizu gornje granice primanja turista u naša turistička odredišta i to zbog strukture i broja smještajnih kapaciteta, ali i zaštite okoliša, pa treba razmisliti o tome koliko još možemo primiti turista na odmor u Hrvatsku.

“Domaći je turizam ove godine rastao sedam do osam posto u odnosu na prošlu godinu pa ćemo se, ukupno gledajući, približiti 12 milijardi eura turističkog prihoda”, istaknuo je Cappelli. Na pozitivnost domaćeg turizma utječe i digitalna transformacija, a kako bi se što prije priključili trendovima pokrenut je “Hrvatski digitalni turizam: e –turizam”, projekt vrijedan 40 milijuna kuna kroz koji će sustav biti još povezaniji i učinkovitiji.

“Svijet se danas može u svakom trenutku vidjeti na dlanu. Današnji turisti traže nove doživljaje, internet je postao platforma za odabir destinacije, pretraživanje ponuda i stvaranje iskustava, a inovacije i digitalizacija postale su važan dio poslovanja svakog turističkog sustava”, zaključio je Cappelli. To znači da će se novim trendovima priključiti i turisti koji će dolaziti u Hrvatsku u većem broju, a samim time i više trošiti.

U ukupnu turističku potrošnju ubraja se i potrošnja nautičara. Komentirajući to, Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, rekao je kako je dnevna potrošnja nautičara u 2017. godini iznosila 126 eura po danu i bila za 40 posto veća od dnevne potrošnje prosječnog turista u Hrvatskoj (koja bi, prema tome, iznosila oko 90 eura). “Trećinu tog iznosa nautičari troše na ugostiteljske usluge, sport, zabavu i kulturu, što jasno govori da kroz nautiku možemo izgrađivati i sve druge oblike turizma i iz zemlje sezonskoga turizma izrasti u destinaciju cjelogodišnjeg turizma. Nautički turizam postaje najdinamičniji turistički proizvod i ima golemi potencijal, ali trebamo vući mudre poteze kako bi ovo bila zadnja godina u kojoj bilježimo stagnaciju ili blagi pad od 1,2 posto u dolascima”, zaključuje Kovačević.

KOMENTIRAJTE

Please enter your comment!
Please enter your name here