HUP Skor u 2018. slabiji za jedan bod

Rezultat pokazuje da Hrvatska i ove godine znatno zaostaje za državama članicama EU iz srednje i istočne Europe. Osobito zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od skorova zemalja koje su još uvijek slabije razvijene od Hrvatske (Bugarska, Rumunjska)

Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je posljednje rezultate HUP Skora – alata za mjerenje provedbi reformi prema 12 ključnih područja. Preliminarni rezultati ukazuju da HUP Skor za 2018. godinu iznosi 37 što je za jedan bod manje od prošle godine. Rezultat pokazuje da Hrvatska i ove godine znatno zaostaje za državama članicama EU iz srednje i istočne Europe (EU10). Osobito zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od skorova zemalja koje su još uvijek slabije razvijene od Hrvatske (Bugarska, Rumunjska).

Gospodarski rast koji je ponovo uspostavljen 2015. nakon dugih šest godina krize predstavljao je indikator gospodarske snage i dobrih izgleda. Smanjenje skora u 2018. godini treba tumačiti kao naznaku da aktualni impuls rasta ima ciklički, odnosno, prolazan karakter. Dubinske gospodarske i institucionalne strukture ostaju slabe zbog izostanka reformi.

Niti jedan skor u 12 područja ne prelazi 2/3 maksimalne vrijednosti što znači da Hrvatska nema izrazitu konkurentsku prednost u nekom području. Najveći vidljivi napredak ostvaren je kod fiskalne konsolidacije (s 54 u 2017. na 56 u 2018. g.), kod produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 45) te kod ponude kapitala (s 36 na 42). Ocjena HUP Skora obrazovnog i mirovinskog sustava i dalje je “u crvenom”, ali je zadržan na 26, dok je pravosuđe na 33.

Najveća negativna promjena je pad skora investicijskih i poslovnih barijera (s 35 u 2017. na 23 u 2018.), slijedom rasta troškova osnivanja poduzeća i povećanja broja procedura za dobivanje građevinskih dozvola te u javnoj administraciji zbog naglog rasta broja dana potrebnih za pokretanje posla. Područja opterećenja gospodarstva (19) i tržište rada (22) se iz godine u godinu pokazuju kao kritični.

“Hrvatska bilježi slab napredak i stagnira jer se drugi uspješnije i brže mijenjanju u prilagođavanju novim okolnostima i uvjetima. Opterećenje gospodarstva je i dalje previsoko, zbog čega ne možemo biti u cijelosti zadovoljni zadnjim valom poreznih promjena. Iako ih smatramo korakom u dobrom smjeru one su nedovoljne da bi gospodarstvu dale ozbiljniji pozitivan poticaj, a on nam je nužno potreban da bismo održali i sadašnje stope rasta. Posebice se to odnosi na opterećenje plaća. Stanje na tržištu rada zaista je teško – kvalificirane radne snage nema dovoljno, a pritisak na rast plaća je velik.

Problem je što poslodavci sa sadašnjim opterećenjem, poreznim i svakim drugim, nemaju prostor za daljnje i bitnije povećanje plaća bez da ugroze održivost poslovanja. Umjesto da se traži prostor za veća rasterećenja tvrtki i građana proračun nam nastavlja rasti. Očito iz velike krize nismo ništa naučili. Kao država i dalje nastavljamo trošiti više nego što zarađujemo. Samo smo dio skupih kredita sada zamijenili sredstvima iz EU fondova i ta sredstva su jedini razvojni moment proračuna za 2019. U njemu nema naznaka nikakvih ozbiljnih reformi i to je ono što nas sve treba brinuti”, istaknula je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

“Žao nam je što niti jedna vlada ne koristi HUP skor kao alat koji joj može pomoći u radu i razvoju reformskih programa s kojima bismo kao zemlja brže napredovali. Bez snažnijeg gospodarskog rasta neće doći do zaustavljanja odlaska ljudi iz zemlje, posebice mladih i onih u naponu radne snage. A u ovim uvjetima taj rast ne može biti veći. Dapače, ozbiljan deficit radne snage može ugroziti i ovakav rast kakav sada imamo. To nije problem samo poslodavaca to je problem koji se mora rješavati sistemski i sveobuhvatno.

O tome hoće li sljedeće godine biti dovoljno sobarica, konobara, trgovaca, tokara i varioca ovise i plaće liječnika, nastavnika, policajaca i vojnika. Sve ono na što HUP skor ukazuje kao na neuralgične točke ponavlja se iz godine u godinu – opterećenje gospodarstva, tržište rada, zdravstveni, obrazovni i mirovinski sustav, pravosuđe. Vlada poduzima korake, ali oni nisu dovoljni jer su naslijeđeni problemi ogromni. Spori smo, a promjene koje provodimo ne idu dovoljno duboko i široko da bi se mogle zvati reformama. Zbog toga su i njihovi dosezi ograničeni, a mi kada se usporedimo s drugim zemljama ostajemo iza njih, zarobljeni na dnu Europske unije”, zaključio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.