Anketa: Četiri od deset božićnih poklona kupi se online

Ove se godine primjećuje rast broja kupaca koji planiraju kupnju putem interneta te ih ima ukupno 41,8%, dok je lani udio online kupaca bio 37,6%

Velika većina građana planira kupnju božićnih poklona (84,8%), što je tek neznatan rast u odnosu na prošlogodišnje istraživanje kada je poklone planiralo kupovati 84,4% građana.

Pri tome će gotovo podjednak broj njih na poklone potrošiti do 200 kn (31,6%) i do 500 kn (32,5%). Poklone vrijedne do 1.000 kn planira kupiti 16,8% građana, a da će u ovu svrhu potrošiti više od 1.000 kn navodi njih svega 3,9%.

U odnosu na prošlogodišnji Božić većina građana planira na poklone potrošiti jednak iznos (62,9%), dok je broj onih koji će potrošiti više odnosno manje nego lani praktično izjednačen: 18,6% naprama 18,5%. U ovome možemo vidjeti blagi rast optimizma potrošača u usporedbi s prošlom godinom kada je 23,3% građana izjavilo da planira manju potrošnju.

Raste i broj kupaca koji planiraju kupnju putem interneta, kojih ove godine ima 41,8%, dok je lani udio online kupaca bio 37,6%. Ipak, većina će građana (58,2%) kupnju poklona obaviti u fizičkim prodavaonicama.

Za većinu kupaca kupnja poklona predstavlja zadovoljstvo. To ističe 53,4% ispitanika, dok samo manji broj njih (10,7%) navodi da im ta kupnja predstavlja isključivo stres (lani je to bilo dosta manjih 6,8%). Kod nešto više od jedne trećine kupaca (35,9%) kupnja božićnih poklona predstavlja gorko-slatko iskustvo te im je ujedno i zadovoljstvo i stres (lani ih je bilo 39,5%).

Nakon što prođu blagdani, većina građana će ostati kući, tj. neće ići na skijanje, odnosno zimovanje (93,9%). Preostalih 6,1% planira priuštiti ovakvo putovanje, što je ipak dosta manje nego lani kada je bilo 10,3% onih koji su išli na skijanje ili zimovanje.

Istraživanje su tijekom studenog 2018. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.