HGK: Lagani oporavak potrošnje i proizvodnje u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU

Udio BDP-a per capita po PPP-u (paritetu kupovne moći) je nakon šest godina krize u 2014. godini pao na 59 posto prosjeka EU, a u prošloj godini je povećan na 62 posto

Eurostat je sredinom prosinca objavio podatke o potrošnji per capita i BDP-u per capita korigiranom paritetom kupovne moći za sve članice Europske unije i to kroz njihov odnos prema prosjeku EU. Premda su ovi podaci za većinu članica EU slični, a samo za Hrvatsku i potpuno isti, oni ipak pokazuju različite stvari, poručuju analitičari Hrvatske gospodarske komore. AIC (Actual Individual Consumption) indeks pokazuje individualnu potrošnju na dobra i usluge bez obzira da li su to potrošnju ostvarila kućanstva, Vlada ili neprofitne organizacije, dok BDP per capita pokazuje ostvarenu razinu proizvodnje roba i usluga, odnosno proizvodnu razinu razvijenosti pojedine zemlje.

Objavljeni podaci Eurostata pokazuju kako najveću razinu kod potrošnje i kod proizvodnje ostvaruje Luksemburg. Međutim, zbog velikog broja prekograničnih radnika prisutna je znatna razlika između ova dva pokazatelja. Točnije, rad takvih radnika povećava vrijednost BDP-a, ali kao nerezidenti nisu uključeni u njegovu raspodjelu po glavi stanovnika.

Zbog toga je Luksemburg u prošloj godini imao čak 153 posto veći BDP per capita od prosjeka EU, ali je razina potrošnje njegovih stanovnika bila “samo” 32 posto veća od tog prosjeka. Najmanje razvijena članica EU istodobno je ostala Bugarska čiji je BDP per capita po PPP-u (paritetu kupovne moći) bio 51 posto niži od prosjeka EU dok je razina individualne potrošnje bila 46 posto niža.

Kada se promatraju dugoročniji podaci, primjetno je da je i u prošloj godini nastavljen trend približavanja članica srednje i istočne Europe prosjeku EU kao i lagani pad pojedinih razvijenih članica u odnosu na taj prosjek. Takva kretanja posljedica su dinamičnijeg rasta “novih” u odnosu na “stare” članice EU, pri čemu se posebno ističe Rumunjska. Naime, udio BDP-a per capita te zemlje u prosjeku EU povećan je u zadnjih pet godina za devet postotnih bodova, sa 54 na 63 posto, pretežno zahvaljujući znatnom porastu vrijednosti osobne potrošnje kao potrošne komponente BDP-a i dinamičnom rastu BDP-a. To potvrđuje i razina individualne potrošnje koja je u samo dvije godina povećana za deset postotnih bodova, sa 58 posto prosjeka EU u 2015. na 68 posto u 2017. godini, što je daleko najveći porast među svim članicama EU.

Hrvatska se prema objavljenim podacima nastavlja lagano oporavljati u odnosu na prosjek svih članica. Udio BDP-a per capita po PPP-u (paritetu kupovne moći) je nakon šest godina krize u 2014. godini pao na 59 posto prosjeka EU, a u prošloj godini je povećan na 62 posto, neznatno manju razinu nego u pretkriznoj 2008. godini (63 posto). Kao što je ranije navedeno, Hrvatska je jedina članica s istim podacima za BDP i ACI, po kojima se može zaključiti da se na isti način kretala i razina individualne potrošnje.

Takvi podaci nažalost pokazuju da je Hrvatska uz Mađarsku i Slovačku bila među članicama EU11 koje su u zadnjih pet godina najmanje poboljšale svoj položaj u odnosu na prosjek EU, dok je u posljednjih deset godina neuspješnija bila samo Slovenija. Međutim, Slovenija je u odnosu na Hrvatsku bila i ostala na znatno višoj razini razvijenosti promatrano i prema BDP-u per capita i prema vrijednosti individualne potrošnje.

KOMENTIRAJTE

Please enter your comment!
Please enter your name here