Ekološki proizvođači žele jače kontrole u trgovini ekoloških proizvoda

S obzirom na težnju postupnog ukidanja primjene biljnog reproduktivnog materijala iz neekološkog uzgoja, glavni izazov naših ekoloških poljoprivrednika je nedostatna lokalna proizvodnja sjemena

Prošla je godina u Hrvatskoj obilježena daljnjim rastom ekološke proizvodnje, čulo se na redovnoj skupštini Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP). Statistički podaci, međutim, govore da su potrebe hrvatskih potrošača za ekološkim proizvodima i dalje velikim dijelom nezadovoljene. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2017. godinu, površine u ekološkoj proizvodnji narasle su na 96.618 ha i čine 6,5 posto ukupnih površina na kojima proizvodi 4023 registriranih ekoloških proizvođača.

No 42 posto tih površina čine pašnjaci, dok je povrćarstvo kao najintenzivniji dio proizvodnje i dalje zastupljeno sa svega 0,4 posto, a voćarstvo 2 posto. U sektoru stočarske proizvodnje u ekološkom uzgoju je tek 3,1 posto od ukupnih grla krava, 0,1 posto svinja, 4,4 posto koza i 8,6 posto ovaca.

Ipak, glavni problem i dalje ostaje plasman ekoloških proizvoda, neuređeno tržište i velik broj primjera nepoštene trgovačke prakse odnosno obmane kupaca prodajom neekoloških proizvoda kao ekoloških.

“Ovim putem apeliramo na poljoprivrednu inspekciju da dodatno pojača nadzor trgovine ekološkim proizvodima kako bi proizvođači koji vrijedno i pošteno rade bili zaštićeni i kako bi kupci bili sigurni u kvalitetu ekoloških proizvoda. Pojedinačni slučajevi ovakvih nepoštenih praksi prisutni u medijima bacaju ružnu sliku i stvaraju ogorčenost proizvođača i nepovjerenje kupaca što je u konačnici štetno za cjelokupni sektor ekološke proizvodnje”, poručuju iz HSEP-a.

Podsjećaju kako je nakon dugotrajnih pregovora u svibnju donesena nova Uredba europskog Parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda koja stupa na snagu u 2021. godini. Radi loše komunikacije s Ministarstvom poljoprivrede posljednjih godina, hrvatski ekološki proizvođači bili su slabo informirani i sudjelovali su tek u malom broju rasprava o ovoj, za njih važnoj temi. Glavne novosti koje uredba donosi su uvođenje certifikacije novih grupa proizvoda kao što su gljive, eterična ulja, sol, kvasci, sirova vuna i pamuk, tradicionalni biljni preparati i dr. Mali proizvođači će se moći udruživati kroz grupnu certfikaciju, a kao ekološki će moći biti priznati isključivo proizvodi biljaka uzgojenih direktno na zdravom poljoprivrednom tlu što izuzima hidroponski uzgoj kao i uzgoj na zasebnim gredicama.

S obzirom na težnju postupnog ukidanja primjene biljnog reproduktivnog materijala (kao i rasplodnih grla stoke) iz neekološkog uzgoja, glavni izazov naših ekoloških poljoprivrednika je nedostatna lokalna proizvodnja sjemena pa poticanje ovakve proizvodnje ostaje jedan od glavnih prioriteta Saveza. U veljači su njegovi predstavnici sudjelovali na međunarodnoj radionici austrijske udruge Arche Noah gdje se raspravljalo o novostima koje nova uredba donosi u sjemenarstvu. Ekološko sjemenarstvo sve više se razvija u smjeru stvaranja specifičnih ekoloških sorata posebno prilagođenih ovakvom tipu proizvodnje kao i korištenju heterogenog materijala, lokalnih populacija i sorata prilagođenih posebnim uvjetima proizvodnje.
Predstavnici Saveza uključeni su u rad Odbora za očuvanje biljnih genetskih resursa Ministarstva poljoprivrede gdje se zalažu za dijalog proizvođača i nadležnih institucija kako bi svi ovi noviteti bili primijenjeni poticajno za domaće proizvođače. Sjemenarska proizvodnja predstavlja najkompleksniji oblik ekološke proizvodnje pa je motiviranje proizvođača i dalje vrlo teško usprkos prednostima veće dobiti po jedinici površine, mogućnosti uzgoja na manjim parcelama gdje rascjepkanost zemljišnih resursa postaje prednost, velikih potreba tržišta i mogućnosti plasmana.

Krajem godine dobili smo još jedan strateški važan međunarodni dokument – Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima. Predstavnici Saveza uključili su se u zagovaranje usvajanja ove deklaracije na razini Hrvatske potpisivanjem međunarodne peticije kao i komunikacijom s medijima i lokalnim nadležnim institucijama. Komunikacija s Ministarstvom poljoprivrede je međutim i ovdje izostala, a neutralnost Hrvatske u pregovorima potvrđuje mali interes i odjek koje je potpisivanje ovog dokumenta imalo usprkos njegovoj važnosti.

Savez je bio uključen i u druge akcije zagovaranja na lokalnoj razini dajući komentare u procesu donošenja izmjena zakona vezanih za poljoprivredu, posebno po pitanju Zakona o lovstvu, a u suradnji s Udrugom malih obiteljskih gospodarstava “Život” pokrenuta je akcija zagovaranja za veću transparentnost u isplati poticaja. Od ove godine Savez je uključen u Odbor za praćenje provedbe mjera ruralnog razvoja te je dobio i svog predstavnika u Poljoprivrednoj komori. To će otvoriti nove prilike za komunikaciju s nadležnim institucijama i postizanje dijaloga u stvaranju transparentne politike i poticajnog okruženja za daljnji razvoj ekološke poljoprivrede.