Do 2022. pčelarima na raspolaganju 3,2 milijuna eura godišnje

Programom se predviđa osam mjera pomoći pčelarima, a od ukupnog godišnjeg iznosa od 3,2 milijuna eura nešto više od polovine ili 1,65 milijuna eura godišnje odnosilo bi se na tehničku pomoć pčelarima i organizacijama pčelara

Pčelarima će, temeljem prijedloga nacionalnog pčelarskog program za razdoblje od 2020. do 2022. godine, na raspolaganju biti oko 3,2 milijuna eura godišnje, za mjere kao što su tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, subijanje štetnika i bolesti pčela, obnova pčelinjeg fonda, itd.

Nacrt prijedloga nacionalnog pčelarskog programa Ministarstvo poljoprivrede uputilo je u javnu raspravu, koja će trajati do 6. ožujka.

Za provedbu tog programa za razdoblje od 2020. do 2022. predviđena su sredstva od 3,2 milijuna eura godišnje, no Ministarstvo napominje da su ti iznosi indikativni do donošenja nove provedbene Uredbe Europske komisije u kojoj će biti navedeni konačni iznosi EU doprinosa.

Iznosi su izračunati u skladu s potrebama pčelara iskazanim u prethodnom razdoblju te planiranim aktivnostima, napominje se u dokumentu.

Programom se predviđa osam mjera pomoći pčelarima, a od ukupnog godišnjeg iznosa od 3,2 milijuna eura nešto više od polovine ili 1,65 milijuna eura godišnje odnosilo bi se na tehničku pomoć pčelarima i organizacijama pčelara. Za mjeru suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze predviđen je godišnji iznos od 645,5 tisuća eura, za obnavljanje pčelinjeg fonda 401,7 tisuća eura, racionalizaciju troškova selećeg pčelarenja 353,4 tisuće eura, itd.

Podaci iz prijedloga nacionalnog pčelarskog programa pokazuju i da bi pčelari u idućem razdoblju, od 2020. do 2022., trebali godišnje imati na raspolaganju oko milijun eura više nego do sada.

Naime, podatci evaluacije dosadašnjih rezultata Pčelarskog programa za razdoblje 2017.-2019. godine pokazuju da su pčelari imali na raspolaganju oko 2,25 milijuna eura, pri čemu je u 2017. bilo iskorišteno 84 posto omotnice (1,9 milijuna eura), a u 2018. iskorištenost je bila stopostotna (2,25 milijuna eura).

Pčelarstvo u Hrvatskoj – raznolikost pčelara, proizvoda i ponude na tržištu
“Pčelarstvo u Hrvatskoj karakterizira – velika raznolikost pčelara (po dobi, obrazovanju, veličini gospodarstva); velik broj raznolikih proizvoda (velik broj vrsta monoflornog i poliflornog meda, pelud, propolis, matična mliječ, matice, paketni rojevi, pčelinji otrov); te različiti oblici ponude na tržištu (na mjestu proizvodnje, tržnicama, malobrojnim specijaliziranim dućanima te u prodaji na veliko otkupljivačima)”, navodi se u nacrtu pčelarskog programa.

Podaci iz tog dokumenta pokazuju i da je u protekle tri godine pao broj pčelara i košnica, pala je i proizvodnja meda, a zamijetan je povećan uvoz.

Tijekom protekle tri godine zamjetan je pad broja pčelara i broja košnica – u 2018. u odnosu na 2015. godinu broj pčelara smanjen za 41,86 posto, na njih 7.283, a broj košnica za 34,13 posto, na 372.002.

Veliki problem u pčelarstvu su i klimatske prilike, a podatci Državnog hidrometerološkog zavoda ukazuju da su zadnjih godina prisutne ekstremne klimatološke pojave od kada se prate klimatološki podaci – najsuše godine ikad izmjerene, najtoplije jeseni ikad izmjerene, najkišovitija ljeta ikad izmjerena.

“U takvim uvjetima pčelinje zajednice podložnije su obolijevanju od pčelinjih bolesti, a zbog nesigurnih i nestalnih izvora hrane u prirodi pčelinje zajednice ne mogu opstati bez intervencije pčelara što iziskuje dodatne financijske troškove pčelarima”, upozorava se i u prijedlogu novog pčelarskog programa.

Podaci Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS), Ministarstva poljoprivrede i Evidencija pčelara i pčelinjaka pokazuju da značajan broj pčelara pčelari s malim brojem košnica (do 30). Tih pčelara je 3.024 ili 41,5 posto te im je pčelarstvo hobi.

Više od polovice evidentiranih pčelara, ili njih oko 4.000 tisuće posjeduje između 31 i 150 zajednica, odnosno imaju ukupno 255.251 košnica, što je 68,6 posto ukupnog broja košnica.

Profesionalnih pčelara, koji imaju više od 150 pčelinjih zajednica, lani je bilo 267, što je tek oko 3,7 posto ukupnog broja pčelara. Ti pčelari imaju ukupno 64.663 košnice, što je udio od 17,4 posto ukupnog broja košnica.

Pada proizvodnja domaćeg meda; zabrinjava rast uvoza
Po podacima iz prijedloga nacionalnog pčelarskog programa, ukupna proizvodnja meda u 2018. procjenjuje se na 7.440 tona, što je smanjenje u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 8.128 tona. Ta se procjena godišnje proizvodnje temelji na podacima o prosječnoj proizvodnji meda po košnici na temelju ankete koju je proveo HPS.

Navodi se i kako plasman meda na tržište ovisi o veličini pčelarskog gospodarstva pa tako pčelari s manjim brojem zajednica dominantno prodaju med izravnom prodajom – na mjestu proizvodnje ili na lokalnim tržnicama. Prodaju u trgovačkim lancima i supermarketima, pak, pokrivaju veliki dobavljači i pakireri meda.

U Hrvatskoj su, po podacima Ministarstva poljoprivrede, registrirana 24 otkupljivača/pakirera meda.

I u prijedlogu nacionalnog pčelarskog programa 2020.-2022. upozorava se na zabrinjavajući trend porasta uvoza meda. Tako je u deset mjeseci prošle godine u Hrvatsku je uvezeno 1.709 tona meda, čime je već premašen ukupan uvoz iz 2017. godine koji je iznosio oko 1.589 tona.

Najveći udio uvezenog meda iz trećih zemalja je iz Kine, iz koje je primjerice tijekom prvih deset mjeseci lani uvezeno 526 tona meda i to po vrlo niskoj cijeni koja je u prosjeku iznosila 10,37 kuna po kilogramu (1,40 eura). “Takav uvoz meda po izrazito niskim cijenama zabrinjava pčelare te postavlja upitnim njihovu poziciju na tržištu”, upozoravaju iz Ministarstva.

Iz zemalja EU najviše se uvozi med iz Španjolske i Poljske – u deset mjeseci lani iz Španjolske je uvezeno 730 tona meda, a iz Poljske 372 tone.

Statistički podatci HGK pokazuju i da od 2016. godine pada izvoz hrvatskog meda. Naime, 2016. hrvatski su pčelari izvezli 506 tona meda, 2017. godine izvoz je smanjen na oko 470 tona, a u prvih deset mjeseci prošle godine izvezene su 363 tone meda.

Med hrvatskih pčelara najviše se izvozi u Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. (Hina)