U prošloj godini usporio rast robnog izvoza

U prošloj je godini rast izvoza usporen na 3,6% (promatrano u eurima)

Prošlu godinu obilježilo je znatnije usporavanje rasta robnog izvoza u odnosu na godine koje su prethodile. Naime, pristupanjem Hrvatske u članstvo EU sredinom 2013. godine i potpunim otvaranjem zajedničkog tržišta započelo je razdoblje dinamičnog rasta robnog izvoza, posebno kada se govori o izvozu na EU tržište. Tako je prosječna stopa rasta izvoza izraženog u eurima od 2014. do 2017. godine iznosila 10,0%, a prosječna godišnja stopa rasta izvoza na EU tržište čak 14,5%. Pritom treba napomenuti da se znatan dio povećanog izvoza prema EU odnosio i na robu inozemnog podrijetla, odnosno trgovinu, ali u skladu s metodologijom Eurostata koji propisuje uvjete pod kojima se takva trgovina smatra izvozom i takve su transakcije uvrštene u statistiku robne razmjene.

Rast izvoza prema zemljama izvan EU od 2014. do 2017. godine bio je kudikamo manji nego prema članicama. Točnije, ukupan je izvoz u 2017. godini u odnosu na 2013. povećan za 46,2%, prema članicama EU za čak 71,0%, a prema ostalim zemljama znatno manjih 15,3%. U 2017. godini ipak je ostvarena visoka stopa rasta izvoza prema zemljama izvan EU, pri čemu se posebno isticao rast izvoza prema Srbiji, SAD-u, Maroku i Turskoj. Detaljnija statistika robne razmjene otkriva da je snažan rast izvoza prema Srbiji ostvaren znatnim povećanjem izvoza električne energije, dok je rast izvoza prema SAD-u ostvaren znatnim rastom vrijednosti izvoza farmaceutskih proizvoda te pištolja. Ovi su proizvodi u 2017. godini činili više od 70% ukupnog izvoza prema SAD-u.

Naravno, nije samo pristupanje EU određivalo kretanje vrijednosti izvoza. Jedan od značajnih čimbenika bio je i oporavak Europske unije, ali i ubrzavanje globalnog rasta, odnosno rast inozemne potražnje. Uz to, značajan utjecaj imalo je i kretanje cijena sirove nafte na globalnom tržištu koje za sobom obično povlači i cijene drugih energenata te, naravno, utječe na vrijednost izvoza naftnih derivata (koji u izvozu RH sudjeluju sa 6% – 10%). Tako su cijene nafte putem izvoza naftnih derivata u 2014., 2015. i 2016. godini usporavale rast ukupnog izvoza, a u 2017. godini utjecale su na njegovu povećanu dinamiku.

U prošloj je godini rast izvoza usporen na 3,6% (promatrano u eurima), na što je najviše utjecalo nekoliko čimbenika. Za početak, djelomično su iscrpljeni učinci pristupanja EU na rast izvoza. Kako je i iskustvo drugih zemalja koje su naknadno pristupile EU pokazalo, najviše stope rasta izvoza ostvarivane su u prvim godinama pristupanja, da bi nakon toga uslijedilo usporavanje. Pritom treba napomenuti da serija podataka za članice EU10 (koje su EU pristupile 2004. godine) dulja od pet godina, kao ni promatranje podataka za Rumunjsku i Bugarsku (koje su EU pristupile 2007. godine), nemaju smisla zbog snažnog utjecaja globalne krize na kretanje globalne robne razmjene.

Drugi je važan čimbenik usporavanje rasta BDP-a, odnosno potražnje na razini Europske unije i posebno najvećih izvoznih tržišta Hrvatske. Prema preliminarnim podatcima, rast BDP-a EU usporen je s 2,4% u 2017. godini na 1,9% u prošloj, a usporavanje je zabilježeno i kod triju pojedinačno najvećih izvoznih tržišta: Italije, Njemačke i Slovenije, pri čemu je stopa rasta najviše usporena kod Italije. To se donekle odrazilo i na kretanje uvoza ovih zemalja, premda je teško isključiti utjecaj drugih čimbenika koji su utjecali na vrijednost uvoza.

U svakom slučaju i uz rast cijena sirove nafte koji je imao znatan utjecaj na kretanje vrijednosti uvoza (primjerice nafta i naftni derivati čine oko 5% ukupnog uvoza Njemačke te oko 7% uvoza Italije, a cijena nafte na godišnjoj je razini povećana oko 30%), rast uvoza ovih zemalja je znatnije usporen u odnosu na prethodnu godinu. Kod Italije s 9% na 5%, kod Njemačke s 8% na 6%, a kod Slovenije sa 16% na 12% (detaljniji podatci još nisu poznati). S obzirom na to da proizvodi iz Hrvatske čine tek mali dio uvoza Njemačke (oko 0,2%) i Italije (oko 0,4%), teško je povezati trendove u kretanju njihova ukupnog uvoza i njihova uvoza iz Hrvatske, ali se u najmanju ruku može reći da ostvareni trendovi nisu išli u prilog povećanju izvoza na ta tržišta. Trendovi u Sloveniji, naravno, imaju direktniji utjecaj na Hrvatsku jer uvoz iz Hrvatske čini oko 5% ukupnoga slovenskog uvoza, po čemu je Hrvatska peti najveći izvoznik u Sloveniju.

Unatoč navedenom, rast je izvoza prema tržištu EU i dalje bio visok (9,6%), odnosno tek neznatno manji nego u 2017. godini i Hrvatska je povećala vrijednost izvoza prema većini članica EU, najviše prema Njemačkoj, Italiji i Luksemburgu. Međutim, već izvoz prema dvjema od ovih triju zemalja pokazuje neke od “dodatnih” izvora rasta. Točnije, plin i motorni benzini čine više od 10% izvoza u Italiju, a uvozne cijene ovih proizvoda (za Italiju) povećane su u prošloj godini približno 20%, dok je povećanje izvoza prema Luksemburgu ostvareno zahvaljujući izvozu brodova u tu zemlju. S obzirom na takve podatke o kretanju izvoza prema EU, lako je zaključiti da je znatno usporavanje rasta izvoza bilo posljedica smanjivanja vrijednosti izvoza prema drugim zemljama, pri čemu se najviše isticao pad vrijednosti prema SAD-u.

Kao treće, moraju se napomenuti negativni izvozni rezultati pojedinih važnijih izvoznih djelatnosti, točnije farmaceutske industrije i proizvodnje električne energije. Pritom treba naglasiti da su obje ove djelatnosti u 2017. znatno pridonijele ukupnom povećanju izvoza, posebice farmaceutska industrija koja je bila druga djelatnost po utjecaju na ukupan rast izvoza (nakon naftne industrije) i koja je ostvarila rekordan izvozni rezultat. Prema dostupnim podatcima, farmaceutska industrija u prošloj godini nije uspjela ponoviti visok iznos izvoza prema SAD-u i najviše je utjecala na značajan pad vrijednosti izvoza prema toj zemlji od približno 37,6%. S druge strane, izvoz električne energije u 2017. godini bio je specifičan po visokoj vrijednosti izvoza, ali i uobičajeno visokoj vrijednosti uvoza. Naime, izvoz i uvoz ove djelatnosti znatno ovise o klimatskim uvjetima koji određuju i potrošnju i proizvodnju (bilo u Hrvatskoj, bilo u zemljama u okružju), odnosno u znatnoj su mjeri određeni vanjskim čimbenicima.

Promatrano po zemljama, izvoz je električne energije u 2017. godini utjecao na znatan porast vrijednosti izvoza prema Srbiji, a u prošloj je godini (pretežno zbog smanjene vrijednosti tog izvoza) vrijednost izvoza prema toj susjednoj zemlji smanjena za 5,0%. Uz ove dvije djelatnosti može se spomenuti i proizvodnja namještaja čija se vrijednost u posljednje tri godine smanjuje, što se nakon otvaranja tržišta EU može tumačiti samo prisustvom velike konkurencije na tom tržištu.

Uz navedeno, 2018. je obilježena i laganim usporavanjem rasta globalnoga gospodarstva te rastom globalnog protekcionizma. Zbog svega se toga usporavanje rasta hrvatskog izvoza uklopilo u širu globalnu sliku kretanja robne razmjene. Primjerice, u gotovo svim članicama EU (osim Estonije, Irske, Malte, Ujedinjenoga Kraljevstva i Slovačke) također je zabilježeno usporavanje rasta izvoza u odnosu na prethodnu godinu. Kod toga treba napomenuti da je nastavak jačanja eura prema većini valuta najvećih vanjskotrgovinskih partnera imao određeni utjecaj na to usporavanje zbog preračunavanja iznosa transakcija u drugim valutama u euro.

Vrijednost izvoza Hrvatske u prošloj je godini ipak povećana, i to najviše zbog povećanog izvoza naftnih derivata, motornih vozila i metala. Na vrijednost izvezenih naftnih derivata pretežno je utjecao rast cijene sirove nafte jer je uz malo povećanje proizvodnje ovih proizvoda od samo 1,1% došlo do rasta izvoza od čak 19%. Kada se govori o izvozu motornih vozila, detaljnija struktura tog izvoza pokazuje da je najviše povećan izvoz različitih vrsta dijelova za motorna vozila (automobilska industrija u širem smislu), znatno je povećan i izvoz rabljenih motornih vozila, a u osjetno manjoj mjeri na rast izvoza utjecao je i povećani izvoz novih automobila. Izvoz metala u proteklim je godinama dosta oscilirao, ali je u prošloj godini uz znatan porast proizvodnje i nešto izraženiji rast cijena na globalnom tržištu (oko 4%) ostvaren značajan porast njihova izvoza.

Kod izvoza još treba napomenuti da je njegov rast bio neznatno niži od nominalnog rasta BDP-a, što je zadržalo udio robnog izvoza u BDP-u na razini od oko 28%. Prema tom pokazatelju Hrvatska je i dalje znatno ispod prosjeka EU (oko 44%), ali posljednjih godina više nije među posljednjima u poretku, već se približila sredini ljestvice članica.

Pod utjecajem nastavka oporavka domaće potražnje i daljnjeg povećanja izvoza nastavljen je i rast uvoza, ali također manjom dinamikom u prethodnoj godini. Točnije, u 2017. je godini vrijednost uvoza povećana 11,1%, a u prošloj 8,1%. Pod utjecajem rasta cijene sirove nafte i plina najviše je povećana vrijednost uvoza u djelatnosti rudarstva i vađenja, 22% ili 309 milijuna eura, a na povećanje vrijednosti uvoza najviše su utjecali još i uvoz motornih vozila, kemikalija i kemijskih proizvoda te električne opreme. Rast vrijednosti uvoza zabilježen je kod većine djelatnosti, a osjetniji je pad istodobno zabilježen samo kod proizvodnje kože i srodnih proizvoda te kod uvoza električne energije. Kako je električna energija znatno utjecala i na izvoz i na uvoz, može se napomenuti da je u konačnici došlo do povećanja deficita u vanjskoj trgovini ovom vrstom „robe“ za 34% u odnosu na 2017. godinu.

Nažalost nije povećan samo deficit u razmjeni električne energije, već i ukupan robni deficit. S obzirom na to da je uvoz rastao dinamičnije od izvoza, a njegova je vrijednost i nadalje znatno veća, robni je deficit povećan za 1,3 milijarde eura, odnosno za 16,1% u odnosu na prethodnu godinu. Time se Hrvatska pridružila većini članica EU u kojima su zabilježeni „negativni“ trendovi u kretanju salda robne razmjene u prošloj godini, bilo da je riječ o smanjenju suficita ili o povećanju deficita. Točnije, samo je kod sedam članica došlo do povećanja suficita ili smanjenja deficita.

Hrvatska se ipak našla u malobrojnom društvu od dvanaest članica koje su ostvarile deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, a da je taj deficit istodobno povećan u odnosu na 2017. godinu. S dodatno povećanim udjelom robnog deficita u BDP-u na 17,7%, Hrvatska je ostala i među članicama s najlošijim omjerom tih dvaju pokazatelja. U 2017. su godini samo Cipar i Malta imali veće udjele deficita u BDP-u, ali za te dvije zemlje još nisu raspoloživi podatci o BDP-u za proteklu godinu.

KOMENTIRAJTE

Please enter your comment!
Please enter your name here