Zdravlje i zaštita na radu: Zdravlje se svima isplati

U proteklim smo godinama bili svjedoci brojnih inicijativa koje su imale za cilj poboljšanje uvjeta rada i unaprjeđenje tehnologije obavljanja raznih zadataka koji se svakodnevno postavljaju pred radnike u ovoj djelatnosti. Nadalje, radnike je zadnjih godina izuzetno teško naći pa su slijedom toga brojne tvrtke, ne samo u trgovini već i u drugim djelatnostima, potaknute još pomnije promišljati svoje strategije odnosa prema djelatnicima koji su nositelji svakog poslovanja, a njihovo zdravlje najveći strateški resurs.

Zdravlje je najvažniji resurs za svakoga pojedinca, tvrtku ili društvo. Uspješna društva svoj ekonomski uspjeh ponajprije imaju zahvaliti dobrom sustavu zaštite zdravlja svojih građana – poreznih obveznika koji tek onda mogu dati maksimalan doprinos općem boljitku i napretku. Radni vijek je dugačak i – koliko god to možda grubo zvučalo – zdravlje se i iz ekonomske perspektive itekako isplati. I to svima. Ono je preduvjet za rad kao elementarne, temeljne sastavnice iz koje se pokreću sve ostale silnice društva. Sve je to vrlo očito pa se može činiti kako je izlišno naglašavati tako samorazumljive aksiome, no praksa u tranzicijskim zemljama kakva je Hrvatska definitivno nameće potrebu da se o radnoj etici govori i ukazuje na važnost odgovornosti kako države, tako i poslodavaca i na kraju samih radnika.

Institucionalno, u Hrvatskoj se ovim područjem sada bavi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) koji je od početka ove godine preuzeo sve djelatnosti Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Odgovore o ovoj temi potražili smo od mr. sc. Mirjane Ptičar koja je specijalist medicine rada te voditeljica Odsjeka za razvoj medicine rada u okviru Službe za medicinu rada HZJZ-a. Dugačka funkcija za odgovoran posao.

Ona nam je pojasnila kako je Zavod, među ostalim smjernicama rada, u najvećoj mjeri posvećen primarnoj prevenciji zaštite zdravlja na radu kako bi se stvorilo “zdravo radno mjesto” i očuvalo zdravlje radno aktivne populacije pri čemu stručni timovi provode zdravstveni nadzor uz obilaske radnog mjesta, anketiranje radnika, analiziranje faktora rizika i procjenu rizika za zdravlje te stalnu edukaciju poslodavaca i radnika.

AKTUALNE TEME
Magistrica Ptičar ističe da su aktualne teme u zaštiti na radu svakako izmjene postojećeg Zakona o zaštiti na radu koji je uveo promjene i u organizaciji zaštite na radu na institucionalnoj razini te ukinuo Zavod za unaprjeđivanje zaštite na radu. Zatim, tu je izmjena koja se odnosi na obavješćivanje inspektorata rada Ministarstva rada i mirovinskog sustava u slučaju teške ozljede na radu. Više se ne definiraju ozljede kao lake ili teške, već se prebacuje naglasak na potrebu za pružanjem hitne medicinske pomoći i zadržavanje radnika u bolnici na liječenju.

“S aspekta medicine rada, postoji sve veća potreba za boljom povezanošću sustava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja jer se postavlja pitanje što s radnicima koji imaju smanjenu/preostalu radnu sposobnost. Tu se naglasak stavlja na potrebu za procjenom invaliditeta rada u Centrima za profesionalnu rehabilitaciju gdje sve veću ulogu imaju specijalisti medicine rada kao jedan član multidisciplinarnog tima koji sudjeluje u procesu profesionalne rehabilitacije. Od nemjerljive je važnosti zadržati svakog radnika u radnom procesu i na tržištu rada te omogućiti dobrom i pravovremenom profesionalnom rehabilitacijom očuvanje preostale radne sposobnosti i povećanje zapošljivosti usprkos smanjenoj radnoj sposobnosti”, naglašava Ptičar.

Govoreći o tome kako poslodavci tretiraju zaštitu zdravlja na radu, ona ističe kako je potrebno kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja radnika te izvješćivanje od strane poslodavca o utvrđenom zdravstvenom stanju i eventualnim utvrđenim zdravstvenim teškoćama i mogućim oštećenjima zdravlja radnika ili grupe radnika na određenom poslu. Osim toga, potreban je stalni nadzor i preventivne aktivnosti radi sprječavanja trajnih oštećenja koja mogu imati za posljedicu nastanak invalidnosti i/ili invaliditeta, kaže Ptičar te dodaje kako se zbog ograničenih mogućnosti poslodavca za potrebne prilagodbe u procesu rada i organizaciji rada često događa da radnik ostaje bez posla.

ZAŠTITA ZDRAVLJA NA RADU
Nadzor na mjestu rada mora osigurati kvalitetu radnog okruženja u skladu sa sigurnosnim i zdravstvenim standardima, a provodi ga multidisciplinarni tim zaštite zdravlja na radu u kojem sudjeluju i poslodavac i predstavnik radnika. “Nadzor uključuje, uz identifikaciju opasnosti za zdravlje, i razgovore s menadžerima, poslodavcima i radnicima te stručnjakom zaštite na radu”, ističe magistrica Ptičar.

Ona dodaje kako Zavod na godišnjoj razini provodi analizu uzroka ozljeda na radu prema uzroku i posljedicama i gospodarskoj djelatnosti. Broj izgubljenih radnih dana moguće je pratiti s osnova podataka korištenja bolovanja radi priznate ozljede na radu, što su podaci koje prati zdravstveno osiguranje. Cilj praćenja u medicini rada je svakako učiniti analizu stanja po uzroku ozljede na radu, analizu problema vezano za posljedice i aktivnosti koje treba poduzimati u smislu preventivnog djelovanja na samom mjestu rada i edukaciju kako radnika i/ili grupe radnika na radnom mjestu i radnom okolišu, tako i poslodavca. Primjerice, vrsta i učestalost ozljeđivanja prema danima u tjednu, ozljeđivanje starijih i mlađih radnika vezano uz osposobljenost korištenja osobne zaštite, uređenost (zakrčenost) radnih površina i sl., a što upućuje na potrebu i opravdanost edukacije.

“U trgovini se radnici ozljeđuju prilikom punjenja polica i vrlo često na mesoreznici. To su područja gdje treba uvesti radne upute jer postojeće očito nisu zadovoljavajuće. Edukacija svih, a pogotovo novih ili mladih radnika ima važnu ulogu u prevenciji takvih ozljeda”, upozorava Ptičar dodajući kako je primijećeno je da se radnici češće ozljeđuju na početku i na kraju radne smjene što ukazuje na manjak koncentracije i zamor. Nadalje pojašnjava da se radnici često ozljeđuju onda kada se uvodi neki novi radni proces u postupak proizvodnje te slijedom toga zaključuje da sve navedeno naglašava potrebu za edukacijom radnika o radnim procesima, mogućnostima prevencije i potrebi povećane pažnje pred kraj radne smjene.

“Ovi podaci poruka su poslodavcima da je radnicima potrebno davati tzv. mikro-pauze pogotovo pred kraj radne smjene da se izbjegne zamor koji će dovesti do ozljeda, a poslodavcima ukazuju i na potrebu za ponavljanjem radnih uputa ili za jasnijim prenošenjem radnih obveza u početku smjene i svaki puta kada se uvodi promjena u radni proces, bilo uvođenjem novog postupanja, novog alata ili stroja za rad”, zaključuje voditeljica Odsjeka za razvoj medicine rada HZJZ-a.

SINDIKAT UPOZORAVA
Ovo područje vrlo pomno prate i u Sindikatu trgovine Hrvatske (STH) iz kojeg nam kažu kako su oni uključeni u segment zaštite na radu kod poslodavaca kod kojih imaju sindikalno organizirane radnike. Sindikat tako sudjeluje pri izboru povjerenika radnika zaštite na radu, kandidira svoje članove preko liste sindikata ili se aktualna problematika rješava preko radničkih vijeća koja djeluju u tvrtkama.

“U kolektivne ugovore koje smo sklopili u trgovačkim društvima unijeli smo odredbe o pravu na preventivne sistematske preglede na teret poslodavca za sve radnike. To je izuzetno dobro za radnike, no još uvijek imamo dosta poslodavaca koji takve odredbe ne žele kao svoju obvezu prema radnicima”, kažu iz Sindikata te dodaju kako oni provode edukacije povjerenika radnika o njihovim obvezama i pravima.

“Edukacije se odnose na sve segmente zaštite na radu, zaštite zdravlja na radnom mjestu, edukacije o stresu i mobingu i slično. Vrlo često upozoravamo poslodavce na propuste u primjeni zaštite na radu kako bi se prevenirali negativni učinci propusta. Gdje imamo razvijen socijalni dijalog, to je učinkovito. Međutim, imamo i situacija kada poslodavci ne reagiraju na upozorenja pa smo tada dužni zatražiti pomoć institucija, a najčešće su to inspekcije”, navode iz Sindikata.

Dodaju pritom kako je poslodavac dužan svoje radnike obučiti tako da sve poslove na radnom mjestu rade na siguran način. Za primjer navode kako je korištenje zaštitne odjeće i obuće izuzetno važno, no pojedini poslodavci ni to ne žele osigurati nego traže od radnika da to sami nabave, što je protivno Zakonu i predstavlja dodatni teret radniku. Osim toga, poslodavac je dužan prevenirati stres na radnom mjestu kako bi se spriječio utjecaj na radnu učinkovitost i pogoršanje zdravlja radnika. Iz Sindikata upozoravaju da je stres na radnom mjestu u trgovini jako izražen.

“Pritisak na radnika predstavlja i odgovornost za rezultate rada, često nekorektan odnos kupaca prema djelatnicima u trgovini i ono što je najgore od svega – rizici od napada i razbojništava u prodavaonici. Potreba za stručnom pomoći je izražena u takvim situacijama, ali često radnici bivaju prepušteni sami sebi pa ih mi tada savjetujemo kako da se zaštite”, ističu iz STH.

Nadalje, u Sindikatu upozoravaju da se isto tako često ne poštuju niti pravila o težinama koje radnici ili radnice moraju ručno dizati, što ugrožava njihovo zdravlje, a rizik od ozljeda na radu povećava i prekovremeni rad. Kao posebno rizičan navode rad na odjelima mesnice i delikatesa jer mesara u pravilu nema dovoljno pa te poslove obavljaju radnici koji nisu adekvatno obučeni za taj posao. Osim poslova u prodavaonici, u Sindikatu podsjećaju da je i rad vozača, skladišnih radnika, komisionara i vozača viličara također izložen mnogim rizicima na radnom mjestu i da je posebna opasnost kada viličarima upravljaju osobe koje za to nisu osposobljene.

“Pitanju zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu treba posvetiti više pažnje i to ne smije biti ‘samo trošak poslodavca’, već je to ulaganje u radnike koji bi trebali sa što manje rizika odraditi svoj radni vijek do zaslužene mirovine. Podaci govore da se u trgovini najčešće ozljeđuju žene u dobi od 51 do 60 godina života s 20 godina staža i više. Stoga i o tome treba voditi računa, pogotovo u okviru aktualne inicijative zapošljavanja umirovljenika u djelatnosti trgovine”, naglašavaju iz Sindikata.

POZITIVNI PRIMJERI
Sigurno je kako je u hrvatskoj trgovini ovakvih slučajeva bilo napretek, ali činjenica je da se stanje iz godine u godinu popravlja i da razina zaštite i prevencije zdravlja radnika u sve većoj mjeri ulazi u strateški okvir poslovanja naročito onih trgovaca koji su vodeći na tržištu. U proteklim smo godinama bili svjedoci brojnih inicijativa koje su imale za cilj poboljšanje uvjeta rada i unaprjeđenje tehnologije obavljanja raznih zadataka koji se svakodnevno postavljaju pred radnike u ovoj djelatnosti. Nadalje, radnike je zadnjih godina izuzetno teško naći pa su slijedom toga brojne tvrtke, ne samo u trgovini već i u drugim djelatnostima, potaknute još pomnije promišljati svoje strategije odnosa prema djelatnicima koji su nositelji svakog poslovanja.

Tako na naš upit iz trgovačkog lanca Kaufland odgovaraju kako veliku pažnju posvećuju sigurnosti i zaštiti zdravlja svojih zaposlenika. “Imamo zasebni stručni odjel koji se bavi samo tom tematikom te čini važan sastavni dio našeg poduzeća. Osim što za sve naše zaposlenike provodimo zakonom propisano osposobljavanje, organiziramo i redovite godišnje obnove znanja iz svih tema relevantnih za sigurnost i zdravstvenu zaštitu na mjestu rada”, ističu iz Kauflanda te dodaju da zaposlenike redovito upućuju na zakonom propisane zdravstvene preglede, a trošak za preglede snosi tvrtka. Osim toga, ovisno o vrsti posla, zaposlenici Kauflanda dobivaju osobnu zaštitnu opremu, primjerice zaštitne rukavice ili cipele, a sva se oprema redovito kontrolira i po potrebi obnavlja.

I iz Konzuma poručuju da im je zaštita na radu jako bitan čimbenik poslovanja i upravo tome pridaju veliku važnost pri planiranju svake poslovne aktivnosti. Ključnim u prevenciji ozljeda na radu i zaštiti zdravlja svojih zaposlenika smatraju osposobljavanje radnika za siguran način rada.

“Cilj nam je osvijestiti zaposlenike o mogućim rizicima na njihovim radnim mjestima, potaknuti ih da čuvaju vlastiti život i zdravlje te da čuvaju sredstva rada koja su im povjerena. Smatramo da je važno sustavnim osposobljavanjem razvijati pozitivne stavove svih zaposlenika prema sigurnom načinu rada. Osim osposobljavanja za rad na siguran način provodimo i osposobljavanja ovlaštenika, osposobljavanja za zaštitu od požara, evakuaciju i spašavanje, stručno usavršavanje za rukovatelje viličarima (u suradnji s vanjskim partnerom) te još mnogo ciljanih programa osposobljavanja i usavršavanja”, ističu iz Konzuma. Pritom dodaju kako žele povećati dobrobit i zdravlje zaposlenika pa su slijedom toga potpisali ugovor za usluge proširene zdravstvene zaštite u sklopu kojeg je osiguran besplatan preventivni sistematski pregled za sve zaposlenike Konzuma. Osim toga, svi zaposlenici Konzuma imaju pravo i na specijalističke preglede, dijagnostičke obrade te laboratorijske pretrage. Uz to, zaposlenicima upravne zgrade i logističko-distributivnog centra omogućena je i kratka razonoda tijekom radnog vremena u takozvanom “kutku za opuštanje” koji je opremljen stolom za stolni tenis, stolnim nogometom, fliperom i pikadom. Uredili smo, kažu u ovom trgovcu, i igrališta za nogomet i košarku na otvorenom koji su odlični za poticanje timskog rada.

Iz Konzuma također ističu da se odabir zaštitne opreme obavlja na temelju opasnosti, napora i štetnosti za određeno radno mjesto utvrđenih Pravilnikom o procjeni rizika. Pri tome se uzimaju u obzir razina rizika, učestalost izlaganja rizicima, karakteristike pojedinog radnog mjesta, okolnosti te uvjeti u kojima radnik mora upotrebljavati zaštitnu opremu.

“Kod njenog odabira vodimo brigu o tome da osigurava najveću moguću razinu zaštite radnika i normalno odvijanje radnih aktivnosti, da zadovoljava sve norme te da je udobna za nošenje. Prije donošenja konačne odluke zaštitnu opremu testiramo na određenom broju radnika tijekom određenog perioda te nakon toga uvažimo sva njihova mišljenja i kritike. U sklopu programa osposobljavanja za siguran način rada svoje radnike podučavamo pravilnoj upotrebi odabrane osobne zaštitne opreme te napominjemo važnost njene ispravnosti”, navode iz Konzuma te dodaju kako su od osobne zaštitne opreme svim radnicima u prodavaonicama osigurane zaštitne protuklizne cipele, majica, hlače, zaštitna kuta te prsluk ili jakna za hladnije uvjete rada.

Ovisno o procjeni rizika tako su, na primjer, prodavačima mesa osigurane pletena žičana pregača i rukavica, gumena ili pvc pregača, rukavice, kapa, protuklizne cipele sa zaštitnom kapicom, a transportnim radnicima niske protuklizne cipele sa zaštitnom kapicom, radno odijelo i jakna s reflektirajućim oznakama za lakšu uočljivost u prometu te kapa i rukavice. “Izuzetno nam je važno da svi Konzumovi zaposlenici, neovisno o odjelu i poziciji, prihvate zaštitu na radu kao važan čimbenik našeg poslovanja”, naglašavaju iz Konzuma.

I u trgovačkom lancu Lidl Hrvatska velika se pažnja poklanja segmentu zdravlja zaposlenika i njihovoj zaštiti na radu, ističu u svom odgovoru iz ovog trgovca. Kroz svoj odjel brige za zaposlenike, tvrtka Lidl Hrvatska pokrenula je interni projekt koji je usmjeren na zdravstvenu dobrobit zaposlenika i poticanje njihovih zdravih navika. U 2016. godini započet je projekt pod nazivom “Zagrizi za zdravlje” koji uključuje niz mjera za poticanje zdravlja zaposlenika na radnom mjestu. Putem ovog projekta, zaposlenici se informiraju o važnosti zdravog načina života te ih se kroz brošure i letke upućuje kako se navedenog pridržavati na radnom mjestu i u privatnom životu. U sklopu projekta “Zagrizi za zdravlje” provodi se i Dan zdravlja kojemu je cilj zaposlenike informirati i senzibilizirati na donošenje zdravih odluka za sebe, a koji će se provoditi najmanje jednom godišnje.

Pored toga, unutar projekta “Pravilnim kretanjem do zdravlja” provedena je edukacija u suradnji s Kineziološkim fakultetom sa svim zaposlenicima skladišta i trgovina o pravilnom dizanju tereta i ispravnim kretnjama u skladištu. “Svim Lidlovim zaposlenicima u centrali i logističko-distributivnim centrima na dnevnoj je bazi na raspolaganju svježe voće. Svake dvije godine svim zaposlenicima se osigurava sistematski pregled te dodatni specijalistički i dijagnostički pregledi. Posebnu pažnju Lidl Hrvatska poklanja i trudnicama za koje su izrađeni specijalizirani informativni materijali”, navode iz Lidla te dodaju kako je kreiran i katalog benefita za sve zaposlenike koji uključuje od 10% do 50% popusta kod 50-ak partnera unutar cijele Hrvatske (zdravstvene ustanove, dućani zdrave prehrane, kozmetički saloni, teretane i sl.).

Što se tiče sporta, Lidl organizira tzv. team building druženja svojih zaposlenika u kojima su obavezne sportske aktivnosti. Također, zaposlenike se potiče na sudjelovanje u B2B run utrkama u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, uz plaćenu kotizaciju i osiguranu opremu za trčanje. Zaposlenicima u trgovinama i logističko-distributivnim centrima na raspolaganju su nogometni tereni s plaćenim terminima, dok je za zaposlenike u centrali osigurana besplatna teretana.

U segmentu zaštite na radu, osim standardne zaštitne opreme, zaštitne obuće i odjeće, tvrtka Lidl Hrvatska posebnu pozornost poklanja procesima školovanja i edukaciji svojih zaposlenika. Svi zaposlenici već u samom početku prolaze program školovanja i niz edukacija koje ih osposobljavaju za rad na određenom radnom mjestu, s naglaskom na edukaciju zaposlenika za specifične poslove poput upravljanja strojevima ili rada na visini. “Proces školovanja i edukacija Lidl Hrvatska za svoje zaposlenike nastavlja i omogućava kroz cijelo razdoblje rada. Uz program školovanja i zaštitnu opremu, segment zaštite na radu obuhvaća i niz internih pravilnika koji slijede sve zakonske norme i pravila koja su u tu svrhu propisana”, kažu nam iz Lidla Hrvatska.

PRAKSA VODEĆIH PROIZVOĐAČA
Zdravlju i zaštiti na radu posvećuje se velika pozornost i u Francku, kaže nam Ana Knežević, voditeljica zaštite na radu u tom proizvođaču kave i čaja. “Kao odgovoran poslodavac Franck ispunjava sve zakonske obaveze iz domene zaštite na radu, ali i puno više. Odjel Korporativne sigurnosti i općih poslova brinu se o svim segmentima sigurnosti koja uključuje zaštitu na radu, ali i zaštitu od požara, zaštitu okoliša, tjelesno tehničku zaštitu i higijensko sanitarnu zaštitu, kao i svaki drugi vid zaštite koji je potreban za siguran rad bez ugrožavanja života i zdravlja zaposlenika, materijalnih dobara, ali i okoliša koji nas okružuje”, pojašnjava Knežević.

Ona također napominje da se gotovo svakodnevno prate izmjene u tehnološkim procesima i prema tome se mijenja procjena rizika za svako pojedino mjesto rada. Iz procjene rizika se provode osposobljavanja za rad na siguran način, obavezni liječnički pregledi za radna mjesta s posebnim uvjetima rada i radna mjesta na računalu, specijalistička osposobljavanja potrebna za pojedina radna mjesta i sve ostale potrebne edukacije kako bi se rad odvijao na siguran način. “S obzirom na to da smo prehrambena industrija obavezni su i sanitarni pregledi za pojedina radna mjesta i djelatnike koji su u dodiru s proizvodnjom hrane”, kaže Knežević te dodaje da, iako je veliki dio procesa automatiziran, redovno se ispituje radna oprema i ostala sredstva rada sa svim specifičnostima koja se u njima nalaze te se provode ispitivanja radne okoline, svih instalacija, požarnih sustava i ostalih sustava koji rad čine sigurnim.

Jedan od primjera dobre prakse ovog proizvođača je i zaštita sluha koja se provodi na inovativan način. Radi se o individualnoj zaštiti koja se izrađuje za svakog djelatnika pojedinačno i prema njegovom otisku uha. Na taj način djelatnik bez problema može odraditi svojih osam sati bez osjećaja smetanja u ušima, podtlaku koji se stvara kod običnih čepića za uši, a uz to ta individualna zaštita ima filter koji propušta podešene frekvencije tako da radnik čuje ono što treba, a gube se štetne frekvencije. Ovom zaštitom se preventivno djeluje kako ne bi nastale profesionalne bolesti. Redovno se provode i kontrole kako bi se eventualne nepravilnosti ispravile odmah u začetku. U Francku kažu kako je u tome posebno važna suradnja Uprave, službe zaštite i povjerenika radnika koji dobro surađuju kroz Odbor zaštite na radu u cilju što uspješnijeg i sigurnijeg rada svih zaposlenika.

U sklopu zaštite na radu Odjel korporativne sigurnosti i općih poslova Francka izradio je veliki broj pravilnika, radnih uputa i naputaka kojih se moraju pridržavati svi zaposleni, ali i posjetitelji i vanjski izvođači. Jedna od radnih uputa je i ona koja propisuje vrstu osobne zaštitne opreme koja se koristi u određenom tehnološkom procesu. U radnoj uputi je definirana i kvaliteta osobne zaštitne opreme, ali i interval zamjene iste te količina ovisno o radnom mjestu.

“S obzirom na to da je Franck prehrambena industrija, osim opreme koja služi za zaštitu radnika, propisana je i oprema koja služi za zaštitu hrane i tehnološkog procesa. Na taj smo način u mogućnosti ispoštovati sve zahtjeve koje od nas traži HACCP i uvedeni certifikati IFS i HALAL. Osim djelatnika koji su obvezni koristiti osobnu zaštitnu opremu i posjetitelji i vanjski izvođači, koji ulaze u određene prostore gdje se odvijaju tehnološki procesi, dužni su također koristiti određenu zaštitnu opremu radi vlastite sigurnosti i sigurnosti hrane koja se proizvodi”, zaključuje Ana Knežević.

Njen kolega Dino Novak, voditelj poslova zaštite na radu Podravke, podsjeća da je koprivnička prehrambena kompanija veliki poslovni sustav s velikim brojem različitih tehnoloških procesa koji zahtijevaju različite pristupe u provođenju mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu kako bi se rizici koji se pojavljuju sveli na najmanju moguću mjeru.

“Treba naglasiti da Podravka sustavno provodi mjere zaštite na radu već više od 40 godina, što rezultira konstantnim poboljšanjem uvjeta rada, smanjenjem rizika od ozljeda na radu, a samim tim i smanjenjem broja ozljeda na radu i poboljšanjem ukupne radne atmosfere. Pred nama su stalno novi izazovi s obzirom na uvođenje novih tehnologija gdje se pojavljuju i novi rizici (npr. informatičke tehnologije), kao i kontinuirane organizacijske i kadrovske promjene, fluktuacija radne snage unutar kompanije, usklađivanje s čestim promjenama u propisima, primjena propisa u praksi i slično”, naglašava Novak.

Podravka zapošljava tim stručnjaka zaštite na radu koji, uz obavljanje poslova zaštite na radu, ima i savjetodavno – edukativnu ulogu. Redovito se analiziraju nezgode, ozljede i poremećaji u procesu rada koji za posljedicu mogu imati štetni učinak na zdravlje i sigurnost radnika. Tako se provode godišnje analize ozljeda s usporedbom na petogodišnje razdoblje u kojima su sadržani potrebni statistički pokazatelji svih ozljeda. Ovisno o rezultatu analize predlažu se preventivne mjere s ciljem sprječavanja ponavljanja već ostvarenih štetnih događaja.

“Podravka svake godine planski ulaže značajna sredstva za provođenje mjera zaštite na radu kako bi se ostvarili što bolji uvjeti za sigurno obavljanje poslova i radnih zadataka u odgovarajućem radnom okruženju, a u skladu s važećim propisima. Uvođenje novih tehnologija, edukacije te briga o radnome okolišu bitno doprinose boljim uvjetima rada i zdravom radnom mjestu. Radnici na poslovima s posebnim uvjetima rada i svi ostali radnici kojima je to definirano posebnim propisima, redovito se upućuju medicini rada na liječničke preglede, a radnicima je osigurana sva osobna zaštitna oprema koja je potrebna s obzirom na opasnosti i štetnosti na pojedinim poslovima. Osobna zaštitna oprema definirana je temeljem procjene rizika”, naglašava Novak te dodaje kako presudnu ulogu u organiziranju i provođenju mjera zaštite na radu ima poslodavac, odnosno Uprava s ovlaštenicima poslodavca.

“Opće je poznato da dobra zaštita zdravlja i sigurnost na radu uvelike doprinosi i boljim rezultatima poslovanja u kompaniji.” Ovu zadnju rečenicu Podravkinog stručnjaka za zaštitu na radu možemo iskoristiti i kao zaključnu misao cijele ove teme koja upravo ima za cilj da se ukaže na povezanost zdravlja i dobrih poslovnih rezultata.

KOMENTIRAJTE

Please enter your comment!
Please enter your name here