Hrvatska u veljači zabilježila najveći rast prometa u maloprodaji u EU

Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji u Hrvatskoj je u veljači poskočio za 4,4 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je uvećan 1,4 posto, pokazuju podaci Eurostata

Hrvatska je u veljači zabilježila daleko najveći rast prometa u maloprodaji među zemljama Europske unije dok je na razini Unije on usporio, pokazuju u srijedu objavljene procjene europskog ureda za statistiku.

Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji u Hrvatskoj je u veljači poskočio za 4,4 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je uvećan 1,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Među zemljama EU-a s većim rastom prometa na mjesečnoj razini Eurostat je izdvojio još Belgiju i Latviju, sa stopom rasta od 1,6 posto.

Najveći pad prometa na mjesečnoj razini bilježile su Slovačka, za 1,5 posto, Portugal, za jedan posto, te Bugarska, za 0,6 posto.

Na razini EU-a i eurozone sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji povećan je u veljači za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima Eurostata porastao za jedan posto u EU, te za 0,9 posto u eurozoni.

Pritom je i u EU i u eurozoni porasla samo prodaja široke kategorije neprehrambenih proizvoda, u EU za jedan a u eurozoni za 0,9 posto. Na oba su područja najveći rast prometa bilježile trgovine odjeće, obuće i tekstila.

Prodaja motornih goriva smanjena je za 0,2 posto u EU, te za 0,7 posto u eurozoni, pokazuju Eurostatovi izračuni.

Hrvatska među zemljama s najvećim rastom prometa i na godišnjoj razini
Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji 28-člane EU porastao je u veljači za 3,3 posto, nakon revidiranog 2,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, stoji u izvješću Eurostata.

Najviše je porastao promet u kategoriji neprehrambenih proizvoda, za 5,1 posto. Slijede motorna goriva s tri posto dok je u kategoriji hrane, pića i duhanskih proizvoda promet porastao jedan posto.

Eurozona je u veljači na godišnjoj razini zabilježila rast prometa u maloprodaji za 2,8 posto, nakon 2,2-postotnog povećanja u siječnju.

Najviše je rastao promet u maloprodaji neprehrambenih proizvoda, za 4,4 posto. Prodaja motornih goriva uvećana je 1,6 posto a prodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda za 0,6 posto.

I u eurozoni i u EU najviša stopa rasta zabilježena je u kategoriji prodaje putem pošte i Interneta. Izrazitije je porastao i promet u maloprodaji kompjutorske opreme, knjiga, ali i farmaceutskih i medicinskih proizvoda.

Među zemljama članicama EU-a, najveći rast obujma prometa u maloprodaji u veljači na godišnjoj razini zabilježen je u Sloveniji, za 11,8 posto. Slijedi Hrvatska s rastom prometa u maloprodaji za 11,4 posto. U siječnju porastao je 5,0 posto. Najslabiji rezultat zabilježen je u Bugarskoj gdje je promet u maloprodaji stagnirao, pokazuje Eurostatovo izvješće.

67 mjeseci rasta maloprodajnoga prometa EU
Prema podacima statističkog ureda Eurostat, u veljači 2019. godine maloprodajni je promet EU (obuhvaća poduzetnike kojima je pretežita djelatnost registrirana u odjeljku G47 – trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima) realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,3 posto (u Hrvatskoj 11,4 posto veći) veći u odnosu na isti mjesec 2018. godine, čime je nastavljen trend godišnjega rasta, koji kontinuirano traje od kolovoza 2013. godine (u Hrvatskoj od prosinca 2016. godine uz jednu stagnaciju u veljači 2018. godine).

Spomenuta pozitivna kretanja prometa EU djelomično su rezultat povoljnijega trenda na tržištu rada te kretanja potrošačkog optimizma koji je, iako i dalje negativan, bio znatno povoljniji u odnosu na prethodno razdoblje (2008. – 2012.), kažu analitičari Hrvatske gospodarske komore. Tako se od četvrtog tromjesečja 2013. godine (podaci dostupni zaključno do četvrtog kvartala 2018. godine) na razini EU bilježi kontinuirani trend godišnjega rasta broja zaposlenih, a od travnja 2013. godine do veljače 2016. godine kontinuirano je trajao trend godišnjega poboljšanja pouzdanja potrošača.

Od rujna 2018. godine bilježi se kontinuirano godišnje pogoršanje pouzdanja potrošača, pri čemu se najveća pogoršanja bilježe kod ocjene potrošača kada je u pitanju općenita gospodarska situacija u posljednjih i budućih 12 mjeseci, što očito nije imalo toliki utjecaj na potrošnju da bi zaustavilo spomenuti uzlazni trend potrošnje u maloprodaji.

Godišnji je rast prometa u ovogodišnjem promatranome mjesecu na razini EU strukturno rezultat povećanja u gotovo svim zemalja EU, za koje su podaci dostupni (podaci za Češku, Grčku, Italiju, Cipar i Nizozemsku nisu dostupni) izuzev u Bugarskoj, gdje je zabilježena ista razina realnoga prometa. U prva je dva mjeseca 2019. godine maloprodajni promet EU u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, realno 3 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, odnosno 9% veći u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. (Hina, Ja TRGOVAC)

KOMENTIRAJTE

Please enter your comment!
Please enter your name here