Podrijetlo glavnog sastojka hrane bit će vidljivo na ambalaži

Proizvođači mogu navesti konkretno geografsko područje ili informaciju da se zemlja ili mjesto podrijetla glavnog sastojka razlikuju od zemlje ili mjesta podrijetla hrane. U oba slučaja, taj se podatak mora nalaziti u istom vidnom polju s navodom o zemlji podrijetla

Zbog mnogih nedorečenosti i mogućnosti označavanja podrijetla glavnog sastojka hrane na nekoliko načina HGK je, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, organizirala edukacije o navođenju zemlje ili mjesta podrijetla glavnog sastojka kako bi pravovremeno informirala tvrtke koje će od 1. travnja 2020. biti obavezne primjenjivati novu pravila Europske unije.

“Iako Uredba stupa na snagu dogodine, proizvođači u većini slučajeva ambalažu naručuju i nekoliko godina unaprijed, stoga je važno da već sada imaju informaciju na koji način ispravno označiti hranu prema novoj Uredbi. U slučaju bilo kakve pogreške mogli bi imati nepotrebne troškove, stoga ne čudi veliki interes za ovakvim tipom edukacije”, istaknula je Valentina Šimić iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Šimić je naglasila kako je Uredbom uzeta u obzir želja potrošača da budu informirani o podrijetlu hrane koju konzumiraju, ali i kompleksnost suvremenih lanaca opskrbe hranom. “Subjekti se mogu odlučiti između nekoliko načina navođenja zemlje podrijetla glavnog sastojka. Mogu navesti konkretno geografsko područje, ili informaciju da se zemlja ili mjesto podrijetla glavnog sastojka razlikuju od zemlje ili mjesta podrijetla hrane. U oba slučaja, taj se podatak mora nalaziti u istom vidnom polju s navodom o zemlji podrijetla hrane i biti ispisan propisanom veličinom slova“, rekla je Šimić pojasnivši na konkretnom primjeru o čemu se točno radi. “Ako subjekt navede na ambalaži da je njegov proizvod, recimo koncentrat rajčice, podrijetlom iz Hrvatske, dužan je naznačiti i zemlju ili mjesto podrijetla glavnog sastojka – rajčice”, pojasnila je Šimić.

Detaljnu prezentaciju o novim pravilima označavanja održala je Marija Batinić Sermek, voditeljica Službe za informiranje o hrani i temeljne zahtjeve kvalitete hrane Ministarstva poljoprivrede. “Uz sastav hrane, zemlja podrijetla je informacija koja kupce najviše zanima. Navođenje zemlje podrijetla hrane je obvezno ako bi izostavljanje tog podatka moglo potrošača dovesti u zabludu, a posebno ako bi informacije koje prate hrane ili čitava etiketa ukazivale na to da hrana potječe iz druge zemlje“, upozorila je Batinić Sermek, dodavši kako je problematika označavanja glavnog sastojka vrlo komplicirana pa se pravila praktički moraju određivati od slučaja do slučaja.

Istaknula je da se glavni sastojak određuje po kvantitativnom (čini više od 50 posto hrane) ili kvalitativnom principu (da ga potrošači dovode u vezu s nazivom hrane). “Određivanje glavnog sastojka može biti dosta subjektivno, ali vodite se praksom poštenog informiranja potrošača. Uzmimo konkretan primjer kobasica koje se proizvode u Hrvatskoj, a meso za njih se dobavlja iz drugih zemalja. Ako proizvođač označava njihovo podrijetlo, onda će morati i označiti podrijetlo mesa, odnosno da njegovo podrijetlo nije Hrvatska“, objasnila je, uz napomenu da su pravila dosta nejasna i mogla bi dovesti do kaosa na tržištu. “Na nama je da probamo što lakše i bezbolnije provesti ove promjene”, zaključila je Batinić Sermek.

Što konkretno to znači za naše kompanije koji posluju s hranom upitali smo Željku Iskru iz tvrtke Zvijezda plus. “Što se Zvijezde tiče, nama je najveći problem Bosna i Hercegovina koja zahtijeva navođenje zemlje podrijetla za sve uvozne proizvode. Inače, na deklaracijama nije obavezno navođenje podrijetla osim za voće i povrće, meso te ono što je i nama bitno – ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje“, kazala je Iskra, dodavši da ambalažu nabavljaju od šest mjeseci do godinu dana unaprijed pa su im stoga ove edukacija koje provodi HGK u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede vrlo korisne za rješavanje svih nedoumica, a naročito zbog razmjene iskustava s drugim kompanijama.

O velikom interesu poduzetnika za novu regulativu svjedoči odaziv od preko 120 tvrtki na ovu zagrebačku edukaciju i žustra rasprava koja se povela nakon prezentacije Ministarstva. HGK je edukaciju već održala u Osijeku, a u narednim danima slijede Rijeka i Split kako bi se što više tvrtki diljem zemlje informiralo o novim pravilima.

KOMENTIRAJTE

Please enter your comment!
Please enter your name here