Meso – Kupovne navike: U košarici potrošača

Gledajući ukupan broj košarica za brzopotrošna dobra na godišnjoj razini, svaka osma košarica sadržavala je svježe meso, a svaka šesta mesne prerađevine i suhomesnate proizvode.

Analizirali smo dvije mesne kategorije: svježe meso te mesne prerađevine i suhomesnate proizvode (kategorija uključuje suhomesnate proizvode, trajne i polutrajne salame, šunke, kobasice i hrenovke). Da je u košarici prosječnog Hrvata meso nezaobilazni proizvod potvrđuju i podaci GfK Panela kućanstava. Analiza pokazuje da su gotovo sva kućanstva u Hrvatskoj (njih 97%) u prethodnoj godini kupila svježe meso, dok je čak 99% kućanstava kupilo barem jedan od proizvoda iz kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda.

Svježe meso kupovali su u prosjeku tri puta mjesečno, a mesne prerađevine i suhomesnato jednom tjedno. Većina novca potrošenog na svježe meso odnosi se na meso u rinfuzi, no ako u fokus stavimo samo pakirano svježe meso vodeći brendovi (abecednim redom) su: AIA, Cekin, PIK, Vindon te jedna privatna robna marka, Lidl. Unutar mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda segment koji je privukao najviše kućanstava (njih 95%) i ostvario najveću količinsku prodaju su polutrajne salame, dok je najviše novca potrošeno na suhomesnate proizvode (26% od ukupne vrijednosti za kategoriju).

Udio mesnica u ukupnoj potrošnji za kategoriju svježeg mesa iznosi 32%, privatne kupovine u kući čine 3% vrijednosti, a preostali dio odlazi na kupovine u trgovačkim lancima. U kategoriji mesnih prerađevina i suhomesnatog proizvoda mesnice drže 10% vrijednosne prodaje, a polovicu te vrijednosti generiraju suhomesnati proizvodi, dok pet vodećih trgovačkih lanaca u kategoriji generiraju 61% vrijednosne prodaje.

Relativna penetracija trgovačkog lanca označava udio kupaca pojedinog trgovačkog lanca za analiziranu kategoriju u odnosu na ukupan broj kupaca kategorije. Analiza nam pokazuje da Konzum ima najveću relativnu penetraciju u svježem mesu, polutrajnim salamama i šunkama, jednako kao i Interspar. Unutar Lidla najveći broj kupaca zahvaćaju svježe meso i trajne salame, dok Kaufland i Plodine imaju najveću relativnu penetraciju u svježem mesu te polutrajnim salamama. Mesnice su, osim svježim mesom, kupce privukle i suhomesnatim proizvodima i kobasicama.

MJERA USPJEHA
Relativna penetracija samo je jedan pokazatelj uspješnog upravljanja kategorijom mesa. Važna mjera uspjeha krije se u Share of Wallet analizi kroz koju identificiramo koliko uspješno trgovac upravlja analiziranom kategorijom u odnosu na druge kategorije u svom asortimanu. Pritom u ovoj analizi ne uspoređujemo trgovce na način da možemo tvrditi kako je jedan uspješniji od drugoga, a usporedbu radimo na SOW FMCG total tržišta.

Konzum i Interspar najuspješnije upravljaju šunkama i hrenovkama (SOW kategorije značajnije veći od SOW-a FMCG-a), no Interspar je natprosječan i u svježem mesu. Lidl je uspješan u kategoriji trajnih salama, a u svim drugim analiziranim kategorijama SOW je manji od SOW-a na ukupnom tržištu, što ostavlja puno prostora za rast. Unutar analiziranih kategorija Kaufland je najuspješniji u hrenovkama, polutrajnim i trajnim salamama te šunkama, a najslabije upravlja kategorijom kobasica. Plodine su najviše iskoristile potencijal u hrenovkama i trajnim salamama, ali uspješne su i u svim ostalim kategorijama osim kobasica.

Gledajući ukupan broj košarica za brzopotrošna dobra na godišnjoj razini, svaka osma košarica sadržavala je svježe meso, a svaka šesta mesne prerađevine i suhomesnate proizvode. Uzevši u obzir da se meso jede češće i više u bogatijim zemljama, a gotovo svi Hrvati ga konzumiraju, možemo li zaključiti kako pripadamo skupini bogatih naroda i pratimo globalne trendove rasta konzumacije mesa? Također, ostaje otvoreno i pitanje konzumiramo li ga u onoj količini koju bismo stvarno željeli te jedemo li vrstu mesa koju preferiramo ili onu koja odgovara našim cjenovnim mogućnostima?