U Hrvatskoj se godišnje baci 40.000 tona hrane zbog nerazumijevanja roka trajanja

U razvijenim zemljama se baca oko 40 posto hrane u fazi prodaje i konzumacije, a u zemljama u razvoju 40 posto u fazi proizvodnje. Najviše se baca voće i povrće, čulo se na Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane u organizaciji HGK

Prema procjenama FAO-a, na globalnoj razini se baci oko trećine proizvedene hrane godišnje (1,2 milijarde tona), što znači da globalno u smeću završi više od bilijun dolara. Samo u Hrvatskoj se baci oko 400.000 tona hrane, od čega 40.000 zbog nerazumijevanja označavanja roka trajanja. Taj problem adresiran je tijekom drugog dana 13. Konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane u organizaciji HGK.

Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede predstavila je Plan sprječavanja nastajanja otpada od hrane istaknuvši da moramo staviti naglasak na odgovorno proizvodnju i potrošnju kako bi se smanjilo bacanje i povećalo doniranje hrane.

“Zadnjih godina aktivno razvijamo sustav doniranja i gledamo što treba popraviti da bi bolje funkcionirao. Uspostavljena je platforma e-doniranje koja će rasteretiti donatore, uskladiti ponudu i potrebe i omogućiti transparentniju raspodjelu hrane. Sustav je već testiran i ja pozivam sve donatore i posrednike da se prijave. To je virtualna preteča banke hrane koja će omogućiti da što manje bacamo”, poručila je Kolarić Kravar, dodavši da se planira izmjena poreznih olakšica koje bi se po novom mogle ostvariti do zadnjeg dana roka trajanja hrane. Proširena je i definicija krajnjeg primatelja, a također će se administrativno rasteretiti donatora i posrednika u lancu doniranja.

“U razvijenim zemljama se baca oko 40 posto hrane u fazi prodaje i konzumacije, a u zemljama u razvoju 40 posto u fazi proizvodnje. Najviše se baca voće i povrće, a potom riba i meso. Na bazi kućanstva se baci oko 1800 dolara hrane, a to u konačnici ima utjecaj i na klimatske promjene”, istaknula je Darja Sokolić iz Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

Prezentirala je studiju uzorkovanja četiri kategorije proizvoda na hrvatskom tržištu koja je pokazala da su proizvodi s vrlo dugim rokom trajnosti (kava, sol, šećer, riža, med…), u slučaju da se pravilno skladište, ispravni za konzumaciju i do godinu dana iza oznake “najbolje upotrijebiti do”. U drugu kategoriju spadaju proizvodi s dugim rokom trajnosti koji zadržavaju sva svojstva do 2 mjeseca nakon isteka roka (žitarice, slatkiši, ulje…), a proizvodi s ograničenim i kratkim rokom trajnosti se uopće ne bi trebalo konzumirati nakon isteka propisanih rokova (mliječni proizvodi, svježe meso, riba…).

“Mali proizvođači nas često pitaju za rokove trajanja svojih proizvoda, to vidim kao priliku za laboratorije, da im pomognu oko toga. U tijeku je izrada smjernica za posrednike u doniranju hrane, a od idućeg mjeseca će se održavati i radionice o sigurnom rukovanju hranom. Potrebno je educirati posrednike i krajnje korisnike kako bi se što manje hrane bacalo“, zaključila je Sokolić.

Među zanimljivijim temama jučerašnjeg dijela Konferencije bilo je predavanje Žaklin Acinger-Rogić iz Ministarstva poljoprivrede na temu Afričke svinjske kuge i mogućim implikacijama te bolesti na sektor trgovine i mesoprerađivačke industrije.

Sara Mikrut Vunjak iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu pozabavila se vrlo aktualnom temom medijskog dezinformiranja koje se sve češće uvlači u područje prehrambenih proizvoda.

“Današnji mediji i društvene mreže su iznimno plodno tlo za fake news, a taj fenomen se proširio i na hranu”, kazala je Mikrut Vunjak pa se osvrnula na konkretne primjere medijskog iskrivljavanja podataka kako bi se privukli klikovi čitatelja. “Jednom sam kliknula na tekst koji je u naslovu govorio kako jedemo opasnu i zaraženu hranu da bi tek nakon čitanja shvatila da se radi o priopćenju koje sam sama poslala u medije u kojem je par podataka bilo izvučeno iz konteksta. Nakon traženja demantija su samo dodali upitnik na kraju naslova”, pojasnila je, dodavši kako treba imati razumijevanja i za novinare koji moraju popuniti medijski prostor sadržajima koje često nemaju vremena ni resursa adekvatno provjeriti.

Sva predavanja u sklopu Konferencije izazvala su velik interes i žustre rasprave više od 300 sudionika iz prehrambenog sektora.