U travnju realni godišnji rast prometa u trgovini na malo 4,8%

Promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima viši je za 1,2% dok je promet u trgovini na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) niži za 2,3%.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) godišnji rast prometa u trgovini na malo nastavljen je u travnju nešto usporenijom dinamikom. Pri tome pozitivne godišnje stope rasta datiraju od rujna 2014., navode analitičari Raiffeisen banke. Prema kalendarski prilagođenim podacima realna godišnja stopa rasta iznosila 4,8% dok je nominalan rast u odnosu na travanj 2018. iznosio 5,2%.

Na mjesečnoj razini (prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima) promet u travnju ostao je na razini iz ožujka (i realno i nominalno). Pri tome je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima viši za 1,2% dok je promet u trgovini na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) niži za 2,3%.

Prema izvornim neprilagođenim indeksima, zabilježen je nominalni i realni rast na godišnjoj razini za 8,4% odnosno 7,9% dok je u odnosu na prethodni mjesec promet u trgovini na malo bio nominalno viši za 6,6% (5,9% realno).

Usporavanje godišnje stope rasta u travnju (prema kalendarski prilagođenim indeksima prometa prema pretežitoj djelatnosti poslovnih subjekata) podržano usporavanjem rasta maloprodaje neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) čija je stopa rasta usporila s 9,9% koliko je iznosila u ožujku na 1,4% dok je stopa rasta prodaje hrane, pića i duhanskih proizvoda intenzivirala na 8,4% (s 2,9%).

Godišnji rast zabilježen je i u Trgovini na malo osim trgovine motornim vozilima i motociklima (4,8%) te u Trgovini na malo, osim specijalizirane trgovine motornim gorivima i mazivima (5,1%). Posljedično, u razdoblju od siječnja do travnja realni promet u trgovini na malo viši je za 5,8% (nominalno 6,1%).

“Dinamika solidnih stopa rasta trgovine na malo mogla bi se nastaviti i u narednim mjesecima ukazujući kako će glavni nositelj rasta ostati osobna potrošnja. Pri tome će podrška potrošnji dolaziti od rasta raspoloživog dohotka (uslijed poreznih izmjena, daljnjeg pada nezaposlenosti i nešto skromnijeg rasta zaposlenosti, pritiska na rast plaća, potisnutih inflatornih pritisaka i okruženja niskih kamatnih stopa), povoljnih kretanja u turizmu (polovica smještajnih kapaciteta odnosi se na privatni smještaj) kao i poboljšanja na tržištu rada”, napominju analitičari RBA zaključujući kako i do kraja godine očekuju nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta trgovine na malo.