Pomor pčela ugrozio proizvodnju meda u Francuskoj

Francuska je peti proizvođač meda u EU. I drugi veliki proizvođači, poput Španjolske, Rumunjske, Poljske, Mađarske, Grčke i Italije, bilježe velike fluktuacije u proizvodnji meda

Propadanje pčelinjih kolonija zbog klimatskih promjena i korištenja insekticida moglo bi značiti još jednu lošu godinu za proizvodnju meda u Francuskoj, upozorili su francuski pčelari. Pčelari širom zemlje zvone na uzbunu jer njihove pčele umiru i proizvodnja meda je u opasnosti.

“Pčele ništa ne mogu prikupiti! Prvi dio sezone bio je katastrofalan. Potrošači moraju biti na oprezu, ove će godine biti vrlo teško naći francuski med”, upozorio je predsjednik poljoprivrednog udruženja MODEF Robert Aigoin.

Katastrofalna proizvodnja meda, nažalost, nije nikakva novost. Još 2017. godine medijski naslovi upozoravali su na “katastrofalnu” proizvodnju meda. I to nakon 2016. koja je bila najlošija u povijesti, s proizvedenih samo devet tisuća tona, u odnosu na uobičajenih 18 do 20 tisuća tona meda.

Francuska je peti proizvođač meda u EU. I drugi veliki proizvođači, poput Španjolske, Rumunjske, Poljske, Mađarske, Grčke i Italije, bilježe velike fluktuacije u proizvodnji meda.

Samo su Francuska i Mađarska u Europi zabilježile nagli pad proizvodnje meda u razdoblju od 2017. do 2018. godine, za po oko pet tisuća tona. Podaci Europske komisije pokazuju ipak da su i Francuska, Rumunjska te Grčka izvijestile da su prošle godine imale manje košnica nego prije tri ili četiri godine.

“Nije u pitanju samo Francuska. Moj prijatelj, pčelar u Italiji, rekao mi je da je u 43 godine koliko se profesionalno bavi pčelarstvom ova godina najgora”, rekao je glavni tajnik Nacionalnog sindikata francuskih pčelara (UNAF) Henri Clement.

Uzrok su klimatske promjene?
U Francuskoj je broj uginulih pčela naglo poskočio u posljednja dva desetljeća, s prosječnih pet posto po koloniji godišnje u 1990-ima na najmanje 30 posto danas, što znači da godišnje pčelari gube trećinu pčela po koloniji. Mnogi pripisuju pomor klimatskim promjenama.

“Već smo neko vrijeme uznemireni zbog utjecaja klimatskih promjena. To je najveća briga pčelara. Ove smo godine već na kraju zime imali mraz i sjeverne vjetrove koji su isušivali cvijeće pa se nije stvarao nektar”, rekao je Clement.

“Zima je bila tako blaga da pčele nisu imale problema s reprodukcijom, ali bez cvijeća i nektara kolonije brzo propadaju. Naime, u košnicama nema hrane, pčelari moraju hraniti pčele sirupom jer bi mogle uginuti od gladi”, pojašnjavaju u MODEF-u. (Hina)