Cijene hrane blago pale u lipnju, prvi puta u ovoj godini

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u lipnju za 0,3 posto u odnosu na revidiranu svibanjsku vrijednost i iznosio je u prosjeku 173 boda

Cijene hrane blago su pale u lipnju, prekinuvši ovogodišnji uzlazni trend budući da su niže cijene mlijeka, mliječnih proizvoda i biljnih ulja prevagnule nad osjetnim poskupljenjem kukuruza zbog očekivane osjetno slabije izvozne ponude SAD-a, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u lipnju za 0,3 posto u odnosu na revidiranu svibanjsku vrijednost i iznosio je u prosjeku 173 boda. Time je prekinut rast cijena u ovoj godini koje su se u prošlom mjesecu gotovo izjednačile s razinom iz lipnja 2018.

Najviše su u prošlom mjesecu pale cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 11,9 posto u odnosu na svibanj, pritisnute slabom potražnjom za sirom i maslacem. Zamjetno su smanjene i cijene biljnih ulja, za 1,6 posto, odražavajući pojeftinjenje palminog i sojinog ulja u uvjetima slabe uvozne potražnje i očekivanja obilne ponude.

Indeks koji iskazuje kretanje cijena žitarica poskočio je pak u lipnju za 6,7 posto u odnosu na svibanj, slijedom očekivanja osjetno slabije izvozne ponude kukuruza u SAD-u, što se odrazilo i na cijene pšenice. Osjetno je poskupio i šećer, za 4,2 posto u odnosu na svibanj, poduprt jačanjem brazilskog reala prema dolaru.

Indeks koji iskazuje kretanje cijena mesa porastao je 1,5 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u svibnju zahvaljujući snažnoj uvoznoj potražnji u istočnoj Aziji za ovčetinom, svinjetinom i mesom peradi kako bi se nadoknadila smanjena domaća proizvodnja zbog epidemije afričke svinjske kuge.

Snižena procjena zaliha žitarica
U odvojenom je izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO potvrdio procjenu iz lipnja prema kojoj bi proizvodnja žitarica ove godine trebala porasti 1,2 posto, na 2,685 milijardi tona. Proizvodnja pšenice trebala bi porasti 5,6 posto, na oko 771 milijun tona, zahvaljujući rekordnoj proizvodnji u Indiji.

Proizvodnja žitarica koje se koriste za prehranu ljudi i stoke, poput kukuruza, trebala bi se pak blago smanjiti u odnosu na prošlu godinu, na 1,398 milijardi tona, zbog slabijih izgleda za urod ponajprije u SAD-u, te u pojedinim dijelovima Afrike i u Kini.

Potvrđena je i procjena potrošnje žitarica koja bi se trebala povećati za jedan posto u odnosu na prošlu godinu i dosegnuti 2,71 milijardu tona. FAO je pak snizio procjenu zaliha žitarica na kraju tekuće sezone 2019/2020., na 828 milijuna tona, što bi značio da će na kraju sezone biti 3,2 posto niže nego na početku. Glavni je razlog očekivani pad zaliha kukuruza za čak 12,4 posto, najvećim dijelom u Kini i SAD-u. Globalne zalihe pšenice trebale bi porasti 4,5 posto.

Podignuta je pak procjena povećanja obujma trgovine žitaricama u ovoj godini, s 1,4 na dva posto, uz procijenjeni obujam trgovanja od 415 milijuna tona. U FAO-u objašnjavaju novu procjenu izglednim snažnim oporavkom trgovine pšenicom, koja bi se trebala povećati 3,9 posto zahvaljujući većem izvozu Australije, Europske unije i Ruske Federacije. (Hina)