Sigurnost u maloprodaji – Trendovi: Krađe treba ozbiljno shvatiti

Gubici do kojih dolazi zbog krađe u prodavaonicama trgovcima uzimaju od 1 do 2 posto prometa na godišnjoj razini. To je ozbiljan iznos, a stručnjaci upozoravaju kako trgovci svojim stavom da se sitne krađe ne isplati goniti privatnim tužbama rade veliku grešku jer bi se štete mogle u velikoj mjeri smanjiti kada bi se kazneno progonili barem oni kradljivci koji sustavno kradu po trgovinama.

U organizaciji specijaliziranog časopisa Zaštita u Zagrebu je održana konferencija Sigurnost u prodaji i logistici na kojoj je cijeli niz stručnjaka iz područja koji se odnose na ovu problematiku izrazio svoje poglede na glavne trendove na tržištu. Osnovni zaključak konferencije može se sažeti u poruku kako je, unatoč modernim tehničkim sredstvima zaštite te procedurama koje bi trebale omogućiti sigurno poslovanje, stupanj zaštite u maloprodaji i dalje dosta manjkav te se gubici procjenjuju na 1-2 posto godišnjeg prometa. Uzmemo li za primjer neku maloprodajnu tvrtku ostvaruje milijardu kuna prihoda od prodaje na godišnjoj razini, to znači da gubici od krađa dosežu i do 20 milijuna kuna, što je nerijetko i visina ostvarene godišnje neto zarade.

Na konferenciji je istaknuto kako su upravo iz tih razloga sustavi videonadzora u prodajnom sektoru vrlo važan čimbenik u dijelu sigurnosnog nadzora i prevencije kriminaliteta, a vrlo je bitan i transakcijski nadzor u kojem se na blagajni transakcije vežu uz video zapis pripadajuće nadzorne kamere kako bi se pratila ispravnost evidentiranja robe kroz blagajnu. Bilo je govora i o uzrocima i trendovima krađa u maloprodajnom i veleprodajnom poslovanju te mjerama prevencije koje treba poduzimati za smanjenje tako nastalih gubitaka. Upozoreno je pritom kako su u porastu krađe po trgovinama, krađe koje čine zaposlenici, ali i one koje su djelo organiziranih skupina.

VELIKI GUBICI
Globalni godišnji gubici zbog krađa u maloprodaji penju se na nevjerojatnih 128 milijardi dolara, odnosno 1,4 posto prihoda maloprodaje (prema podacima The Global Retail Theft Barometer). Ukupni gubici uzrokovani krađom u sektoru maloprodaje u Europi u 2018. su godini iznosili 29 milijardi dolara, što je činilo 1,83 posto godišnjeg prometa trgovaca, dok se gubici u hrvatskoj maloprodaji procjenjuju na oko milijardu kuna, rečeno je na konferenciji.

Kriminalist Željko Cvrtila svojim je izlaganjem otvorio konferenciju govoreći o pravno-kriminalističkom aspektu kaznenih djela u trgovačkom poslovanju. Naglasio je kako je prema Kaznenom zakonu sitno djelo krađe kriminalistički naziv za iznos krađe male materijalne vrijednosti do 1.000 kuna koji ne podliježe kaznenom progonu te policija takva djela ne istražuje po službenoj dužnosti. Progon se poduzima samo temeljem privatne tužbe fizičke ili pravne osobe, no uglavnom se nikome ne da gubiti vrijeme i resurse na te procedure pa se privatne tužbe u pravilu ne podnose.

Sve to kradljivci jako dobro znaju, ističe Cvrtila, pa nije rijedak slučaj da idu od trgovine do trgovine i kradu robu male vrijednosti te pritom jako paze da vrijednost ukradenih predmeta ne premaši 1.000 kuna. Međutim, ako se počinitelja u više navrata uhvati u sitnom djelu krađe, otuđeni iznosi se mogu zbrojiti pa se na toj osnovi može kazneno goniti po službenoj dužnosti, a ne samo po privatnoj tužbi. U tom je slučaju riječ o produljenom kaznenom djelu te je izuzetno važno za trgovce da se ovakvim počiniteljima stane na kraj, upozorio je Cvrtila.

U praksi su poznati i profesionalni kradljivci tzv. “šaneri” koji su od krađe učinili “posao” od kojega žive. Obično je riječ o galantnim, elegantno obučenim ljudima koji ne bude nikakvu sumnju kod trgovaca i na takav si način osiguravaju mogućnost za krađu u prodavaonicama. Postoje i primjeri organiziranih krađa koje provodi veći broj počinitelja tako što se vrlo detaljno planiraju takva djela te se provode na vrlo organiziran i ciljani način. Kada je riječ o situacijama krađe, često se dešava da su dva kradljivca u sprezi pa dok jedan izazove svađu s prodavačem i tako mu odvuče pažnju, drugi kradljivac otuđi proizvode iz trgovine. Pored ovih primjera, jedan dio krađa nastaje i u sprezi kradljivaca sa samim trgovcima. Utaja ili pronevjera je također oblik krađe koju mogu provesti samo ljudi “iznutra” kojima je određena stvar povjerena u radu, kao što su trgovac, skladištar, promotor i sl.

Dr.sc Josip Pavliček, kriminalist i profesor na Visokoj policijskoj školi koji predaje i na Medicinskom te Pravnom fakultetu, među ostalim je govorio o sigurnosnim i istražnim upitnicima kao alatima koji su korisni za adekvatan izbor zaposlenika kojima se povjeravaju odgovornosti u kompanijama. Naglasio je kako je, osim sposobnosti za obavljanje određenih poslova, od ključne važnosti imati zaposlenike koji će se odgovorno odnositi prema poslovanju te intelektualnom i svakom drugom vlasništvu tvrtke. Naveo je da, prema dostupnim podacima s globalnog tržišta, glavni uzrok gubitaka u maloprodaji čine vanjske krađe s 36 posto udjela, a odmah do njih su unutarnje krađe zaposlenika s 33 posto. Nadalje, administrativne krađe uzrok su za 19 posto gubitaka, a po 6 posto odnose dobavljači te nepoznati uzroci.

Mario Pavišić iz zaštitarske tvrtke Klemm Security u svom je pak izlaganju govorio o djeci koja kradu u trgovinama te načinima kako zaštitari mogu i trebaju reagirati prema maloljetnim počiniteljima. Činjenica je kako veliki broj krađa koje se događaju u hrvatskim trgovinama počine djeca, a kako na ispravan način reagirati često nije lagan zadatak. Riječ je o vrlo zahtjevnim situacijama za djelatnike, ali i šokantnim situacijama za djecu. Kada zaštitar zadrži dijete obavezno kontaktira policiju nakon čega se dijete odvodi u policijsku postaju gdje se razina stresa za dijete još i više povećava.

“Naša je preporuka da zaštitar pri zadržavanju djeteta koje je uhvaćeno u krađi od maloljetnog počinitelja pokuša dobiti kontakt od roditelja koje potom obavještava na pažljiv i smirujući način. Unatoč takvim postupanjima, često se događalo da se protiv zaštitara podižu tužbe jer se roditelji na taj način pokušavaju postići neki financijski probitak”, istaknuo je Pavišić. Da većina trgovačkih centara nema adekvatne prostorije u koje se može odvesti maloljetne prijestupnike dok se čekaju roditelji i policija, upozorila je pak Lidija Stolica iz Hrvatskog ceha zaštitara, dodajući kako je neprihvatljivo da se razgovor s prijestupnikom obavlja u nekoj garderobi ili drugim neadekvatnim prostorijama.

TEHNIČKA RJEŠENJA
Na tržištu postoje brojna sofisticirana tehnička rješenja za zaštitu od krađe u trgovini, a ovdje ćemo spomenuti samo neke od njih koji su prezentirani na konferenciji a učinili su nam se osobito zanimljivima za hrvatske trgovce. I iz prethodno navedenih primjera vidljivo je kako su počinitelji često vrlo organizirani i uspješni u provođenju djela krađe. Kupci su jako domišljati i vrlo često na blagajničku traku ne izvade sve proizvode iz kolica za kupnju, nego najčešće velika pakiranja poput dječjih pelena, paketa mlijeka, vode i drugih pića ili pak hrane za kućne ljubimce ostave u donjem dijelu kolica. Istraživanja pokazuju da čak 74 posto blagajnika ne provjerava jesu li kolica prazna kada ih kupac gura pored blagajne te da 10 posto kupaca ostavlja neplaćene proizvode u kolicima i košaricama. Ako blagajnik ipak primijeti takav pokušaj krađe kupci se u pravilu prave nevini te ističu kako su smetnuli s uma staviti proizvode na traku. Kako bi se tome stalo na kraj razvijen je Caddycheck sustav za nadzor kolica za kupovinu koji uz pomoć kamere i inteligentnog sustava na ovakve pokušaje krađe skreće pozornost blagajniku putem ekrana na blagajni.

Tom Symons, osnivač tvrtke, rekao je kako je Caddycheck prisutan u više od 100 supermarketa u Europi te su dosad analizirali više od 25 milijuna kupaca. Istaknuo je kako njihova rješenja omogućavaju unaprjeđenje poslovanja trgovaca jer se čak 75 posto krađa događa upravo na blagajnama.

Jošua Lerga iz tvrtke Alarm automatika istaknuo je kako trgovci danas sustave tehničke zaštite ne koriste samo u smislu zaštite ljudi i sprječavanja gubitaka, nego sve više i kao alat poslovne inteligencije koji se stavlja u funkciju unaprjeđenja poslovanja, upravljanja radnim prostorom, optimizacije zastupljenosti proizvoda te analizu ponašanja kupaca i marketing.

“Među popularnijim rješenjima je integracija videonadzora s POS uređajima koja se pokazala efikasnom za smanjivanje gubitaka na blagajnama jer omogućuje analizu grešaka i brzo pronalaženje spornih transakcija. Za marketinške svrhe osobito je popularna upotreba videa za brojanje kupaca i detekciju mjesta gdje se oni zadržavaju, tzv. heat mape. Ti se podaci uspoređuju s provedenim marketinškim kampanjama i koriste za njihovo unaprjeđivanje. Sve češće se pojavljuju upiti za integracijama koje omogućavaju upravljanje rasvjetom, klimatizacijom, što se isto tako može riješiti putem tehničke zaštite”, naglasio je Lerga te dodao kako su recentna rješenja elektroničke zaštite artikala od krađe već tvornički spremna za umrežavanje, imaju integrirane IP kamere, omogućavaju prikupljanje i analizu podataka te su spremne za RFID.

Veliku je pažnju privukla i prezentacija Bojana Ožira iz tvrtke Protecta koji je predstavio generatore magle koji se aktiviraju u slučaju provale u prodajni prostor te se aktivacijom tog sustava zaštite zbunjuje i usporava provalnika kako bi se na taj način dalo vremena zaštitarskoj tvrtki ili policiji da intervenira i onemogući počinitelja.

(PRE)PORUKE STRUČNJAKA
U raspravama koje su vođene na dva panela među ostalim se moglo čuti kako hrvatska trgovina i logistika dosta kasne u mnogim segmentima poslovanja kada se govori o sigurnosti i zaštiti te gubicima koji nastaju zbog neadekvatnih sustava zaštite, ali je pritom poručeno kako je došlo vrijeme da se to promijeni. Najčešći razlog tehnološkog zaostajanja je trošak investiranja te nedostatak dugoročnog promišljanja o povratu takvih investicija. Na primjeru Caddychecka, Tom Symons je istaknuo da trgovci ostvare povrat investicije u roku jedne godine, a sam sustav se vrlo brzo i jednostavno može implementirati u poslovne procese. Mitja Novak iz tvrtke Hikvision, jednog od vodećih ponuđača tehničkih rješenja koji globalno zapošljava 34.000 djelatnika od kojih čak 16.000 radi u području istraživanja i razvoja, rekao je kako temeljem njihovog globalno stečenog iskustva one tvrtke koje odgađaju implementaciju sigurnosnih rješenja svakodnevno gube novac.

“Onaj koji prvi koji krene s ovim tehnologijama ostvarit će velike prednosti u poslovanju i onda će to svi ostali pratiti jer je ova tehnologija neminovna i nužno potrebna za uspješno poslovanje. Što se prije implementira to će se prije početi ostvarivati uštede kroz smanjenje gubitaka u poslovanju”, rekao je Novak.

Toni Lovrić, Business Development Manager u tvrtki Dahua Technology čija je ponuda fokusirana na sofisticirana rješenja video nadzora a globalno zapošljava više od 16.000 djelatnika, istaknuo je kako kupci stalno šalju upite u njihovu tvrtku jer žele doznati koja su rješenja dostupna. “U Hrvatskoj smo spremni i tehnički, ali i po pitanju znanja, jedino se trebamo odmaknuti od budžet ekonomije u kojoj je jedino važna cijena, pri čemu se zaboravlja da investicija u kvalitetna rješenja inicijalno predstavlja trošak, no dugoročno donosi veliki profit i druge benefite za poslovanje”, naglasio je Lovrić.

Robert Županić iz tvrtke Genius, specijalizirane za videonadzor, složio se s time te dodao kako je integralna zaštita prihvatljiva investicija i njena implementacija ne predstavlja veliki trošak pa slijedom toga ne vidi nikakve prepreke za bolju i kvalitetniju implementaciju ovih rješenja u modernim objektima.

Odvjetnik Rafael Krešić, koji je kroz svoje iskustvo suca i odvjetnika iz prve ruke svjedočio brojnim slučajevima krađe i provale u trgovačkim objektima, mišljenja je kako niti jedan sustav sam za sebe niti bilo kakva pravna prevencija ili dobro postavljen sustav tehničke i tjelesne zaštite neće u potpunosti eliminirati manjkove koji se kao posljedica krađa akumuliraju u sektoru maloprodaje. Po njegovim riječima, sitna djela krađe sitna su samo po nazivu i zapravo predstavljaju veliki problem za trgovce pa čak i one najveće maloprodajne sustave na tržištu.

“Vjerujem da je sustav velikih trgovaca baziran i baždaren na takav način da oni još uvijek pri spomenu krađe vide školarca koji je ukrao žvake ili kućanicu koja je ukrala čokoladu, što nije bila prava opasnost niti u prošlosti a kamoli u današnje vrijeme. Međutim, danas imate cijele organizirane bande koje vrlo dobro žive od krađe u trgovinama jer su izuzetno sposobne te uspijevaju zaobići svaki sustav prevencije i zaštite”, istaknuo je Krešić te naglasio kako se bez investicije u više vrsta zaštite i prevencije ovaj problem neće riješiti, nego će baš suprotno postajati sve veći. “Žalim onog trgovca koji ostane zadnji na tržištu a da nema zaštitu. Taj će nestati”, upozorio je Krešić te dodao kako trgovci svojim stavom da se sitne krađe ne isplati goniti privatnim tužbama rade veliku grešku jer bi se štete mogle u velikoj mjeri smanjiti kada bi se kazneno progonili barem oni kradljivci koji sustavno kradu po trgovinama.