Duhanski proizvodi: Važna prekretnica u borbi protiv nelegalne trgovine

Podržavamo uspostavu europskog sustava sljedivosti i sigurnosnih značajki koji predstavlja važnu prekretnicu u borbi EU-a protiv nelegalne trgovine duhanskim proizvodima te je zbog toga i bilo važno još u pripremnoj fazi uključiti sve bitne aktere za realizaciju ovog projekta, ističe Stanko Kršlović, predsjednik Koordinacije za duhanske proizvode pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Od svibnja ove godine krenula je uspostava sustava sljedivosti duhanskih proizvoda sukladno EU direktivi. Možete li nam reći što to znači za proizvođače i trgovce duhanskim proizvodima?
Europski sustav sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda i sustav sigurnosnih obilježja postao je operativan 20. svibnja 2019. godine te se odnosi na sve cigarete i duhan za samostalno motanje. Svi proizvođači u Europskoj uniji dobili su oznake za sljedivost cigareta i vlastitih duhanskih proizvoda pa će se potrošači susretati s novim oznakama na pakiranjima zajedno s potrebnim sigurnosnim značajkama i svim ostalim obvezama sukladno propisima RH. Na ostale duhanske proizvode ova će se obveza primjenjivati od 20. svibnja 2024. godine.

Hrvatska je pritom kao i sve druge države članice EU-a morala imenovati određenu organizaciju za izdavanje novih oznaka sljedivosti (tzv. “izdavatelj ID-a”), a to je Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) koja je imenovana kao nadležni izdavatelj jedinstvene identifikacijske oznake u Republici Hrvatskoj za duhanske proizvode koji se u našoj zemlji stavljaju na tržište pri čemu jedinstveni identifikacijski kod AKD-a glasi LEAKD.

Kako je tekao proces registracije te na koje se sve gospodarske sustave odnosi ova direktiva?
Od 23. travnja 2019. godine AKD je započeo s izdavanjem jedinstvenih identifikacijskih kodova za gospodarske subjekte, objekte i strojeve. Svi gospodarski subjekti s asortimanom cigareta (proizvođači, distributeri, vlasnici trgovina itd.) diljem EU-a pa tako i u Hrvatskoj počeli su tada registrirati tvrtke i poslovnice u sustavu. Kroz prethodnu pripremnu fazu za uvođenje oznaka, HUP-Koordinacija za duhanske proizvode uspostavila je kvalitetnu komunikaciju s Ministarstvom financija – Carinskom upravom i AKD-om te je kroz zajedničke sastanke i razmjenu informacija tijekom 2018. godine pojasnila određene obveze za gospodarstvo te pravovremeno osigurala provedbu novog sustava bez većih teškoća. Naravno, i ovaj sustav donosi određene financijske obveze za duhansku industriju i sve ostale u lancu koji su morali pripremiti svoje interne resurse i tehnologiju kako bi sustav bio operativan i funkcionalan 20. svibnja ove godine. Očekujemo u početnoj fazi i manja odstupanja ostalih u lancu dok se sve ne uhoda i ne uskladi sa sustavom.

Što to u praksi znači?
Pa ove će oznake prvenstveno omogućiti nacionalnim vlastima da prate kretanje duhanskih proizvoda diljem legalnog lanca nabave u EU-u. Podržavamo uspostavu europskog sustava sljedivosti i sigurnosnih značajki koji predstavlja važnu prekretnicu u borbi EU-a protiv nelegalne trgovine duhanskim proizvodima te je zbog toga i bilo važno još u pripremnoj fazi uključiti sve bitne aktere za realizaciju ovog projekta.

Spomenuli ste borbu protiv nelegalne trgovine. Je li se udio crnog tržišta u zadnjim godinama smanjio te koliko će u tome pomoći uspostava sljedivosti duhanskih proizvoda?
Da, to je vrlo značajan problem jer se taj tip robe često susreće u kanalima nelegalne trgovine, na što utječe specifični položaj Hrvatske, dostupnost nelegalnog duhana na domaćem tržištu te rast cijena cigareta uslijed kontinuiranog rasta trošarina. Međutim, sustav sljedivosti neće doprinijeti borbi protiv nelegalnog nebrendiranog rezanog duhana koji je vrlo prisutan u Hrvatskoj.

S obzirom na to da je o brojkama teško govoriti kada nema relevantnih izvora, vrijedi podsjetiti da je HUP tijekom 2014. godine organizirao provedbu istraživanja tržišta rezanog duhana na koji nije plaćen porez. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti veličinu tržišta domaćeg (nebrendiranog) rezanog duhana, odnosno njegov utjecaj na gubitak proračunskih prihoda države uslijed neplaćanja trošarine i drugih poreza.

Podsjetite nas kakvi su bili rezultati ovog istraživanja…
Pa ono je pokazalo kako je potrošnja rezanog duhana na koji nije plaćen porez iznosila oko 1.000 tona godišnje, što predstavlja gubitak prihoda državnog proračuna od oko 100 milijuna eura. Navedeni iznos na razini je godišnjih državnih rashoda za aktivnu politiku tržišta rada. Uz to, osim procjene gubitaka proračunskih prihoda države uslijed neplaćanja trošarina i drugih poreza, istraživanje je pokazalo i da svaki četvrti pušač stariji od 18 godina u Hrvatskoj puši rezani duhan.

Nadalje, svaki sedmi pušač u Hrvatskoj konzumira rezani duhan na koji nije plaćen porez. Troje od pet korisnika rezanog duhana u Hrvatskoj puši rezani duhan na koji nije plaćen porez, dok većina takvih korisnika takav duhan nabavlja od preprodavača odnosno na tržnicama. Istraživanje je provedeno tijekom srpnja 2014. godine na nacionalnoj razini, slučajnim odabirom naselja, a provedeno je “licem u lice” na reprezentativnom uzorku od 1.504 kućanstva u kojima su svi članovi stariji od 19 godina. Kućanstva su birana tehnikom slučajnog odabira, a ukupno je ispitano 3.808 odraslih pušača. Rezultati istraživanja predstavljeni su i relevantnim državnim tijelima kojih se rezultati istraživanja dotiču. Planiramo uskoro provesti slično istraživanje kako bi dobili sliku situacije danas.

Po direktivi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu za sve zemlje članice od 2021. godine. Kako se ovoj direktivi prilagođavaju proizvođači duhanskih proizvoda?
Direktiva o plastici za jednokratnu uporabu temelji se na postojećem zakonodavstvu EU-a o otpadu te postavlja stroga pravila za one vrste proizvoda i pakiranja koje su među deset najčešćih artikala koji zagađuju plaže i mora. Jedna od glavnih svrha ove direktive je smanjiti količinu plastičnog otpada koji stvaramo. Europska je komisija predstavila nacrt direktive krajem svibnja 2018. godine, a Europski parlament i Vijeće usvojili su je u prvoj polovini ove godine. HUP se uključio u domaću radnu skupinu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kako bi se pravovremeno uključilo sve bitne industrije povezane uz plastičnu direktivu. Među njima se uključila i HUP-Koordinacija za duhanske proizvode.

Što konkretno donosi ova direktiva?
Ova direktiva donosi odredbe koje idu od zabrane stavljanja na tržište određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu do niza drugih zahtjeva. U pogledu duhanskih proizvoda direktivom su obuhvaćeni duhanski proizvodi s filtrom te filtri koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima. Oni nisu zabranjeni, već će proizvođači duhanskih filtera morati ispuniti zahtjeve u pogledu označavanja kao i zahtjeve u sklopu proširene odgovornosti proizvođača.

To znači da će proizvođači morati pokrivati troškove mjera za podizanje svijesti, troškove čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade tog smeća te troškove prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osim toga, proizvođači duhanskih proizvoda trebat će pokriti troškove skupljanja otpada od duhanskih filtera odbačenih u javne sustave prikupljanja otpada. Prenošenje ove direktive u hrvatsko zakonodavstvo očekuje se unutar roka od dvije godine.

Možete li prokomentirati aktualne trendove u potrošnji duhanskih proizvoda. Je li se potrošnja cigareta tijekom zadnjih godina smanjila/povećala te kakvo je stanje kod rezanog duhana?
S obzirom na to da nam je u planu provedba novog istraživanja HUP-a u cilju praćenja tržišta duhanskih proizvoda u Hrvatskoj time ćemo dobiti i novije podatke pa ćemo tek onda moći i govoriti o nekim ključnim trendovima. Podacima o prodaji raspolaže Ministarstvo financija – Carinska uprava koja prati tržište kroz sustav trošarina. Naravno, pri tome moramo spomenuti da svako podizanje cijena uslijed rasta trošarina svakako stvara dodatni pritisak na legalne količine na tržištu i tako utječe na povećanje pojavnosti šverca i razvoja ilegalnih kanala prodaje. Zbog toga je u jednu ruku i nezahvalno govoriti o trendovima potrošnje kada je teško procijeniti i razgraničiti udjele prodaje kroz legalne u odnosu na nelegalne kanale.