Logistika – Aktualno: Temelj sadašnjosti i budućnosti

Dobra logistika vrlo je bitna za uspjeh kompanije, a s obzirom na broj stanovnika, gustoću naseljenosti, geografski oblik naše države i ogromne sezonske oscilacije tijekom godine, može se očekivati da će na našem tržištu uspjeti one kompanije koje će imati efikasnu distribuciju. Kad govorimo o trendovima, možemo očekivati daljnje okrupnjavanje distribucije, razvoj specijalista za pojedine lance opskrbe te velik rast paketne distribucije naslonjene na e-trgovinu.

I kada bismo željeli prenaglasiti važnost logistike i opskrbnog lanca, teško bi nam to moglo poći za rukom. Kretanje roba na ovom našem lijepom i još uvijek zelenom planetu je proces od geostrateškog značaja, a zahvaljujući svojim dobrim pozicijama neke su se zemlje upravo zahvaljujući tome (i nešto pameti, dakako!) uspjele razviti u dominantne gospodarske sile. Recimo – Singapur. Cijeli je Planet postao jedno globalno selo, da iskoristim tu već pomalo izlizanu frazu, a od pravovremene distribucije dobara ovisi normalno odvijanje života cijelih kontinenata, regija, zemalja.

Sukob Trumpa i Kine oko carinskih tarifa ili trenutne napetosti oko Irana nisu razlog bojazni samo u tim dalekim područjima, naprotiv, svi o tome razmišljamo jer svi poremećaji globalnog lanca opskrbe naći će svog odraza na sve nas. Naravno, na neke više a na neke manje. Hrvatska je jako osjetljiva na vanjske poremećaje upravo zbog ne baš jako razvijene kralježnice ekonomije, a to je proizvodnja, poglavito roba više dodane vrijednosti, pa se oslanjamo na vrlo volatilni turizam kao noseću granu. No, to je priča za neku drugu priliku.

OPSKRBA NAŠA SVAGDAŠNJA
Prigodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju radio sam intervju sa Zoranom Kovićem, tada direktorom logistike Dukata i čelnog čovjeka Hrvatske udruge za upravljanje lancem opskrbe, koji mi je približio aktualne trendove i dao svoj pogled na budući razvoj lanca opskrbe u Hrvatskoj. Zoran je u međuvremenu otišao na još višu funkciju u sklopu Lactalis grupacije, a na moju veliku žalost udruga više nije operativna. Teško je u današnjem vremenu naći vremena i volje za volonterski rad, to razumijem, ali ipak mi se čini da bi u tom dijelu i same kompanije koje djeluju u ovom području trebale imati više sluha za ovakav oblik organiziranja te poticati i nagraditi svoje stručnjake koji bi stavili svoje vrijeme i znanje na raspolaganje.

Nije to zaludu imati jedan autoritet u formi skupa stručnjaka koji daju proaktivne prijedloge, educiraju tržište i ukazuju na važnost i potencijale ulaganja u razvoj opskrbnog lanca kako bi se ostvarile sinergije na svim razinama pa time i bolji profit tvrtki koje nude logističke usluge u ovom sektoru. U spomenutom razgovoru, Zoran Ković je istaknuo kako opskrbni lanac upravlja s do 70 posto svih troškova tvrtke pa je samim time očito da kvalitetno upravljanje lancem opskrbe može imati veliki utjecaj na ukupan poslovni rezultat bilo koje kompanije.

Citirat ću doslovno nekoliko rečenica: “Rekao bih da je kvalitetan lanac opskrbe kompetitivna prednost svake tvrtke. U svijetu postoje istraživanja koja dovode u korelaciju uspješnost kompanija sa stupnjem razvoja njihova opskrbnog lanca. Dokazano je da kompanije s kvalitetnijim opskrbnim lancem brže rastu i imaju bolji poslovni rezultat u odnosu na one s manje kvalitetnim. Teško mi je govoriti o postotku ušteda jer to ovisi o startnoj točki i razvoju svake tvrtke, no uvjeren sam da te uštede nisu manje od 5 do 15 posto ukupnih troškova. Bitno je naglasiti da kvalitetno upravljanje lancem opskrbe ne utječe samo na troškove već i povećava prihode, kvalitetom usluge utječe na zadovoljstvo kupaca te time i na ukupan imidž kompanije. Ukratko, imajući pravi proizvod, u pravo vrijeme, u točnoj količini i kvaliteti, na pravom mjestu, tijekom cijelog lanca opskrbe povećavate raspoloživost proizvoda, smanjujete zalihu, oslobađate obrtni kapital, smanjujete otpad, povećavate produktivnost i uslužnost te na kraju i prihode.”
A sve ovo što je Zoran rekao tada, vjerujte mi na riječ – vrijedi i danas.

A za sve to potrebna je dobro razvijena infrastruktura koja predstavlja preduvjet bez kojeg nema jačeg razvoja logistike i cijelog opskrbnog lanca. “Za učinkovit opskrbni lanac potrebno je imati izgrađenu kvalitetnu i brzu prometnu infrastrukturu (multimodalnu, cestovnu, željezničku, zračnu, luke i dr.) kao i ostale prateće djelatnosti kao što je skladištenje. Po pitanju cestovne infrastrukture smo u vrhu, ali po pitanju svih drugih vrsta prijevoza kasnimo, a tu se posebno misli na željezničku mrežu koja bi, među ostalim, trebala povezivati glavne robno transportne centre iz kojih bi se roba dalje prevozila cestovnim putem. Nadalje, uočen je nedostatak odgovarajućih skladišnih prostora (hladnjača i drugih) za potrebe skladištenja poljoprivrednih proizvoda (voća, povrća) prije njihove distribucije kupcima. Prema nekim procjenama u Hrvatskoj nedostaje najmanje 20-ak hladnjača za voće i povrće. I u ovom segmentu nalazi se određeni prostor i potreba za ulaganjima u skladišnu logistiku”, odgovorili su nam iz Sektora za promet i veze HGK.

Trenutno su u Republici Hrvatskoj najveća ulaganja usmjerena u željezničku infrastrukturu i Luku Rijeka. U dijelu se koriste i bespovratna sredstva iz fondova Europske unije. Za željeznicu trenutno je procijenjena vrijednost radova i projektiranja svih projekata oko 2,3 milijarde eura. Naglasak je stavljen na projekte koji se nalaze na Mediteranskom koridoru, a obuhvaćaju i luku Rijeka – Terminal Zagrebačka obala.

“Investitori mogu naći priliku u ulaganjima u županijske i gradske projekte kroz javno privatno partnerstvo (primjer Zračne luke Mali Lošinj), te prijavljivanjem na javne natječaje za infrastrukturne projekte kada budu raspisani. Primjeri su sagrađena nova Zračna luka ‘Franjo Tuđman’ i izgradnja Pelješkog mosta i pristupnih cesta. U budućnosti je potrebno dosta ulaganja u usluge i dodatne infrastrukturne objekte koji mogu poslužiti održavanju voznog parka, ali i same infrastrukture. Ovo se odnosi na objekte uz autoceste, željezničke kolodvore, luke, a posebno na robno transportne centre, skladišta i logističke centre koji su vrlo važni za razvoj logistike u RH”, zaključuju iz HGK.

LOGISTIKA vs. LANAC OPSKRBE
Dr. sc. Kristina Šorić, profesorica na visokoj školi Rochester Institute of Technology Croatia (RIT Croatia) i cijenjena stručnjakinja za područje lanca opskrbe, dala nam je svoje viđenje kretanja u ovom važnom poslovnom području. Ona je uvodno razjasnila razliku između logistike i lanca opskrbe. Logistika je starija od lanca opskrbe te se odnosi na premještanje materijala i roba, a pod tim temeljno podrazumijevamo prijevoz i skladištenje. Na to se onda nadovezuje upravljanje zalihama, pakiranje i upravljanje rasutim i pakiranim teretom.

Lanac opskrbe obuhvaća sve te aktivnosti, ali i tijek informacija. Dakle, lanac opskrbe je koncept koji je oplemenio logistiku u smislu da je sve elemente logistike povezao u jednu integriranu i koordiniranu cjelinu, pa je lanac opskrbe tijek materijala i informacija koji pored logističkih elemenata obuhvaća i prognoziranje potražnje, agregatno planiranje (tj. S&OP – Sales and Operation Planning), nabavu, odnose s dobavljačima te upravljanje proizvodnjom i kapacitetima. Ograničavajući svoj odgovor samo na segment logistike, ona podsjeća kako se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorilo veliko tržište, ali i pojavila veća konkurencija. Logistički je sektor pritom dobio šansu razvijati se i širiti na nova tržišta, ali se i našao u puno jačem konkurentskom okruženju.

“Smatram da su se samo rijetki igrači u logističkom sektoru snašli u cijeloj situaciji i iskoristili otvaranje tržišta. Većina se posvetila jačanju svoje konkurentnosti snažnim snižavanjem troškova i maksimalnim iskorištavanjem resursa. Budući da željeznički, vodeni i zračni prijevoz zapravo niti ne uzimam u razmatranje, to se maksimalno iskorištavanje resursa odnosi uglavnom na zaposlenike i kamione. Fokusiranje na snižavanje troškova dovelo je do pucanja po šavovima pa smo sad u situaciji da na hrvatskom tržištu rada nedostaje vozača kamiona i radnika u skladištu”, zaključuje profesorica Šorić.

Ipak, u proteklih desetak godina u Hrvatskoj su izgrađeni ogromni logistički kapaciteti, a tko su pravi nositelji tog razvoja, upitali smo: “Definitivno maloprodajni lanci i distributeri, ali ih u stopu prate i uslužna logistička poduzeća. Maloprodajni lanci i distributeri imaju veću razinu svijesti o povezanosti i pripadnosti širem kontekstu u okviru lanca opskrbe. Uslužna logistička poduzeća, koja su u velikoj mjeri i ispostave velikih inozemnih igrača, poprilično dobro razvijaju svoju infrastrukturu, ali djeluju kao silosi i nemaju svijest o pripadnosti širem lancu opskrbe. Proizvodne kompanije uglavnom koriste svoja skladišta i transportne usluge uslužnih logističkih poduzeća, te se više koncentriraju na svoje proizvodne procese.”

Što se tiče daljnjeg razvoja fizičke transportne infrastrukture, ona ne očekuje drastične promjene u odnosu na ono što imamo danas iako Republika Hrvatska ima izvrsnu zemljopisnu poziciju i dobre potencijale. “No, za to nam je potrebna koordinirana strategija u suradnji s državom. U ovom trenutku država uopće nije zainteresirana za takve teme, a po mojem mišljenju nema ni stručnog kadra koji bi bio spreman tako nešto koordinirati. Poduzeća će se i dalje u okviru svojih strategija razvoja truditi razvijati svoju logističku (transportnu i skladišnu) infrastrukturu, ali sve bi to moglo biti efikasnije kad bi država imala strategiju razvoja logističkog sektora na razini cijele Republike Hrvatske. Cestovna infrastruktura će i dalje ostati najvažnija, a mogla bi biti još i bolja kad bi se procesi digitalizirali i tako povećala protočnost. No nisam sigurna da za tim postoji volja u javnim poduzećima koja upravljaju našim autocestama”, upozorava ova stručnjakinja.

Znatno optimističnije gleda na stanje u području softverske infrastrukture te navodi kako u našoj zemlji postoje kvalitetna poduzeća koja proizvode digitalna rješenja za optimizaciju i upravljanje logističkim procesima, a i poduzeća koja su svjesna da im ta rješenja trebaju kako bi bila efikasnija. “Iako nam sve to izgleda kao znanstvena fantastika, i kod nas će se ubrzo pojaviti autonomna vozila i dronovi te tako promijeniti cijeli koncept logistike. Skladišta će se dalje robotizirati i digitalizirati i na taj način snižavati troškove te ubrzavati tijek materijala i roba”, najavljuje profesorica Šorić te dodaje kako problem vidi u još uvijek niskoj svijesti o integriranosti i koordiniranosti lanca opskrbe, pa samim tim i nedostatku svijesti o potrebi edukacije.

ROBOTI DOLAZE
Procjena je da se u Hrvatskoj oko 30-40 posto logističkih usluga izdvaja i daje logističkim kompanijama (outsourcing), dok se to na svjetskoj razini kreće oko 70 posto. Imajući u vidu svjetske trendove, može se očekivati da se i u Hrvatskoj logistički poslovi usmjeravaju prema outsourcingu, odnosno daju specijaliziranim logističkim tvrtkama, a za što već postoje dobri primjeri u praksi, posebno kada se radi o skladišnoj i distribucijskoj logistici. Trend outsourcinga logističkih usluga otvara dodatni potencijal za moguće privatne investicije u ovaj sektor, navode iz Sektora za promet i veze HGK.

Kako bismo iz prve ruke stekli uvid u aktualna kretanja u sektoru logistike, kako lokalno, tako i globalno, upitali smo one koji u tom sektoru svakodnevno rade. U info-logističkoj tvrtki cargo-partner, koja nudi usluge za zračni, pomorski, cestovni prijevoz i skladišnu logistiku te namjenska rješenja za različite industrijske grane, uključujući prehranu, farmaceutiku, automobilsku industriju, modu i životni stil te visoku tehnologiju i elektroniku, zasigurno su jedni od najpozvanijih da govore o ovoj temi.

U cargo-partneru nam kažu da se po pitanju ulaganja u infrastrukturu, logistički sektor u Hrvatskoj od ulaska u EU nije znatno mijenjao i da tek od ove godine kreću prva značajnija ulaganja u nove kvalitetne logističke kapacitete. Logističari su, naime, u proteklih šest godina znatno više investirali u digitalizaciju i razvoj poslovnih procesa te ljudskih resursa.

“cargo-partner grupa trenutno raspolaže s više od 230.000 m² skladišnog prostora na 40 lokacija u Europi, Aziji i SAD-u. Posljednjih godina značajno smo uložili u jačanje naše logističke mreže i otvorili nove iLogističke centre u Ljubljani, Sofiji, Beču i Pragu, te proširili centar u Dunajskoj Stredi. Investiciju u vlastiti logistički centar u Hrvatskoj ćemo pričekati još neko vrijeme”, pojašnjavaju iz tvrtke te dodaju kako se ulaskom u EU prvenstveno ubrzao protok roba među zemljama članicama, što je imalo pozitivan učinak na cijenu usluge prijevoza. Mnoga poduzeća su slijedom toga promijenila sustav lanca opskrbe na način da su se sve više okretali ponudi dobavljača iz EU-a, u odnosu na Kinu i SAD, dok je istovremeno olakšan izvoz roba prema EU-u radi ukidanja carinskih tarifa.

“Međunarodni tranzitni pomorski promet je dobio na važnosti. Rijeka, kao i Koper, naše su regionalne luke ponajviše vezane za regiju Balkana, ali služe i kao odredišne luke za Austriju te Slovačku, Mađarsku, južnu Njemačku i zapadnu Rumunjsku. Naše investicije u razvoj ureda u Rijeci i Kopru proširuju nivo usluge cargo-partnera na korporativnoj razini, a čije usluge promoviramo na azijskom, indijskom i američkom tržištu”, navode iz ovog logističkog operatera.

Govoreći o hrvatskom tržištu te aktualnim kretanjima u ponudi i potražnji, u cargo-partneru naglašavaju kako moderna logistika zahtijeva sve bolju povezanost s klijentom u svim segmentima lanca opskrbe i da je vrlo bitno ponuditi kupcu uslugu “sve na jednom mjestu”. Slijedom takve poslovne strategije oni svojim klijentima nude spektar usluga koji uključuje zračni, pomorski, cestovni i željeznički prijevoz, skladištenje, distribuciju, carinsko posredovanje te usluge konzaltinga, a tu su i usluge međunarodnih selidbi te prijevoz kućnih ljubimaca i živih životinja.

Nedvojbeno je da ponudu logističkih usluga i napredak cijelog tržišta treba pratiti i razvoj infrastrukture (cestovne, željezničke i dr.). O tom segmentu u cargo-partneru kažu kako se u Hrvatskoj posljednjih godina dosta ulagalo u cestovnu mrežu, no upozoravaju kako su za razvoj intermodalne logistike nužna ulaganja u željezničku infrastrukturu te u infrastrukturu naših pomorskih luka, posebno Luke Rijeka, kako bi se povećala konkurentnost u odnosu na druge luke, pogotovo Koper i Trst.

“Potrebno je uskladiti Strategiju razvoja prometa s globalnim industrijskim kretanjima te odrediti strateške točke u Hrvatskoj gdje bi se razvijali logističko-distributivni centri. Logistički centri trebaju biti u funkciji protoka roba, kao i poveznica s lokalnom industrijskom proizvodnjom. Trenutačno su na širem području Zagreba u izgradnji dva veća logističko-distributivna centra, koji će pridonijeti daljnjem razvoju i jačanju logističke infrastrukture”, navode iz ove tvrtke. Ipak, po njima, najveći problem za logističare sada i u budućnosti je manjak kvalitetne radne snage, a tu prvenstveno misle na skladišne radnike, komisionare, vozače i sl.

“Sve većim razvojem internetske trgovine i pojačanim ‘outsourcingom’ logistike pritisak će biti sve veći pa će stoga optimizacija i digitalizacija poslovanja biti ključni za daljnji razvoj. Hoće li nas ‘spasiti’ rješenja poput automatiziranih robota (Gideon Brothers), ostaje nam tek za vidjeti”, ističu iz cargo-partnera.

E, kad smo već kod robota koje su “prozvali” u cargo-partneru, ove smo godine svjedočili njihovoj implementaciji kod dva vodeća distributera – Atlantic Grupe i Orbica Hrvatska. Atlantic Grupa je krajem ožujka otvorila novi, suvremeno opremljeni logističko-distribucijski centar kraj Velike Gorice, kojim osiguravaju adekvatnu logističku podršku dugoročnom razvoju svog distribucijskog poslovanja. Investicija u izgradnju i opremanje vrijedna oko 20 milijuna eura realizirana je u suradnji s tvrtkom Kamgrad, a u prvoj fazi osiguran je skladišni kapacitet od 30.000 paletnih mjesta, s mogućnošću modularnog širenja u skladu s poslovnim potrebama. Također, u istom su skladištu implementirani i pušteni u rad tehnološko visokosofisticirani logistički roboti tvrtke Gideon Brothers. Nedugo nakon toga, roboti ove osječke tvrtke za robotiku i umjetnu inteligenciju stigli su i do distribucijskog centra Orbica u Ivanić Gradu.

Naime, Orbico je u tom distribucijskom centru pokrenuo pilot projekt te su implementirana dva robota koji testiraju različite slučajeve upotrebe “na zahtjev”, odnosno prema naredbama koje zadaju sami zaposlenici, a iz Orbica su tada najavili da su zainteresirani i za testiranje integracije robota s njihovim softverom za upravljanje skladištem. Marin Luketić, voditelja logistike u tvrtki Orbico Hrvatska, u osvrtu na trendove koji su obilježili ovo tržište od ulaska Hrvatske u EU ističe kako logistički sektor raste iz godine u godinu, što je jako dobar pokazatelj. “Ulaskom Hrvatske u EU pojednostavljena je uvozno – izvozna regulativa čime je dio špeditera morao proširiti opseg svojih djelatnosti kako bi opstao na tržištu. Time se povećala konkurentnost na logističkom tržištu, što je značajno utjecalo na rast standarda dostupne logističke usluge”, navodi Luketić čija Orbico Grupa danas posluje u 20 zemalja i ima oko 8.000 zaposlenika od čega ih je u Hrvatskoj nešto više od 900.

Prema njegovim riječima, za potrebe lanca opskrbe Hrvatska ima zadovoljavajuću cestovnu infrastrukturu te posebno ističe kako je mreža autocesta ocijenjena jednom od najkvalitetnijih u Europi, no pritom upozorava kako je lokalna cestovna mreža u dosta lošijem stanju i tu je potrebno podići standard. S druge strane, za pomorsku infrastrukturu kaže da je u dobrom stanju, što se pak nikako ne može reći za željezničku infrastrukturu u kojoj postoji najveći prostor za poboljšanja. Mišljenja je da tržišta u našoj regiji prate trendove kakvi su prisutni i na razvijenim zapadnim tržištima, ali ipak upozorava kako su potrebna dodatna ulaganja prvenstveno u infrastrukturu te u smanjenje raznih nameta i administrativnog opterećenja, kako kod investicijskih projekata, tako i kod samog operativnog poslovanja. “Navedeno će pomoći kako bi se kvalitetnije iskoristio geostrateški potencijal i podigla konkurentnost ukupnog gospodarstva”, istaknuo je Luketić.

DO ZADNJEG KILOMETRA
Lanac opskrbe izazovan je u svakom svom kilometru, no u tom kao i u svakom drugom maratonu najteži i onaj na kojem mnogi izgube korak upravo je posljednji kilometar. Streloviti rast globalne internet trgovine potaknuo je i razvoj logističkih operatera specijaliziranih za “last mile delivery” područje. Da su svojim poslovanjem u Hrvatskoj u 2018. i dosadašnjem tijeku 2019. godine jako zadovoljni kaže nam Srebrenka Saks, direktorica DHL International d.o.o.

“Vrlo smo zadovoljni poslovanjem DHL-a u Hrvatskoj koji bilježi rast, uz istovremeno zadržavanje liderske pozicije DHL Expressa na hrvatskom tržištu u segmentu međunarodne distribucije. Kretanje poslovanja DHL-a, kao i cijele industrije, vrlo često se na regionalnoj ili globalnoj razini uzima kao indikator očekivane poslovne klime u narednom kratkom periodu. Temeljem ostvarenog rasta u osam mjeseci 2019., predviđamo iste trendove do kraja godine”, nagovješćuje direktorica DHL-a ne propuštajući pritom naglasiti kako zasluge za njihovo uspješno poslovanje pripadaju svakom zaposleniku jer bez punog doprinosa svakog pojedinačno nije moguće postići ovakve rezultate.

Ona ističe kako na logističku industriju utječu mnogi globalni trendovi, pojavljuju se brojne nove tehnologije, a svaka od njih pružateljima logističkih usluga otvara nove poslovne mogućnosti. “Sigurni smo da će DHL Express Hrvatska nastaviti s rastom prihoda od međunarodnog prometa u B2C segmentu (posebice uvoz) pa su logističke usluge vezane uz e-trgovinu jedno od naših glavnih područja fokusa, a tako će i ostati. Preusmjeravanje i širenje ponude usluga prema međunarodnoj dostavi paketa u B2C segmentu, nadogradnja naše vodeće pozicije na tržištima u razvoju, kao i potpora specifičnim sektorima, ključni su elementi budućeg rasta”, naglašava Saks. Ona ističe kako je u tijeku globalna internetska revolucija pa nagli procvat e-trgovine potiče poslovanje u poštanskom i logističkom segmentu: “Taj će trend nastaviti utjecati na naše poslovanje. Više od 25 posto našeg poslovanja ostvaruje se unutar e-trgovine, a snažan rast ovog vida trgovine i dalje će biti naš glavni fokus te očekujemo daljnji rast tog segmenta u idućim godinama.”

Da su tijekom 2018. i prvog polugodišta ove godine bilježili značajan poslovni rast kažu nam i u tvrtki DPD Croatia. “Prošle smo godine ostvarili povećanje volumena za više od 35 posto u odnosu na godinu ranije. Od toga više od 25 posto u domaćem prometu, a u međunarodnom više od 110 posto. Pozitivan rast nastavio se i u 2019. te smo u prva dva kvartala također ostvarili povećane volumene u domaćem i međunarodnom prometu. Sigurni smo kako će se ovakav pozitivan trend nastaviti do kraja godine zbog nadolazeće božićne sezone i ‘šušura’ koji općenito donosi Božić i kraj godine”, rekao nam je Igor Jakovljević, generalni direktor DPD Croatia. On ističe kako tržište raste sukladno njihovim očekivanjima, a kako bi adekvatnije odgovorili na potrebe svojih klijenata početkom ove godine preselili su se na novu lokaciju na kojoj im novi manipulativno-skladišni sustav omogućava procesiranje znatno većih volumena.

“Iako je DPD primarno fokusiran na B2B klijente, trenutna situacija na tržištu donosi nam rast u B2C sektoru. Sukladno tom rastu, svoje usluge prilagođavamo takvoj potražnji te za takve klijente razvijamo dodatne usluge kako bi i njihovi klijenti (kupci), koji su ujedno naši krajnji korisnici usluga (primatelji paketa), bili zadovoljni”, navodi Jakovljević. On dodaje kako unazad nekoliko godina svi primjećujemo rast e-trgovine, što je po njegovim riječima definitivno jedan od glavnih pokretača u razvoju distribucije paketa. Ipak, on smatra kako aktualno stanje e-trgovine na domaćem tržištu još uvijek nije adekvatno za njegove stvarne potrebe pa nas nepostojanje dovoljnog broja domaćih e-trgovina vodi povećanoj kupovini sa stranih web shopova.

“To se vrlo jednostavno može provjeriti po broju web trgovina koje postoje u zemljama poput Češke, Slovačke i Poljske. Ipak, tržišna slika počela se značajnije mijenjati ulaskom Hrvatske u EU i otvaranjem tržišta, no ona još uvijek nije na razini kao što je u nekim drugim zemljama koje posjeduju dulju ‘tradiciju’ online kupovanja”, rekao je Jakovljević te pritom dodao kako je, prema E-shopper barometru, istraživanju koje provodi DPDgroup o navikama i očekivanjima e-kupaca, prosječni udio e-kupovine u odnosu na ukupni iznos kupovine u Hrvatskoj iznosi 8,3 posto, dok je on na razini Europe 11,5 posto.

“Ta brojka raste iz godine u godinu i vjerujemo kako će se trend e-kupovine, ali i otvaranja novih domaćih web trgovina, nastaviti razvijati u pozitivnom smjeru te da će i domaći e-kupci imati sve veći izbor za kupovinu u svojoj zemlji. Nova istraživanja ukazuju nam da će 2025. godine između 20 i 25 posto trgovina biti upravo online. Takav trend će automatski pridonijeti povećanim volumenima u sektoru distribucije pa će se svi tržišni igrači morati prilagoditi daljnjem rastu i sve većim zahtjevima i očekivanjima, ne samo pošiljatelja, već i primatelja paketa”, smatra direktor DPD Croatia.

Izrazito dobri trendovi prate i poslovanje GLS Croatia. “Više smo nego zadovoljni poslovnim rezultatima, budući da nas klijenti sve više biraju isključivo zato što možemo odgovoriti na njihove tržišne potrebe i u konačnici želje njihovih kupaca”, kazao nam je Dean Pilipović, Project Specialist & Senior Sales Representative u GLS-u Croatia. On ističe kako tržište raste oko 30 posto na godišnjoj razini, što je u skladu s njihovim planovima te na takvo povećanje potražnje mogu vrlo kvalitetno odgovoriti. “Upravo zbog planskih investicija u sami sustav i pravovremenog planiranja poslovnih aktivnosti u odnosu na tržišna očekivanja, u potpunosti možemo zadovoljiti potrebe ne samo postojećih, već i novih klijenata. Konstantno ulažemo u sustav, u svakom segmentu, kako bismo u bilo kojem trenutku bili spremni odgovoriti na sve tržišne potrebe”, istaknuo je Pilipović.

Kada je riječ o e-trgovini kao jednom od glavnih generatora rasta u ovom segmentu, on ističe kako internet trgovina u pojedinim branšama u svakom slučaju ruši rekorde i potvrđuje sva njihova prethodna očekivanja. “I dalje smo, kao i do sada, ostali usko specijalizirani upravo u segmentu dostave fizičkim osobama i to je upravo područje u kojemu nas klijenti prepoznaju kao tržišnog lidera. Trudimo se ne samo ponuditi uslugu dostave, već i savjete kroz iskustvo s terena, kako bismo svim klijentima, a pogotovo onima koji tek kreću u ovaj posao, na primjerima iz prakse ukazali na prednosti, nedostatke i zamke, te im u konačnici pomogli da budu što uspješniji od samoga kretanja u ovaj vid poslovanja”, zaključuje Pilipović.

DISTRIBUCIJA U MALOPRODAJI
Već je ranije spomenuto da su zapravo maloprodajni lanci bili glavni generatori razvoja sektora logistike, a u svemu tome definitivno je prednjačio Konzum koji je razvio nacionalnu distribuciju u sve dijelove Hrvatske, uključujući otoke. Dinko Crkvenac, direktor poslovnog područja logistike i lanca opskrbe u Konzumu, na naše pitanje o tome što se sve promijenilo u logističkom sektoru od ulaska Hrvatske u članstvo EU-a, kaže kako je to donijelo cijeli niz pozitivnih promjena koje su utjecale na povećanje efikasnosti logističkog sektora.

“Povećanje prohodnosti granica izravno je utjecalo na smanjenje troškova distribucije te smanjenje troška špediterskih usluga, mjereno u satima rada i utrošku energije, te je posljedično imalo utjecaj i na promjene pojedinih tokova roba. U našoj industriji primjetan je i porast broja partnera iz zemalja Europske unije u odnosu na one s Dalekog istoka, što je razumljivo s obzirom na pojednostavljenje procesa i smanjenje troškova dobave, pogotovo manjih količina pojedinih roba, te ubrzavanja rokova dostave. Posredno je pozitivan utjecaj i na smanjivanje angažiranog kapitala. S druge strane, otvaranje granica donijelo je i izazov vezano uz kretanje radne snage te povećanu potražnju radnika svih profila”, naglasio je Crkvenac. On ističe kako je nekada tržištem dominirala distribucija proizvođača, no u posljednjih 15-ak godina ozbiljne promjene nametnuli su maloprodajni lanci razvojem vlastite distribucije kroz moderne distributivne centre.

“Objedinjena centralna distribucija maloprodajnog lanca u odnosu na pojedinačne distribucije proizvodnih kompanija prema trgovcima znatno je efikasnija. Konzum je sa svojim dvama distributivnim centrima bio predvodnik promjena na maloprodajnom tržištu u Hrvatskoj i zacrtao smjer kojim se i danas vodi. Otvaranje tržišta potaknulo je i pojedine distributivne i proizvodne kompanije da unaprijede i ulože u svoje interne procese i infrastrukturu i tako postanu nositelji promjena unutar svojih industrija. Razvoj tržišta HoReCa prate i specijalizirani distributeri kao što je Velpro koji nudi sve proizvode i usluge koje su jednom restoranu, kafiću ili malom trgovcu potrebne”, navodi Crkvenac. Prema njegovim riječima, opskrba tijekom sezone predstavlja poseban izazov, s obzirom na to da u pojedinim turističkim središtima, uslijed potrebe za uspostavom ravnoteže između povećanih zahtjeva raznih lanaca opskrbe i potrebe za podizanjem kvalitete boravka turista, dolazi do ograničavanja pristupa čime se podižu i troškovi opskrbe.

“Rješenja vidimo u dodatnim ulaganjima u lokalnu infrastrukturu ili u pojedina rješenja koja nude projekti ‘pametnih gradova’, no takva su ulaganja još uvijek nedovoljna. Infrastruktura potrebna za digitalizaciju procesa podignuta je na zadovoljavajuću razinu i omogućava odvijanje svih procesa elektronske razmjene podataka”, kaže ovaj Konzumov stručnjak.

Inače, ovaj trgovački lanac svoje logističke operacije bazira na dva distribucijska centra, u Zagrebu i Dugopolju, uz nekoliko pretovarnih skladišta u regijama te vozila kojima odrađuju sekundarnu distribuciju. Crkvenac ističe kako su u Konzumu strateški usmjereni na postizanje što većeg udjela centralne distribucije roba jer je to najefikasniji model rada za njih, ali i za njihove partnere. “Uštede i efikasnost postižu se na objema stranama i nisu vezane samo na operacije skladištenja i prijevoza, već i na troškove administracije (kroz smanjenje broja dokumenata, njihovu bržu obradu, elektroničku razmjenu podataka itd.) te troškove rada na prodajnim mjestima”, pojašnjava Crkvenac te dodaje kako je temelj njihovog lanca opskrbe procjena buduće potražnje koju tim visokokvalificiranih inženjera izračunava na razini proizvoda i pojedine prodavaonice.

Na tome se temelje centralno kreirane narudžbe prodavaonica, narudžbe roba prema dobavljačima za distribucijska skladišta i upravljanje i planiranje svih njihovih logističkih resursa. Podatke razmjenjuju s partnerima dobavljačima kako bi svi imali koristi te optimizirali svoje operacije distribucije i proizvodnje. Uz to, on ističe kako u Konzumu rade 24 sata dnevno šest dana u tjednu čime postižu visoku efikasnost iskorištenja opreme i infrastrukture.

“Dobra logistika vrlo je bitna za uspjeh kompanije, a s obzirom na broj stanovnika, gustoću naseljenosti, geografski oblik naše države i ogromne sezonske oscilacije tijekom godine, može se očekivati da će na našem tržištu uspjeti one kompanije koje će imati efikasnu distribuciju. Vlastita distribucija Konzumu omogućava efikasno upravljanje zalihama, postizanje točno zadanog i željenog asortimana na pojedinom prodajnom mjestu, optimiziranje in-store procesa i ostvarivanje ugovornih obveza prema svojim partnerima. U tome ključnu ulogu imaju naši zaposlenici koji predstavljaju naš najvrjedniji resurs te stoga neprestano radimo na unaprjeđenju njihovih primanja, pogodnosti i radnih uvjeta. Želja nam je da se naši zaposlenici u maloprodaji prvenstveno bave kupcima i zadacima koji im daju dodatnu vrijednost, a da sve vezano uz dobavu robe odrađuje logistika. Ključ su uspješnih lanaca opskrbe moderni sustavi, podaci te, najvažnije, ljudi koji njima žele i znaju upravljati”, naglasio je Crkvenac.

Na pitanje prate li zemlje naše regije trendove na razvijenim europskim tržištima te što se može unaprijediti kako bi se ostvario bolji lanac opskrbe a time i podigla konkurentnost ukupnog gospodarstva, on ističe kako tržišta Hrvatske i Slovenije prate europske trendove na polju organizacije lanca opskrbe i logistike te da se pojedine kompanije, uključujući i Konzum, mogu mjeriti s najboljom europskom praksom. “Kad govorimo o trendovima, možemo očekivati daljnje okrupnjavanje distribucije, razvoj specijalista za pojedine lance opskrbe te velik rast paketne distribucije naslonjene na e-trgovinu. U tom segmentu Konzum je već odavno uložio i nastavlja ulagati znanje i sredstva u danas vodeću i još uvijek jedinu e-trgovinu robom široke potrošnje u Hrvatskoj. U našem će fokusu i dalje biti povećanje efikasnosti rada, a odgovore nalazimo u povećanju razine automatizacije pojedinih operacija i digitalizaciji procesa, čime ćemo umanjiti i posljedice manjka radne snage na cjelokupnom tržištu. Naposljetku, unaprjeđenja leže i u boljoj zajedničkoj suradnji, razmjeni informacija i boljem razumijevanju svih sudionika u lancima opskrbe na našem tržištu”, za kraj je poručio Konzumov direktor logistike i lanca opskrbe.

Dali smo ovdje priliku stručnim ljudima, operativcima u ovom sektoru, da iz svojeg praktičnog radnog iskustva i znanja daju presjek trendova koji diktiraju smjer razvoja logistike i lanca opskrbe u cjelini. Napredak je više nego očit, ali prostora za rast, poglavito u okrilju neke dugoročne strategije razvoja infrastrukture u našoj zemlji, definitivno ima. Sve bi to moglo potaknuti i još veći rast privatnih ulaganja u logističke kapacitete i nova rješenja koja će unaprijediti poslovne procese i donijeti bolje poslovne rezultate svima koji “sjednu na taj vlak”. Pomno ćemo i dalje pratiti zbivanja u cijelom ovom sektoru te se sa svoje strane truditi pridonijeti ostvarivanju sinergijskih potencijala kojih nesumnjivo ima na svim stranama ovog velikog lanca koji dodiruje sve nas.