Pravni savjeti: Odgovornost članova nadzornog odbora

S obzirom na to da nadzorni odbor nadzire, a uprava poduzima konkretne radnje kojima se vode poslovi društva, odgovornost nadzornog odbora bit će uglavnom posredna te će biti potrebno od slučaja do slučaja ocijeniti postoji li odgovornost nadzornog odbora za štetu koja je društvu nastala odnosno je li došlo do propusta u nadziranju vođenja poslova društva.

Iako uprava društva vodi poslove društva te je odgovorna za poslovanje i zakonitost poslovanja društva i članovi nadzornog odbora mogu u obavljanju svojih dužnosti biti odgovorni za štetu koju pretrpi društvo.

Nadzorni odbor obvezno je tijelo kod dioničkih društava i sastoji se od najmanje tri člana, pri čemu broj članova uvijek mora biti neparan. Kod društva s ograničenom odgovornosti formiranje nadzornog odbora obavezno je samo u pojedinim slučajevima propisanim čl. 434. Zakona o trgovačkim društvima.

Kandidat za člana nadzornog odbora može biti samo ona osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o trgovačkim društvima i posebne uvjete propisane statutom ili društvenim ugovorom društva. Od zakonom propisanih uvjeta svakako je potrebno izdvojiti da član nadzornog odbora ne može istovremeno biti i član uprave, trajni zamjenik člana uprave, prokurist ni punomoćnik društva. Dakle, član nadzornog odbora ne smije biti osoba koja na bilo koji način zastupa društvo prema trećim osobama jer nadzorni odbor zastupa društvo samo prema članovima uprave. Samo je izvanredno moguće da članovi nadzornog odbora budu imenovani zamjenicima članova uprave i to u slučaju kada broj članova uprave padne ispod minimalnog propisanog broja. Za vrijeme obnašanja funkcije zamjenika člana uprave član nadzornog odbora ne obavlja svoju primarnu funkciju.

Također, samim zakonom je propisano kako član nadzornog odbora ne može biti član nadzornog odnosno upravnog odbora u deset društava. Međutim, ako je neka osoba izabrana ili imenovana u više nadzornih odbora, smatra se da je izabrana, odnosno imenovana samo u jedan odbor ako to čini kao predstavnik nekoga javnopravnoga tijela, društva unutar koncerna ili kreditne, odnosno financijske institucije koja s društvom trajnije posluje da bi štitila njihove interese, ali samo onda ako nije član više od 20 nadzornih odbora.

IMENOVANJE I TRAJANJE MANDATA
Glavna skupština društva odnosno članovi društva imenuju članove nadzornog odbora, s time da statutom može biti predviđeno da određeni dioničari odnosno članovi društva ili imatelji određenih poslovnih udjela imenuju određeni broj članova nadzornog odbora te u slučajevima propisanim zakonom određeni broj članova biraju i zaposlenici. Članovi nadzornog odbora biraju se na mandat od najviše četiri godine uz mogućnost reizbora. Mandat članu nadzornog odbora počinje s danom donošenja odluke o izboru odnosno izjave o imenovanju bez obzira na to kada je isti upisan u sudski registar kao član nadzornog odbora, osim ako je drugačije određeno u odluci o izboru, odnosno u izjavi o imenovanju.

Dok uprava vodi poslove društva, nadzorni odbor je taj koji nadzire vođenje poslova društva. U tu svrhu, nadzorni odbor može pregledavati i ispitivati poslovne knjige te dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire, i to na način da za to odredi neke od svojih članova ili vanjske stručnjake. Također, nadzorni odbor daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća društva. Nadzorni odbor je dužan podnijeti glavnoj skupštini izvješće o obavljenom nadzoru nad vođenjem poslova društva te se posebno osvrnuti na to posluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva te odlukama glavne skupštine. Također, obavezan je sazvati glavnu skupštinu kada je to potrebno radi dobrobiti društva.

Izmjenama ZTD-a iz 2019. godine uveden je institut posebne prethodne suglasnosti nadzornog odbora za poslove s povezanim osobama što se odnosi na društva čije su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja. U tom se slučaju nadzorni odbor treba suglasiti s poslovima koje društvo poduzima s povezanim osobama ako vrijednost tog posla samostalno ili zajedno s drugim poslovima koje je društvo poduzelo s povezanom osobom u posljednjih 12 mjeseci prije nego što se taj posao poduzima premašuje 2,5% zbroja dugotrajne i kratkoročne imovine utvrđene zadnjim financijskim izvješćima.

POZORNOST SAVJESNOG GOSPODARSTVENIKA
Članovi nadzornog odbora dužni su pri obavljanju svojih dužnosti djelovati u interesu društva. Na dužnost postupanja članova nadzornog odbora u obavljanju poslova odbora s dužnom pozornošću i na njihovu odgovornost na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje se primjenjuju za odgovornost članova uprave.

Dakle, članovi nadzornog odbora moraju nadzirati vođenje poslova društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva, a posebice sve ono što saznaju iz povjerljivih izvješća i danih savjeta u društvu. U slučaju da članovi nadzornog odbora povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici te je na njima da u slučaju spora dokažu da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika prilikom nadzora nad vođenjem poslova društva.

S obzirom na to da nadzorni odbor nadzire, a uprava poduzima konkretne radnje kojima se vode poslovi društva, odgovornost nadzornog odbora bit će uglavnom posredna te će biti potrebno od slučaja do slučaja ocijeniti postoji li odgovornost nadzornog odbora za štetu koja je društvu nastala odnosno je li došlo do propusta u nadziranju vođenja poslova društva.

Nadležnost vođenja poslova društva ne može biti prenesena na nadzorni odbor, ali na temelju statuta ili posebne odluke nadzornog odbora može se odrediti da se određene vrste poslova mogu obavljati samo uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora. U takvom slučaju, ako je riječ o odluci koju je uprava donijela na temelju prethodne suglasnosti nadzornog odbora, a na temelju koje je onda društvo pretrpjelo štetu, odgovornost nadzornog odbora veća je nego u slučaju “obične” obveze nadzora vođenja poslova.

Ovdje je potrebno posebnu pozornost obratiti na posebnu prethodnu suglasnost nadzornog odbora za poslove s povezanim osobama kada će odgovornost nadzornog odbora također biti veća. Osim samog društva, zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva te se u odnosu na vjerovnike društva obveza da se nadoknadi šteta ne može otkloniti tako da se društvo odrekne zahtjeva ili da o zahtjevu sklopi nagodbu niti time što se radnja temeljila na odluci glavne skupštine.

RIJETKI SLUČAJEVI
Pored odgovornosti za štetu radi propusta u nadzoru nad vođenjem poslova, članovi nadzornog odbora mogu biti odgovorni i u slučaju iskorištavanja utjecaja u društvu. Naime, tko s nakanom koristeći svoj utjecaj u društvu navede člana uprave, odnosno izvršnog direktora ili člana nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristu ili punomoćnika da poduzmu nešto na štetu društva ili njegovih dioničara odnosno imatelja poslovnih udjela, odgovara društvu za štetu koja mu time bude pričinjena. Ta osoba odgovara za štetu i dioničarima odnosno imateljima poslovnih udjela, ako im je ona nastala, neovisno o šteti koja je pričinjena društvu. U ovom slučaju odgovornosti za štetu bit će potrebno dokazati i namjeru člana nadzornog odbora da koristeći svoj utjecaj u društvu navede upravu da poduzme radnju na štetu društva.

Pored osobe koja koristi svoj utjecaj, za štetu odgovaraju kao solidarni dužnici i članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora ako povrijede svoje dužnosti. U slučaju spora članovi nadzornog odbora moraju dokazati da su u obavljanju svojih dužnosti postupali uredno i savjesno. Nema obveze članova nadzornog odbora da nadoknade štetu, ako su djelovali u skladu sa zakonitom odlukom glavne skupštine. Izuzev osobe koja je koristila utjecaj te članova nadzornog odbora u slučaju povrede dužnosti, za štetu odgovara kao solidarni dužnik i onaj tko je imao koristi od štetne radnje ako je s nakanom u tome sudjelovao. I u ovom slučaju, zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva.

Zaključno, iako i članovi nadzornih odbora trebaju biti svjesni svojih obveza i odgovornosti, ipak su u sudskoj praksi relativno rijetki slučajevi u kojima je utvrđena odgovornost za štetu članova nadzornog odbora s obzirom na njihovo pretežito posredno djelovanje.