Udeseterostručene površine pod ekološkom proizvodnjom

Samo u prošloj godini nam je broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača porastao za gotovo 9 posto u usporedbi s 2017., što je konkretno povećanje od 351 proizvođača (s 4.023 na 4.374)

Hrvatska je u samom vrhu Europske unije po rastu ekološke poljoprivredne proizvodnje, ali i dalje zaostajemo po potrošnji ekološke hrane koja je u Uniji triput veća nego kod nas, objavili su iz Hrvatske gospodarske komore.

“Zbog brzog rasta tržišta ekološka proizvodnja sve je privlačnija domaćim poljoprivrednicima o čemu najbolje svjedoči podatak da se udio površina pod takvom proizvodnjom u Hrvatskoj udeseterostručio u posljednjih desetak godina. Tako smo 2007. imali tek 7.577 hektara pod ekoloških uzgojem (0,63 posto ukupno korištenih poljoprivrednih površina), dok je prošle godine ta brojka porasla na 103.166 hektara (oko 7 posto ukupno korištenih poljoprivrednih površina)”, rekla je Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Samo u prošloj godini nam je broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača porastao za gotovo 9 posto u usporedbi s 2017., što je konkretno povećanje od 351 proizvođača (s 4.023 na 4.374). Rastao je i broj prerađivača za 3,1 posto (s 357 na 368).

Što se biljne proizvodnje tiče, najzanimljiviji je porast uzgoja svježeg povrća i jagoda od 51 posto (724 tone više) u usporedbi s 2017. Povećana je i proizvodnja grožđa za 40 posto (porast za 1.616 tona), odnosno maslina za 33,6 posto (328 tona).

Po pitanju ekološkog uzgoja stoke, također bilježimo pozitivne trendove. U usporedbi s 2017. u prošloj godini je broj ekološki uzgojenih goveda porastao za 14 posto (sa 17.226 grla na 19.613), ovaca za 14,2 posto (s 54.583 na 62.315), koza za 24,2 posto (s 3.381 na 4.199) i svinja za 28,5 posto (s 1.468 na 1.887).

Ozbiljniji pad bilježimo u ekološkoj proizvodnji konzumnih jaja, za 12 posto u usporedbi s prošlom godinom (23.000 komada manje).

Veliki potencijal ekološke proizvodnje otkriva i veličina europskog tržišta za takve proizvode koje se procjenjuje na više od 30 milijardi eura (60-ak eura po stanovniku), dok se u Hrvatskoj kreće oko 100 milijuna eura (23,6 eura po stanovniku). Udio vrijednosti maloprodaje ekoloških prehrambenih proizvoda u ukupnoj maloprodaji u Hrvatskoj je oko 2,5 posto, a u EU oko 5 posto.